Održana radionica o integriranom prometno-prostornom planiranju i mogućnostima zelenog financiranja u Poreču

Integrirani pristup prostorno-prometnom planiranju polazi od toga da način na koji planiramo prostor izravno oblikuje potrebe za kretanjem, zbog čega je nužno povezivati prostor, promet, zdravlje i klimatske ciljeve. Klimatska otpornost pritom nije samo dugoročna ambicija, već nešto što se sustavno planira i gradi već danas kroz konkretne odluke u prostoru. Zeleno financiranje i budžetiranje omogućuju provedbu takvih rješenja kroz usklađivanje proračuna s klimatskim ciljevima i korištenje dostupnih izvora financiranja, što je posebno važno u kontekstu novog financijskog okvira Europske unije.

“Klimatska otpornost nije budućnost koja se čeka, već sadašnjost koja se strateški planira i aktivno gradi, ona nije luksuzna ambicija, već nužna odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama.” – Gordana Lalić, Epoha zdravlja

Prvi dan – integrirano prometno-prostorno planiranje

Prvi dan započeo je predstavljanjem projekta CLIMove i programa rada (Magdalena Makar, ODRAZ), uz naglasak na potrebu za integriranim pristupom planiranju u kontekstu klimatskih promjena i izazova poput gubitka interdisciplinarnosti i dominacije automobila u planiranju.

Aljaž Plevnik i Luka Mladenovič (Urbanistični inštitut Republike Slovenije, Skupina za transformativno prometno planiranje) predstavili su koncept integriranog prometno-prostornog planiranja, s fokusom na pristupačnost i utjecaj prostora na obrasce kretanja. Nataša Basanić Čuš (Grad Poreč) prikazala je dugogodišnji primjer zdravog urbanog planiranja i uključivanja građana, dok je Gordana Lalić (Parentium d.o.o., Europski klimatski pakt) govorila o izazovima sezonalnosti, ali i transformacijskom okviru za postizanje klimatske otpornosti Grada Poreča.

Miljenko Sedlar (REGEA) predstavio je metodologiju projekta INPLAN za integraciju klimatskih ciljeva u planiranje i proračune, uz naglasak na klimatsko potvrđivanje i važnost klimatskih ugovora gradova. Hana Zoričić i Nikolina Bibić (Ministarstvo financija) predstavile su metodologiju zelenog označavanja proračuna kao alat za povezivanje javnih financija s okolišnim ciljevima.

Rad na konkretnom primjeru

Radionica je provedena kroz interaktivni grupni rad na konkretnom primjeru – odabiru i planiranju lokacije doma za starije osobe u Poreču, pod vodstvom Aljaža Plevnika i Luke Mladenoviča (UIRS). Sudionici su prvo analizirali tri moguće lokacije i procjenjivali njihovu prikladnost s obzirom na dostupnost sadržaja i prometnu povezanost.

U drugom dijelu radionice, sudionici su preuzeli uloge različitih dionika (štićenici, posjetitelji, zaposlenici, stanari) te definirali njihove potrebe, svakodnevne obrasce kretanja i prepreke. Na temelju toga predložene su konkretne mjere u fazi planiranja i gradnje kao i dugoročna rješenja za uređenje prostora.

Sudionici su identificirali sljedeće probleme i izazove:

• Podređenost planiranja povećanju parkirališnih kapaciteta;
• Konflikti u korištenju prostora (npr. nogostupi zauzeti parkiranim vozilima);
• Loša povezanost različitih oblika prijevoza (pješački, biciklistički, javni prijevoz);
• Nedovoljna pristupačnost i sigurnosni izazovi za osobe smanjene pokretljivosti (nogostupi, prijelazi, barijere);
• Preopterećenje prostora u turističkoj sezoni (promet, buka,(ne)sigurnost);
• Različite i često suprotstavljene potrebe dionika (štićenici, posjetitelji, zaposlenici, lokalni stanovnici).

Zaključeno je kako bi se rješenja trebala temeljiti na:

• Unapređenju pristupačnosti kroz šire nogostupe, taktilne površine, rampe i sigurnu pješačku infrastrukturu;
• Uvođenju zona smirenog prometa (npr. 30 km/h) i mjera za smanjenje buke;
• Razvoju zelene infrastrukture i urbane opreme (drveće, zasjenjenje, klupe, javne slavine) radi smanjenja toplinskih otoka i povećanja ugode boravka;
• Poboljšanju sigurnosti kroz javnu rasvjetu i zvučnu signalizaciju;
• Jačanju povezanosti svih oblika prijevoza (pješački, biciklistički, javni prijevoz);
• Upravljanju parkiranjem (analiza kapaciteta, regulacija korištenja) i osiguravanju kvalitetnog javnog prijevoza (npr. minibus linije).

