ODRAZ kao jedan od 79 primjera društveno odgovorne prakse u Hrvatskoj u knjizi Dobra Hrvatska
Knjiga Dobra Hrvatska prikazuje dosege društveno odgovorne prakse u Hrvatskoj u posljednje četiri godine. Cilj joj je promovirati dobre organizacije, afirmirati društvenu odgovornost, ali i umrežiti dobre ideje – ljude – projekte i tvrtke u novo javno djelovanje, “provocirati” rast nove društvene socijalne i ekološke svijesti. Knjiga je vrijedna i važna i po tome što prikazuje usmjerenost hrvatske odgovorne prakse s Globalnim ciljevima održivog razvoja. ODRAZ je prikazan kao jedan od 79 primjera društveno odgovorne prakse u Hrvatskoj.
Na stranicama ove knjige svoje primjere DOP-a prikazalo je 65 organizacija koje predstavljaju i najveći dio hrvatske predvodničke skupine na planu zalaganja za održivost i izlaganja pred javnošću. No znamo kako u Hrvatskoj, nasreću, postoje još i tisuće drugih organizacija koje imaju rezultate, ponose se svojim ekonomskim, socijalnim i okolišnim ostvarenjima.
Prema kriteriju nacionalne klasifikacije djelatnosti, zastupljenost organizacija u knjizi je sljedeća: Proizvodnja i proizvodne usluge – 17; Turizam – 6; Proizvodnja i distribucija električne energije – 3; Trgovina – 8; Bankarske usluge i osiguranje – 6; Civilno društvo – 8; Ostale usluge – 9, itd.
Prema kriteriju veličine najzastupljenije su velike organizacije – njih je 25 (38,5 %). Srednje velikima pripada 20 subjekata (30,74 %), koliko je i malih i mikro organizacija – 20 (30,76 %).
Tvrtke koje posluju izravno na tržištu, a u knjizi ih je predstavljeno 48, ostvarile su u 2017. godini 63 milijarde ukupnog prihoda.
Na stranicama knjige prikazano je ukupno 79 primjera dobre prakse razvrstanih u tri osnovna područja ostvarivanja DOP-a i održivosti: Dobrobit za zajednicu – 45 primjera; Dobrobit za okoliš – 24 primjera te Dobrobit za zaposlenike – 10 primjera.
Svaki od prikazanih primjera referira se na jedan ili više njih od ukupno 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja, što je važna značajka knjige Dobra Hrvatska. Najčešće su navedeni sljedeći ciljevi: Cilj 11. (Održivi gradovi i zajednice) spominje se u 27 primjera, Cilj 17. (Partnerstvom do ciljeva) – u 20; Cilj 12. (Odgovorna potrošnja i proizvodnja – u 14 te Cilj 4. (kvalitetno obrazovanje) – u 12 primjera. itd.
Društveni značaj knjige DOBRA HRVATSKA
Knjiga je nastala u skladu s novim potrebama hrvatskog društva. Naime, već desetak godina hrvatska praksa društveno odgovornog ponašanja / djelovanja / poslovanja raste i obogaćuje se. Mnoge su organizacije, poslovni sektori i segmenti društva krenuli u najvažniju promjenu uopće – da spoje sebe, zajednicu i okoliš u jednu novu ravnotežu, sklad, u ono što zovemo – održivošću. I žele na tome raditi organizirano, sustavno i planski. Komuniciranje svega tog u javnosti – u tim uvjetima – ubrzano postaje sve važnije. Informirati javnost i raspravljati o svemu tome u javnosti u takvim uvjetima ubrzano postaje sve važnije.
Vidljivost društveno odgovorne prakse, koju ova knjiga tako svesrdno i široko podržava, presudan je etapni cilj današnje Hrvatske na putu prema održivosti. Stanje od prije nekoliko godina, kad je vidljvost bila stisnuta i povučena u usku “zeleni kutak” kojim se kretala grupa od tek nekoliko tisuća “profesionalaca”, pojedinaca i tvrtki, poklonika i promotora DOP-a, bila je odraz ne samo slabe vidljovosti, već i malog broja organizacija koje su DOP pokušava uklopiti u svoju poslovnu strategiju . Osnaženom vidljivošću, potaknutom na razne načine – na primjer, publiciranjem primjera dobre prakse, sumornih ali i ohrabrujućih podataka o eko stvarnosti, izjavama i intervjuima, nagradama i priznanjima… – potaknut će će se dovođenje sintagmi poput “društveno odgovorno”, “održivo zalaganje”, “zalaganje za opće dobro”, “odgovornost prema budućim naraštajima” s periferije u središte društvene komunikacije i svijesti. Tek onda možemo očekivati da će se akcija na planu održivog razvoja probuditi. Dok se nova građanska i društvena svijest ne elablira među elitom, političkom, akadmeskom, gospodarskom i financijskom, ne treba ni očekivati da će DOP postati “moderan”. Ž u tom svijetlu, ova je knjiga i izuzetan doprinos viljvosti hrvatskoig DOP-a u javnosti.
Globalni ciljevi – akcija naša, ovdje, hrvatska!
Uvažavajući globalne i nacionalne trendove te potrebe društva, objava prve hrvatske knjige primjera dobre prakse DOP-a usmjerila se na doprinose naših organizacija Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030. Naime, svaki se primjer referira na određeni Globalni cilj.
U jedno se zalaganje svijeta, naime, ovdje povezuju Globalni ciljevi održivog razvoja UN i konkretna praksa hrvatskih organizacija, tvrtki – od velikih i do malih i mikro, javne uprave i civilnog sektora,
Globalni ciljevi održivog razvoja stoga su odabrani kao svojevrstan zajednički nazivnik cjelokupne ideje. Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) univerzalni su ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih Naroda koristiti kao polazne točke u kreiranju svojih politika sve do 2030. U suprotnom, pozitivni scenariji nisu izgledni. Kao što njihov sam naziv govori, oni su globalni, sveobuhvatni – primjenjivi na sve dijelove svijeta, sve zajednice i sve sektore. Koristeći ih kao smjernice, svaka zemlja i svaka organizacija postaje dijelom globalnog djelovanja koje nastoji ostvariti bolju budućnost za sve.
Članak ODRAZ-ov doprinos Globalnim ciljevima održivog razvoja je dostupan OVDJE.
Više informacija o knjizi se nalazi OVDJE.