Kako (p)ostati pokretač inovativne urbane transformacije?
Javnim događanjem “Inovativna transformacija gradskih ulica – Društvo, tehnologija i gradski prostor” održanim u Lovranu 25. srpnja 2025. završena je ljetna škola “Inovativna transformacija gradskih ulica“. Predstavljena su rješenja polaznika škole i održan je okrugli stol „Kako (p)ostati pokretač inovativne urbane transformacije?“. Događanje je okupilo studente, mlade stručnjake, mentore, predstavnike Grada Rijeke te goste iz akademskog, civilnog i javnog sektora, a organizirali su ga ODRAZ i REGEA u sklopu projekata REAL RIS i CLIMove.
Cilj ovog događanja bio je okupiti sudionike, mentore i goste na zajedničkoj, otvorenoj diskusiji o iskustvima, izazovima i daljnjim mogućnostima koje su proizašle iz četiri dana intenzivnog timskog rada na inovativnim rješenjima za urbanu transformaciju pojedinih lokacija u Rijeci. Na početku je sve prisutne pozdravila Eda Rumora, voditeljica Odsjeka za održivi razvoj i europske projekte u Gradu Rijeci te istaknula kako joj je drago da se ova ljetne škola bavila upravo izazovima s područja Grada Rijeke te da se veseli prezentacijama rješenja.
Predstavljanje rješenja
Pet interdisciplinarnih timova radilo je na izazovima stvarne urbane transformacije Grada Rijeke. Ostvarena suradnja unutar timova i među timovima rezultirala je povezanim rješenjima koja pružaju širi kontekst transformacije riječkih ulica, pa i trgova, čvorišta mikomobilnosti i modernog inovativnog pomorskog prijevoza.
Sudionici su u prezentacijama pokazali duboko razumijevanje lokalnog konteksta, temeljeno na provedenoj anketi, terenskom istraživanju i kreativnim idejnim rješenjima.
Predstavljanje rješenja polaznika škole pratila je ocjenjivačka komisija u sastavu:
- Eda Rumora, Voditeljica Odsjeka za održivi razvoj i europske projekte pri Gradu Rijeci
- Vedran Kirinčić, izvanredni profesor Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ujedno i mentor na ljetnoj školi
- Kristina Perkov, viša savjetnica u javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje ŠKŽ, ujedno i mentorica na ljetnoj školi.
Zrinka Vrček, Gabrijela Ikić, Lucija Šušak, Perina Žanetić i Andra Kruna Ramsay predstavile su model povećanja klimatske otpornosti riječkih javnih prostora kroz faze RImodul, RIkonstrukt i RIset. Fokus je bio na rješavanju problema urbanih toplinskih otoka, oborinskih voda te osiguravanju boravišnih i sigurnih prostora za vrijeme klimatskih ekstrema.
Anamaria Klasić, Marta Ljevar, Amina Dervišefendić, Barbara Sučec i Karlo Vranar predložili su modularne parklete za ulicu Dolac, s naglaskom na participaciju građana i održivo korištenje prostora. Njihovo rješenje temelji se na stvaranju boravišnog i društvenog prostora jer kako su saznali u intervjuu „Ovo je jedna od najvažnijih i najljepših riječkih ulica, ali je danas zanemarena.” (Ž, starije dobi)
Sara Đurić, Nirvana Hušidić, Ana Čuljak, Lejla Okanović i Klara Sente razvili su srednjoročno rješenje za transformaciju ulice Dolac u sigurnu, pješačku zonu – DOLAChill. Posebnu su pažnju posvetili potrebama učenika i studenata koji svakodnevno koriste prostor ulice te predložili sustavnu reorganizaciju prometa i javnih sadržaja.
Čvorišta mikromobilnosti kao točke zelene tehnologije i održive mobilnosti – nagrađeni tim
Andrej Čulić, Ana Ristić, Silvija Blagojević, Adnan Malićević i Tarik Čorbo osmislili su prijedlog za razvoj urbane mikromobilnosti kroz identifikaciju ključnih čvorišta koja objedinjuju biciklistički promet, punionice za e-vozila i tehnološka rješenja. Rješenje uključuje urbanu opremu, sustav informiranja i povezanost s drugim vrstama prijevoza.
