Činjenice o obnovljivim izvorima energije
Otkrijte ključne činjenice o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj: zakonske promjene, rast udjela OIE do 2030., stabilnost mreže, smanjenje troškova, reciklabilnost tehnologija i socio-ekonomske koristi za lokalne zajednice.
Obnovljivi izvori energije (OIE) predstavljaju središte energetske tranzicije diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su u zakonodavstvu donsene ambiciozne izmjene za poticanje njihove primjene. Prema najnovijem zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, donesenom u svibnju 2025., primjenjuju se načela objektivnosti, transparentnosti i jednakog postupanja kod izdavanja dozvola i certificiranja postrojenja na obnovljive izvore (Narodne novine).
Ciljevi do 2030.
Time se jasno definira cilj da se do 2030. udio energije iz obnovljivih izvora podigne s dosadašnjih 36,6 % na 42,5 %, što potvrđuje strateški smjer Vlade Republike Hrvatske (Vlada RH).
Mitovi o nestalnosti proizvodnje
Unatoč jasnoj podršci politike i znanstvenim dokazima o snazi OIE, u javnosti su prisutni mitovi o nestalnosti proizvodnje i nestancima struje. Scenariji iz Španjolske i Portugala u travnju 2025. nisu bili uzrokovani samom prirodom solarnih i vjetroelektrana, već tehničkim kvarovima na termo i nuklearnim blokovima, kako je utvrdio Reuters u svojoj analizi (Reuters). Slična je situacija dokumentirana tijekom veljače 2021. u Teksasu, gdje su pad sustava i višednevni prekidi bili posljedica ekstremnih hladnoća, lošeg upravljanja mrežom i izoliranih kvarova, a ne visokog udjela vjetroelektrana (NYTimes).
Stabilnost mreže i inovativna rješenja
Stabilnost mreže ovisi o usklađenom radu svih komponenti sustava, a modernizacija elektroenergetskih mreža, uvođenje pametnih mreža i sustava za pohranu energije, poput baterija i reverzibilnih hidroelektrana, omogućuje učinkovitu ravnotežu ponude i potražnje te čuva frekvenciju struje u elektroenergetskom sustavu unutar sigurnih granica. Reverzibilne hidroelektrane omogućuju pohranu viška energije iz sunca ili vjetra, a biometan iz bioplinskih postrojenja operativno je dostupan kada su uvjeti za solarne i vjetrokapacitete nepovoljni. Geotermalne elektrane, koje prema procjeni Međunarodne agencije za energiju do 2050. mogu zadovoljiti približno 15 % globalne potrošnje električne energije, dodatno osiguravaju stabilno oslanjanje na obnovljive izvore (IEA). Paralelno s tim, globalni kapaciteti pohrane energije rastu prosječno triput na svakih deset godina, prema izvještajima Američke agencije za obnovljive izvore i energiju (NREL).
Ekonomska održivost OIE
Ekonomski argument da je energija iz OIE skuplja od fosilnih goriva više nije održiv. Od 2010. cijena fotonaponskih modula pala je za više od 90 %, dok je istodobno trošak instalacije vjetroelektrana značajno pao zahvaljujući globalnoj masovnoj proizvodnji i optimizaciji logističkih lanaca (Our World in Data). Lazard u svom najnovijem izvješću navodi da su obnovljivi kapaciteti sada najjeftiniji izvor nove električne energije na tržištu (Lazard). Troškovi baterijskih sustava za pohranu također su kontinuirano padali, što dodatno smanjuje cijenu integracije varijabilnih izvora u postojeće elektroenergetske mreže.
Ekološki utjecaj i reciklabilnost
Iako svaka proizvodnja energije ostavlja ekološki otisak, životni ciklus solarnih panela ima do 20-puta manju emisiju CO₂ po proizvedenom kilovat-satu u usporedbi s termoelektranama na ugljen, dok je razlika u korist vjetroelektrana otprilike četiri puta (IPCC ). Prema Moeve Global, oko 95% komponenti solarnih panela—uključujući aluminij, silicij, plastiku i staklo—može se reciklirati. Za vjetroturbine, istraživanja koje provodi španjolski CSIC (Consejo Superior de Investigaciones Científicas) pokazuju da se 60 – 75% materijala lopatica, uglavnom staklena vlakna, može ponovno iskoristiti, primjerice u betonu za javne površine. Potvrđuje se da su solarni i vjetroenergetski sustavi visoko reciklabilni, iako još uvijek postoji potreba za boljom regulativom i infrastrukturom za obradu otpada. Inovativne metode vraćanja rijetkih minerala i kompozitnih komponenata obećavaju gotovo potpunu cirkularnost u industriji OIE.
