
Digitalna transformacija nije samo pitanje tehnologije, već i društvenih promjena te digitalne uključivosti
Dana 28. veljače 2025. ODRAZ je organizirao skup pod nazivom “Uključiva digitalizacija – sudjelovanje građana za kvalitetnije javne politike”, koji je okupio 40-ak stručnjaka, predstavnika vlasti, udruga i građana. Cilj skupa bio je osnažiti digitalnu uključivost i potaknuti aktivno sudjelovanje građana u oblikovanju javnih politika putem digitalnih platformi.
Predstavljanje projekta INDEU i online platforme za crowdsourcing
Magdalena Makar iz ODRAZ-a predstavila je projekt Uključiva digitalizacija u EU (INDEU), koji ima za cilj prikupiti mišljenja građana o digitalnoj transformaciji Europske unije i potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u donošenju politika.

Projekt promiče digitalnu demokraciju i proces crowdsourcinga, omogućujući građanima, organizacijama i stručnjacima da zajednički oblikuju javne politike putem digitalnih alata.
Jedan od ključnih koncepata koji se promovira u okviru projekta je digitalna demokracija, odnosno korištenje digitalnih alata i tehnologija za jačanje demokratskih institucija i procesa. Posebna pažnja posvećena je procesu crowdsourcinga, inovativnom modelu kolektivne mobilizacije u kojem građani, organizacije i stručnjaci zajednički predlažu rješenja i sudjeluju u kreiranju politika.
U sklopu prezentacije predstavljeni su i primjeri uspješnog korištenja procesa crowdsourcinga u drugim zemljama. Tako je na Islandu ovaj model bio ključan u procesu ustavne reforme, gdje su građani imali priliku sudjelovati u kreiranju novog ustava putem digitalnih platformi i društvenih mreža. U Finskoj je, pak, zakon o prometu izvan cesta donesen uz široku uključenost javnosti, čime se osigurala transparentnost i veća legitimnost zakonodavnog procesa.
Projekt je usklađen s ciljevima Digitalnog desetljeća EU-a 2030., no suočava se s izazovima poput nedostatka digitalnih vještina, manjka IKT stručnjaka i rodnog jaza u sektoru.
Kako bi se ovi problemi adresirali, INDEU će od ožujka do prosinca 2025. provoditi crowdsourcing kampanje u šest zemalja (Belgija, Bugarska Hrvatska, Njemačka, Rumunjska i Španjolska), koje će prikupljati mišljenja i prijedloge građana. U siječnju 2026. analizirat će se prikupljeni podaci odnosno prijedlozi građana. U veljači 2026. organizirat će se zagovarački događaji s donositeljima odluka na nacionalnoj i europskoj razini.
Magdalena Makar istaknula je kako je sudjelovanje građana ključno za oblikovanje kvalitetnijih javnih politika te je pozvala sve sudionike da doprinesu projektu kroz sudjelovanje i promociju crowdsourcinga te je istaknula kako je aktivno sudjelovanje građana ključno za kvalitetniju digitalnu budućnost EU-a.
Projekt SUSTANCE HŽ Putničkog prijevoza predstavila je Helena Luketić, a njegov cilj je unaprijediti održivi javni prijevoz kroz digitalne alate i integraciju različitih prijevoznih opcija. Pilot aktivnosti uključuju projekt TRAIN N’ GREEN, koji povezuje biciklističke rute i željeznički prijevoz u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, kao i IT aplikaciju Istarske razvojne agencije za bolje planiranje putovanja javnim prijevozom. U regiji Emilia-Romagna testira se Demand Responsive Transport (DRT) – fleksibilni prijevoz temeljen na potrebama korisnika. Osim toga, razvijen je SUSTANCE online alat za procjenu dostupnosti prometnih pravaca i podršku donošenju prometnih politika. Projekt naglašava važnost dugoročne održivosti i prekogranične suradnje u poboljšanju mobilnosti.
Panel rasprava
Nakon prezentacija uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali:
- Žarko Čižmar (Telecentar)
- Mario Munta (Fakultet političkih znanosti)
- Antonela Devčić (Fakultet organizacije i informatike)
- Lidija Suman (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za digitalno gospodarstvo, Sektor za razvoj digitalnih kompetencija)
Raspravu je moderirala Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a. Panelisti su se dotaknuli pitanja digitalne inkluzije te razmotrili moguća rješenja za smanjenje digitalnog jaza, uključivanje građana u procese donošenja odluka i razvoj digitalnih vještina.
Panel rasprava istaknula je nekoliko ključnih izazova i preporuka vezanih uz obrazovanje, digitalnu transformaciju te aktivno građanstvo.
Jedan od istaknutih problema je niska digitalna pismenost starijih građana, kao i njihov strah od promjena i učenja novih vještina. U tom kontekstu, naglašena je potreba za edukacijama uživo koje bi omogućile starijim osobama da se lakše prilagode digitalnom dobu. S druge strane, mladi trebaju razvijati naprednije digitalne vještine kako bi mogli konkurirati na tržištu rada.
Suradnja civilnog sektora i akademske zajednice ključna je u edukaciji, osobito kroz uključivanje mladih u STEM projekte. Posebno je važno poticati srednjoškolke na STEM zanimanja uz mentorstvo žena iz tog područja.
Naglašena je i potreba za razvojem kritičkog razmišljanja kod učenika pri konzumiranju online sadržaja. Fakulteti se moraju prilagoditi promjenama, uključujući razvoj studijskih programa povezanih s umjetnom inteligencijom (AI). Suradnja s poslodavcima je nužna. Problem ostaje kako motivirati informatičke stručnjake da postanu nastavnici.
Žene ostvaruju uspješne karijere u IT sektoru, što može poslužiti kao poticaj za daljnju promidžbu ravnopravnosti u ovom području.
Jedan od ključnih problema istaknutih na panelu jest nedostatak njegovanja aktivnog građanstva u školama. Sudjelovanje građana u društvenim procesima nije dovoljno poticano, a alati poput digitalnih tehnologija mogu pomoći, ali nisu sami po sebi rješenje. Ako želimo da građani donose kvalitetne preporuke i odluke, potrebno je osigurati bazu znanja iz koje mogu crpiti informacije te omogućiti strukturirane rasprave u manjim grupama. U takvim procesima trebaju sudjelovati građani, facilitatori, akademska zajednica, ali i političari, uz snažnu podršku vlasti i ulaganje u demokratske procese.
Panelisti su se složili da digitalne tehnologije ne mogu riješiti sve izazove, ali mogu značajno pomoći ako ih znamo koristiti na siguran i kritički način. Jedna od preporuka bila je stvaranje participativnih platformi koje bi omogućile bolju komunikaciju građana i vlasti.
Zaključeno je da digitalna transformacija nije samo pitanje tehnologije, već i društvenih promjena. Ključ leži u razvoju obrazovanja i učenju s razumijevanjem, jer jedino kontinuirano ulaganje u znanje može osigurati uspješnu prilagodbu izazovima budućnosti.
Najava online crowdsourcing kampanje
U ožujku počinje online kampanja koja će se fokusirati na prikupljanje mišljenja i prijedloga građana o načinima unaprjeđenja osnovnih digitalnih vještina, uzrocima manjka IT stručnjaka u Hrvatskoj te strategijama za poticanje većeg broja ljudi, posebno žena, da se uključe i postanu stručnjaci u sektoru IKT-a. Kroz ovu kampanju, građani će imati priliku aktivno sudjelovati u oblikovanju budućih rješenja za digitalnu transformaciju i razvoj sektora IKT-a.