Karla Laginja, Nejla Buljina, Mihajlo Đorđević, Matea Radnić i Ajla Ahmetović predložili su sustav održivog pomorskog javnog prijevoza kao alternativu automobilima. Prijedlog rješenja uključuje razvoj četiri linije te prijedlog električne flote s ciljem postizanja nulte emisije CO₂ do 2050. godine uz slogan „Sea more, strees less.“
Polaznici će imati priliku predstaviti rješenja široj javnosti i tijekom Europskog tjedna mobilnosti 2025.
Okrugli stol
Namjera ovog okruglog stola bila je potaknuti refleksiju o ulozi mladih u stvarnim promjenama, premostiti jaz između studentskih ideja i njihove praktične implementacije te identificirati preporuke za buduće angažmane, suradnju i podršku mladim inovatorima.
- Planiranje kao zajednička odgovornost, a ne izolirani zadatak struke
Gordana Lalić, direktorica Parentiuma d.o.o., stručnjakinja za energetsko planiranje i klimatsku politiku s višegodišnjim iskustvom u javnoj upravi te europska ambasadorica za klimatski pakt, istaknula je da prostorno planiranje danas često djeluje reaktivno – „ispravljamo greške“ umjesto da planiramo proaktivno. Ukazala je na potrebu stalne edukacije zaposlenika u javnoj upravi, kao i potrebe za timskim, međusektorskim i zdravlju-orijentiranim planiranjem.
“U tom procesu, mladi su ključni akteri jer donose nove vrijednosti: empatiju, digitalne alate, inovativne metode i otvorenost prema zajednici.”
Praksa iz Poreča pokazala je kako uključivanje građana kroz aktivnosti poput Living Streets uvelike povećava kvalitetu rješenja i društveno prihvaćanje promjena.
- Akademska zajednica kao inkubator multidisciplinarne suradnje
Luka Vidan, stručni suradnik na zavodu za Gradski promet pri Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu iznio je primjere interdisciplinarne suradnje na Fakultetu prometnih znanosti tijekom natjecanja Transportikum i tijekom rada na razvoju pojedinih planova održive urbane mobilnosti. Istaknuo je da angažman u projektima i neformalnim aktivnostima kao što je ljetna škola razvijaju upravo one vještine koje tržište rada traži – komunikaciju, analizu, empatiju i inovaciju.
3. Neformalno obrazovanje mijenja perspektivu – osobno i profesionalno
Neven Zenko, ovogodišnji počasni mentor, dio prošlogodišnjeg pobjedničkog tima, student sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opisao je vlastitu transformaciju – od studenta bez jasnog profesionalnog fokusa do mladog stručnjaka koji razumije procese urbanog planiranja i zna gdje može doprinijeti. Ljetna škola za njega je bila konkretan primjer kako iz ideje nastaje rješenje – uz pomoć timskog rada, razmjene znanja i mentorske podrške
„Mladi inovatori nisu samo oni s firmom i financiranjem – to su svi koji žele naučiti, surađivati i mijenjati.“
Panelisti su istaknuli kako je važno:
- Uključiti mlade u faze planiranja, ne samo u edukativne aktivnosti.
- Financirati male akcije i testiranja studentskih rješenja.
- Razvijati vještine kroz timski rad, mentorsku podršku i multidisciplinarne zadatke.
- Prepoznati i vrednovati neformalno učenje kao stvarnu komponentu stručnog razvoja.
Ovaj okrugli stol nije bio tek završna aktivnost ljetne škole, već poziv na dugoročno povezivanje i djelovanje: mladi ne trebaju čekati promjene – oni ih mogu voditi. Ali trebaju partnerstvo, povjerenje i sustav koji ih vidi ne samo kao učenike, već kao urbane inovatore.
Galeriju fotografija pogledajte OVDJE.
Više o ljetnoj školi provjerite OVDJE.
Novi List pisao je o ovom događanju. Članak potražite OVDJE.
Ljetna škola je dio aktivnosti projekta RESPONSIBLE EDUCATED AGILE LEADING RIS koji financira EIT Urban Mobility, inicijativa Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), tijela Europske unije i projekta CLIMove koji financira Europska klimatska inicijativa, njemačko Ministarstvo gospodarstva i klimatskih promjena (BMWK).