Digitalizacija i pametne mreže
Jedan od ključnih izazova i prilika jest digitalizacija elektroenergetskih sustava kroz pametne mreže, koje omogućuju automatizirano upravljanje potrošnjom i proizvodnjom energije u realnom vremenu. Primjena IoT senzora, napredne analitike i decentraliziranih platformi za trgovanje energijom već je u eksperimentalnoj fazi u Hrvatskoj, kako pokazuje HEP-ODS Pilot projekt Smart Grid. Očekuje se da će fleksibilno upravljanje opterećenjem i dinamičke tarife dodatno povećati otpornost mreže na fluktuacije i rasteretiti vršna opterećenja.
Međunarodna suradnja i regionalna stabilnost
Međunarodna suradnja Hrvatske i susjednih država u modernizaciji međunarodnog elektroenergetskog sustava snažno pridonosi regionalnoj stabilnosti. Novi vodovi prema Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Mađarskoj omogućavaju razmjenu viškova obnovljive električne energije i zajedničko upravljanje kriznim situacijama. Europske strategije poput “Fit for 55” potiču daljnje investicije u interkonektivne kapacitete i zajedničke platforme za skladištenje vodika i baterija.
Socio-ekonomski benefiti
Širenje OIE donosi i važne socio-ekonomske benefite. Razvoj vjetroparkova i fotonaponskih elektrana potiče otvaranje radnih mjesta u inženjeringu, montaži i održavanju te jača lokalne zajednice kroz participativne modele vlasništva. Mnoge općine diljem Hrvatske planiraju energetske zajednice gdje građani postaju suvlasnici lokalnih obnovljivih projekata, što dodatno potiče javno povjerenje i bržu primjenu novih tehnologija.
Reference:
Energetske zajednice, „Pokreni vlastiti projekt energetske zajednice“, https://energetske-zajednice.hr/ , Pristupljeno 10.09.2025.
Fit for 55, „Spremni za 55 %“, https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/fit-for-55/ , Pristupljeno 10.09.2025.
IEA, „The Future of Geothermal Energy“, https://www.iea.org/reports/the-future-of-geothermal-energy/executive-summary , Pristupljeno 10.09.2025.
IPCC, „Technology-specific Cost and Performance Parameters“, https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_annex-iii.pdf , Pristupljeno 10.09.2025.
Lazard, „Lazard Releases 2025 Levelized Cost of Energy+ Report“, https://www.lazard.com/news-announcements/lazard-releases-2025-levelized-cost-of-energyplus-report-pr/ , Objavljeno 16.06.2025.
Moeve Global, „The bright challenge of recycling solar panels and wind turbines“, https://www.moeveglobal.com/en/planet-energy/sustainable-innovation/recycling-solar-panels-wind-turbines , Objavljeno 02.04.2024.
Narodne novine, „Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji“, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_78_1017.html , Pristupljeno 10.09.2025.
NREL, „Storage Futures Study“, https://www.nrel.gov/analysis/storage-futures , Pristupljeno 10.09.2025.
NYTimes, „No, Wind Farms Aren’t the Main Cause of the Texas Blackouts”, https://www.nytimes.com/2021/02/17/climate/texas-blackouts-disinformation.html , Objavljeno u veljači 2021.
Our World in Data, Ritchie, H., „Low-carbon technologies need far less mining than fossil fuels“, https://ourworldindata.org/low-carbon-technologies-need-far-less-mining-fossil-fuels , Objavljeno 23.09.2024.
Pilot projekt Smart Grid, „HEP ODS Implementing Smart Grid Pilot Project Worth HRK 176.83 m“, https://www.hep.hr/hep-ods-implementing-smart-grid-pilot-project-worth-hrk-176-83-m/3561 , Objavljeno 07.10.2020.
Reuters, „Miscalculation by Spanish power grid operator REE contributed to massive blackout, report finds“, https://www.reuters.com/business/energy/investigation-into-spains-april-28-blackout-shows-no-evidence-cyberattack-2025-06-17/ , Objavljeno 17.07.2025.
Vlada RH, „Sjednica Vlade: Ambiciozniji ciljani udjel obnovljivih izvora energije“, https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-ambiciozniji-ciljani-udjel-obnovljivih-izvora-energije/44245 , Pristupljeno 10.09.2025.
Autorica: Branka Tokić, ODRAZ, uredila: Magdalena Makar, ODRAZ
Ovaj članak je pripremljen u okviru projekta “Medijska pismenost i digitalni građani”.
Projekt “Medijska pismenost i digitalni građani” financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2025. Projekt sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu biti odgovorni za njih.
