Radionice za učenike o lažnim vijestima, dezinformacijama i pogrešnim informacijama
U okviru projekta „Medijska pismenost i digitalni građani“ u listopadu smo proveli dvije radionice – „Vjerujem tek kad provjerim“ za učenike OŠ Središće (20. listopada) te „Učinkovita komunikacija i dezinformacije“ za učenike Graditeljske tehničke škole (24. listopada). Radionice je vodila Magdalena Makar. Fokus je bio na učinkovitoj komunikaciji te prepoznavanju, analizi i kritičkom vrednovanju dezinformacija u području održivog razvoja i klimatskih promjena.
Kroz ove radionice željeli smo osnažiti učenike za kritičko promišljanje medijskih sadržaja, prepoznavanje dezinformacija i zelenog zavaravanja (greenwashing), s posebnim naglaskom na teme održivog razvoja i klimatskih promjena. Učenici su naučili kako provjeravati izvore, prepoznati manipulativne marketinške poruke te odgovorno dijeliti sadržaj na internetu.
Što smo radili
- Razgovarali smo o tome smijemo li vjerovati svemu što vidimo u medijima i oglasima.
- Vježbali smo prepoznavanje lažnih ili djelomično istinitih tvrdnji i kako one nastaju.
- Razjasnili smo pojmove održivosti i održivog razvoja te zašto ih nije točno svoditi samo na “eko” teme.
- Analizirali smo kako reklame i brendovi mogu dovesti do zablude kroz greenwashing – „uljepšavanje“ proizvoda kao „zelenih“ ili „eko“, bez stvarnih dokaza.
- Učili smo kako odgovorno dijeliti sadržaj i zašto je važno provjeriti prije nego povjerujemo.
S učenicima Graditeljsko-tehničke škole dodatno smo razgovarali o učinkovitoj komunikaciji: razlikovali smo vrste komunikacije (verbalna, neverbalna, vizualna i digitalna; jednosmjerna i dvosmjerna) te vježbali aktivno slušanje i jasno strukturiranje poruke. Posebno smo istaknuli ulogu neverbalnih signala (stav, ton, geste, kontakt očima), uobičajene pogreške govornika i slušatelja i načine kako ih izbjeći, kao i čimbenike koji remete komunikaciju (etiketiranje, kritiziranje, prezir, obrambeni stav) te korake za izgradnju otvorenog, uvažavajućeg dijaloga.
Učenici su radili na konkretnim primjerima iz svakodnevice i medija:
- Djelomična istinitost: kada su poruke formalno točne, ali skrivaju bitne informacije (npr. „papirnata“ ambalaža koja je zapravo većinski plastika; zamjena plastičnih slamki debljim poklopcima koji troše više plastike).
- Brza moda: utjecaj na okoliš (emisije CO₂, potrošnja vode, mikroplastika) i radni uvjeti te kako prepoznati (ne)utemeljene „zelene“ tvrdnje.
- Greenwashing u praksi: upečatljivi slogani („prirodno“, „klimatski neutralno“) bez metodologije i dokaza; zašto je potreban uvid u cijeli životni ciklus proizvoda.
- Primjeri iz javnog prostora: rasprava o kampanjama i oglasima koji sugeriraju „odgovornije“ korištenje usluga bez dokazivih učinaka.
Po završetku radionica učenici su bili u stanju:
- razlikovati dezinformacije, pogrešne informacije i zeleno zavaravanje;
- objasniti što znači održivi razvoj i nabrojati njegove društvene, ekonomske i okolišne dimenzije;
- primijeniti jednostavne korake provjere: tko je izvor, koji su dokazi, što nedostaje, je li tvrdnja provjerljiva;
- prepoznati „crvene zastavice“ (nejasni pojmovi, apsolutne tvrdnje, cherry-picking podataka);
- odgovorno dijeliti sadržaj i ne širiti ono što potiče ljutnju ili strah bez provjere.
Na radionici smo spomenuli i aktualna europska pravila za ekološke tvrdnje, uključujući zabranu neprovjerenih oznaka i potrebu da se „zeleni“ navodi temelje na neovisnoj certifikaciji. Cilj je pomoći potrošačima da donose informirane odluke i potaknuti proizvođače na istinski održive proizvode.
Zahvaljujemo učenicima i nastavnicima OŠ Središće i Graditeljske tehničke škole na angažmanu i otvorenosti.
Projekt “Medijska pismenost i digitalni građani” financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2025. Projekt sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu biti odgovorni za njih.
