Održan skup „Novi Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Što nas čeka?“ u organizaciji EGSO-a
Skup „Novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje 2028.–2034.: Što nas čeka?“, u organizaciji hrvatskih članova u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) održan je 13. svibnja 2026. u punoj dvorani Hrvatske obrtničke komore. Događanje je okupilo predstavnike europskih institucija, državne uprave, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i gospodarstva kako bi raspravili prijedlog novog višegodišnjeg proračuna Europske unije i njegove moguće učinke na Hrvatsku i Europsku uniju. Rasprava je pokazala da postoji širok interes, ali i ozbiljna zabrinutost oko mogućih posljedica predloženog modela koji donosi značajne promjene u načinu planiranja, upravljanja i korištenja europskih sredstava.
U trenutku kada Europska komisija najavljuje značajne promjene u strukturi i načinu upravljanja proračunom EU‑a, članovi EGSO-a su željeli otvoriti prostor za informiranje, dijalog, razmjenu stavova te zajedničko razumijevanje izazova i prilika koje su pred nama.
Uvodnim obraćanjima skup su otvorili Marija Hanževački, potpredsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za komunikacije, Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Vicko Mardešić, v.d. ravnatelja Uprave za programe Europske unije iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnik u Hrvatskom saboru te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
U nastavku je Lidija Pavić-Rogošić, potpredsjednica Skupine organizacija civilnog društva EGSO-a, predstavila ključne elementa prijedloga novog Višegodišnjeg financijskog okvira te ključne stavove EGSO-a.
Novi prijedlog Europske komisije
Europska komisija je u srpnju 2025. predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji predviđa proračun od gotovo 2 bilijuna eura. Struktura se temelji na tri glavna stupa:
- Nacionalni i regionalni partnerski planovi(865 mlrd. €) obuhvaćaju kohezijsku politiku, poljoprivredu i socijalne ciljeve, s naglaskom na potporu slabije razvijenim regijama
- Konkurentnost, prosperitet i sigurnost(590 mlrd. €) s fokusom na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i jačanje europske obrane
- Globalna Europa(200 mlrd. €) kroz koji se financira vanjsko djelovanje, humanitarna pomoć i proširenje, uz poseban fond za oporavak Ukrajine.
Uz to, uvode se novi vlastiti izvori prihoda, pojednostavljuju se procedure i naglasak stavlja na financiranje temeljeno na rezultatima, a ne na naknadi troškova.
Nacionalni i regionalni partnerski planovi – NRPP
Novi strateški instrumenti koji će objediniti provedbu fondova EU-a na razini država članica, uključujući:
- Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP),
- Kohezijsku politiku,
- Europski socijalni fond Plus (ESF+) i
- druge instrumente relevantne za ruralni, gospodarski i društveni razvoj.
Provedba NRPP-a te Interrega će se financirati iz jednog mega fonda – Fond za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost → financira jedinstvene nacionalne i regionalne partnerske planove (NRPP).
Središnji dio programa je bila panel-rasprava „Novi VFO 2028.–2034.: Što nas čeka?“.
U raspravi su sudjelovali pored Zvonimira Savića, posebnog savjetnika predsjednika Vlade, Vicka Mardešića iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoja Mikulića iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Hana Huzjak iz Europske komisije), Irena Weber (Skupina poslodavaca u EGSO-u), Mirela Bojić (Skupina radnika u EGSO-u) te Luka Bogdan ( Skupina organizacija civilnog društva u EGSO-u), Marina Rožić ( Skupina poslodavaca u EGSO-u) je moderirala panel-raspravu, a Violeta Jelić (Skupina poslodavaca u EGSO-u) sažela je na kraju zaključke skupa.
Stavovi EGSO-a
EGSO pozdravlja namjeru pojednostavljenja administrativnih postupaka i veće fleksibilnosti, ali pritom traži jasna jamstva kako se ne bi ugrozila misija ključnih politika Europske unije niti položaj regija i ranjivih skupina.
U tom smislu, jedna od glavnih kritika predloženog VFO-a odnosi se na rizik slabljenja kohezijske politike, smanjenja utjecaja regija te slabljenja modela višerazinskog upravljanja kroz prijenos odgovornosti s regionalne na nacionalnu razinu, uz istodobno jačanje diskrecijske ovlasti država članica kroz nacionalne i regionalne partnerske planove.
Iako EGSO podržava povećanje proračuna EU-a, uz ocjenu da je ono minimalno i potencijalno nedostatno za ostvarenje svih europskih prioriteta, istodobno se oštro protivi smanjenju sredstava za koheziju i Zajedničku poljoprivrednu politiku.