Naglašeno je da su promjene moguće i kroz male, ali strateške intervencije u postojećoj infrastrukturi, no zahtijevaju jasne prioritete i dosljednost u donošenju odluka. Također, kako bismo potaknuli promjene u navikama, potrebno je dati prioritet osiguravanju kvalitetne pješačke i biciklističke infrastrukture u odnosu na automobilsku, a kako bi cijeli proces planiranja funkcionirao nužan je razvoj interdisciplinarnog pristupa i jačanje kapaciteta stručnjaka.

Drugi dan – zeleno i inovativno financiranje

Drugi dan radionice bio je posvećen financijskom okviru za postizanje klimatske neutralnosti, s naglaskom na dostupne izvore financiranja i njihove mogućnosti primjene na lokalnoj razini.

Uvodne prezentacije obuhvatile su ključne financijske instrumente i mogućnosti za klimatsku tranziciju. Ana Juras (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije) predstavila je mogućnosti financiranja kroz ETS sustav, Modernizacijski fond i Socijalni fond za klimatsku politiku, s naglaskom na održivi promet i energetsku tranziciju. Milica Sredanović (Međunarodna financijska korporacija) prikazala je mogućnosti zelenog i plavog financiranja lokalnih projekata kroz razvojne financijske institucije, dok je Lidija Pavić-Rogošić (Europski gospodarski i socijalni odbor) predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a i njegove implikacije na lokalnu razinu. Vlatka Berlan Vlahek (Energy cities, NZC konzorcij) govorila je o Misiji EU-a za klimatski neutralne gradove i dostupnoj podršci gradovima, a Miljenko Sedlar (REGEA) o klimatskom potvrđivanju kao ključnom alatu za planiranje otpornijih i dugoročno isplativih projekata.

U drugom dijelu dana predstavljeni su primjeri dobre prakse gradova članova Misije 100. Tomaž Lanišek (Grad Kranj) istaknuo je važnost političke volje i inovativnih pristupa u financiranju gradskih projekata, dok je Nebojša Ivančević (Grad Zagreb) predstavio projekt ActGREEN koji uključuje građane u ozelenjivanje privatnih dvorišta primjenom rješenja temeljenih na prirodi. Luka Vidan (ODRAZ) prezentirao je Net Zero Cities portal kao alat za planiranje, praćenje napretka i razmjenu znanja među gradovima.

Rad na inovativnim modelima financiranja projekata

Dvodnevni boravak u Poreču zaključili smo radionicom pod vodstvom Vlatke Berlan Vlahek (Energy cities, NZC konzorcij) na temu inovativnih modela financiranja projekata za klimatsku neutralnost. Sudionici su analizirali različite izvore financiranja te razvijali prijedloge za moguće načine financiranja u lokalnom kontekstu s fokus na projekte kojima se podržava cilj klimatske neutralnosti gradova.

Naglašeno je da tradicionalni modeli financiranja nisu dovoljni za zatvaranje financijske konstrukcije zelene tranzicije te da je nužan prijelaz prema kombiniranim i inovativnim pristupima. Istaknuta je potreba da gradovi preuzmu ulogu katalizatora koji povezuju javne, privatne i građanske izvore financiranja, uz korištenje instrumenata poput zelenih obveznica, ESCO modela, participativnog budžetiranja i mješovitog financiranja. Kao ključni smjer istaknuto je kombiniranje različitih izvora i jačanje lokalnih kapaciteta kako bi se premostio financijski jaz i omogućila dugoročna, održiva provedba klimatske tranzicije.

Rasprava je otvorila niz praktičnih izazova – od potrebe za jačom suradnjom javnog i privatnog sektora do nužnosti pojednostavljenja procedura i bolje dostupnosti sredstava, posebno za manje gradove. Istaknuto je da bez političke volje i razumijevanja koristi ulaganja (npr. u biciklističku infrastrukturu umjesto parkirališta) nema stvarne promjene, kao ni bez uključivanja lokalnih potreba i bottom-up pristupa u planiranju. Kao važni elementi izdvojeni su i inovativni financijski modeli, participacija građana te kontinuirana edukacija kako bismo mogli prijeći na sustavne promjene.

Zaključno

Rasprave su pokazale da su ključni izazovi i dalje sektorsko planiranje, dominacija automobila, reaktivno djelovanje i nedostatak interdisciplinarnih kapaciteta, uz slabu povezanost planiranja i financiranja. Kao smjer djelovanja istaknuta je potreba za integriranim pristupom koji povezuje prostorno i prometno planiranje s klimatskim ciljevima i proračunima, uz jačanje pristupačnosti, upravljanje prometnom potražnjom i primjenu klimatskog potvrđivanja. Za uspješnu tranziciju nužni su inovativni modeli financiranja, kombiniranje izvora sredstava i jačanje kapaciteta lokalne razine, uz prijelaz na strateški, dugoročan pristup koji u središte stavlja potrebe zajednice i kvalitetu života.

Radionica je organizirana u sklopu projekta CLIMOVE koji financira Europska klimatska inicijativa (EUKI) pod Saveznim ministarstvom za okoliš, klimatske akcije, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMUKN) te projekta Net Zero Cities – podrška gradovima koji financira Europska unija.