EGSO smatra da Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju trebaju ostati zasebni instrumenti s povećanim proračunom. Također upozorava da spajanje većeg broja fondova u jedinstveni instrument može dovesti do unutarnje konkurencije među prioritetima i oslabiti dugoročne razvojne ciljeve, pri čemu bi slabije razvijena područja mogla ostati bez potrebnih ulaganja. Istodobno, EGSO podupire osnivanje Europskog fonda za konkurentnost, jačanje programa Obzor Europa te povećanje proračuna za Globalnu Europu kao važnog instrumenta vanjskog djelovanja Europske unije.
Dodatno, EGSO smatra da nacionalni i regionalni partnerski planovi moraju uključivati lokalne i regionalne aktere, socijalne partnere, organizacije civilnog društva i sektorske predstavnike u svim fazama planiranja i provedbe. Upravo zato upućuje snažnu kritiku postojećem modelu konzultacija u kojem je stvarni utjecaj partnera na prioritete ulaganja ograničen.
Posebno se naglašava važnost potpore malim i srednjim poduzećima, regionalnim i prekograničnim inovacijskim ekosustavima te ulaganjima u vještine i kvalitetna radna mjesta, uz transparentno, predvidljivo i uključivo upravljanje sredstvima te stvarno pojednostavljenje procedura.
EGSO također pozdravlja prijedlog novih vlastitih sredstava Europske unije iz sustava trgovanja emisijama i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, ali izražava zadršku prema prijedlogu korporativnih resursa za Europu – CORE-u – te poziva Komisiju da ponovno razmotri prijedlog poreza na digitalne usluge.
Poruke sa skupa
Panel-rasprava je otvorila niz važnih pitanja vezanih uz buduće prioritete Europske unije, način upravljanja fondovima te učinak novog financijskog okvira na gospodarstvo, radnike, organizacije civilnog društva te regije.
Kao jedan od ključnih zaključaka istaknuto je da reforma europskog proračuna mora zadržati ravnotežu između novih prioriteta Europske unije i tradicionalnih politika.
U raspravi je potvrđeno da zelena i digitalna tranzicija ostaju među ključnim prioritetima Europske unije, ali uz naglasak da tranzicija mora biti gospodarski održiva, socijalno pravedna i teritorijalno uravnotežena.
Više sudionika upozorilo je da posebno treba paziti da se model pojednostavljenja prenese i na nacionalnu razinu, kako se ne bi dogodilo da pojednostavljenje ostane deklarativno te da se zbog pravila na nacionalnoj razini oteža povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
Predstavnici udruga poslodavaca su istaknuli je potrebu većeg ulaganja u privatni sektor kao ključni nositelj gospodarstva. Naglašeno je i kako mali i srednji poduzetnici, obrtnici i mikro poduzeća i dalje nailaze na ozbiljne prepreke u pristupu sredstvima EU-a, prvenstveno zbog administrativne složenosti sustava i neprilagođenih instrumenata financiranja.
Tijekom rasprave naglašeno je kako suradnja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva treba biti stvarna i sadržajna, a ne samo formalna te da navedeni akteri trebaju biti uključeni u cijeli proces planiranja i programiranja od samog početka.
U dijelu rasprave o socijalnim pitanjima istaknuta je važnost ulaganja u obrazovanje, razvoj vještina i kvalitetna radna mjesta, posebno u kontekstu nedostatka radne snage i zelene tranzicije, kao i potreba očuvanja snažne socijalne dimenzije europskog proračuna.
U raspravi je više puta istaknuto da konkurentnost i kohezija ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi, nego komplementarni elementi razvoja Europske unije.
Organizacije civilnog društva se zalažu za povećanje socijalne potrošnje u NRPP-ovima s predloženih 14% na 20% te najmanje 14% za ESF kako bi se ojačala socijalna dimenzija EU-a. Također traže pojednostavljenje ESF procedura i jačanje administrativnih kapaciteta radi bolje dostupnosti i učinkovitije provedbe. Važna je usmjerenost na mlade te se poziva da se najmanje 20% ESF sredstava usmjeri na provedbu ojačanog Jamstva za mlade i kvalitetno zapošljavanje mladih. Nadalje, zahtijevaju da se u VFO-u osigura snažnije, dugoročno i stabilno financiranje te obavezno, sustavno uključivanje civilnog društva u planiranje, provedbu i praćenje svih politika i fondova EU-a, uz smanjenje birokratskih prepreka i uspostavu jasnih, transparentnih mehanizama nadzora reformi.
Zaključno, sudionici su istaknuli da uspjeh novog VFO-a neće ovisiti samo o veličini proračuna, nego i o kvaliteti upravljanja, uključivanju partnera i sposobnosti da europske i nacionalne politike odgovore na konkretne potrebe građana, gospodarstva i regija.
#EESC #EGSO #CY2026EU #VišegodišnjiFinancijskiOkvir #EU