Europski štit demokracije i Strategija za civilno društvo: nova arhitektura otpornosti Unije

Dokument naglašava da je obrana demokracije odgovornost cijelog društva – od institucija i medija do građana i organizacija civilnog društva. Time se želi prijeći s dosadašnjeg pristupa “odozgo prema dolje” na model koji uključuje šire sudjelovanje i suradnju.

• Cilj: zaštita demokratskih institucija od hibridnih prijetnji, posebno dezinformacija i stranog uplitanja u izbore.
• Glavne mjere:
• osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost kao koordinacijskog čvorišta za praćenje i odgovor na manipulacije informacijama
• jačanje suradnje među državama članicama u kriznim situacijama (npr. val dezinformacija uoči izbora)
• poticanje slobodnih i neovisnih medija te uključivanje građana i civilnog društva u obranu demokracije

Von der Leyen je naglasila da je “demokracija temelj naše slobode, prosperiteta i sigurnosti”.

Strategija za civilno društvo

Paralelno s tim, Komisija je predstavila Strategiju EU-a za civilno društvo. Ona prepoznaje da organizacije civilnog društva nisu samo partneri u provedbi politika, nego i ključni akteri u očuvanju demokratskog prostora. Strategija predviđa:

• Cilj: osigurati otvoren i siguran prostor za djelovanje organizacija civilnog društva, koje su ključne za demokratski život.
• Glavne mjere:
• jačanje pravne i institucionalne zaštite organizacija i aktivista
• financijska i tehnička podrška za rad u područjima poput ljudskih prava, klimatske otpornosti i socijalne inkluzije
• stvaranje povoljnog okruženja za sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju politika

Strategija je rezultat višegodišnjeg zagovaranja mreža civilnog društva, koje su tražile sustavniji pristup EU-a u obrani demokratskog prostora.

Zajednički okvir

Oba dokumenta predstavljaju sveobuhvatan odgovor na izazove demokratskog nazadovanja, geopolitičkih prijetnji i digitalnih manipulacija.

Europski štit demokracije  se fokusira na otpornost institucija i informacijski prostor, dok Strategija za civilno društvo osigurava da organizacije i građani imaju kapacitet i slobodu sudjelovati u demokratskim procesima. Njihova snaga ovisit će o tome hoće li se retorika pretvoriti u stvarne mjere koje će osnažiti demokraciju u praksi.

Kritički osvrt

Iako oba dokumenta donose važan iskorak, stručnjaci upozoravaju da mnoge mjere ostaju na razini preporuka i dobrovoljnog sudjelovanja država članica. Postoji rizik da inicijative poput građanskih panela ili visokih događaja o demokraciji ostanu simbolične ako ne budu praćene konkretnim ovlastima i financijskom podrškom.

Službeni tekstovi dostupni su na sljedećim poveznicama:

📘 Europski štit demokracije (EU Democracy Shield)

https://commission.europa.eu/publications/european-democracy-shield-documents_en

📗 Strategija EU-a za civilno društvo (EU Civil Society Strategy)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:52025DC0790

Stavovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO)

EGSO podržava Europski štit demokracije, ali upozorava da bez konkretnih mehanizama zaštite i praćenja provedba može ostati deklarativna.

Europski štit demokracije (EDS) – mišljenje EGSO-a

Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje o inicijativi Europski štit demokracije na svojoj plenarnoj sjednici u rujnu 2025. na zahtjev danskog predsjedništva Vijeća EU-a. Usvajanjem mišljenja EGSO je dao svoj doprinos raspravi o EDS-u, naglašavajući:

• potrebu za sveobuhvatnim odgovorom na hibridne prijetnje koje ugrožavaju političke procese u EU,
• važnost zaštite slobode medija i izbora,
• jačanje civilnog društva kao temelja demokratske otpornosti.

Prema mišljenju EGSO-a:

• Pozitivno: EGSO podržava ideju stvaranja Europskog centra za demokratsku otpornost i naglašava važnost uključivanja građana i civilnog društva u obranu demokracije.
• Upozorenja:
• mjere su uglavnom soft-law i dobrovoljne, što može umanjiti učinkovitost;
• naglasak je previše na vanjskim prijetnjama (strano uplitanje, dezinformacije), dok se zanemaruju unutarnji uzroci poput socio-ekonomskih nejednakosti;
• potrebna je jasnija povezanost s postojećim instrumentima (npr. CERV, medijske politike).
• Preporuka: EGSO traži da se civilno društvo uključi u praćenje i evaluaciju mjera te da se osigura financijska i institucionalna podrška za njihovu provedbu.

Mišljenje EGSO-a o Europskom štitu demokracije (SOC/835):

https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/european-democracy-shield

Strategija EU-a za civilno društvo – mišljenje EGSO-a

Europski gospodarski i socijalni odbor  je usvojio mišljenje o Strategiji EU-a za civilno društvo na svom plenarnom zasjedanju 17. srpnja 2025. Mišljenje je doneseno na zahtjev Europske komisije. Ovo mišljenje EGSO-a predstavlja prvi institucionalni stav o novoj Strategiji civilnog društva EU-a. Njime se potvrđuje da civilno društvo ima ključnu ulogu u:

• obrani demokratskih vrijednosti,
• zaštiti ljudskih prava,
• jačanju participativne demokracije.

Prema mišljenju EGSO-a:

• Pozitivno: EGSO snažno podržava Strategiju jer ona prvi put daje sveobuhvatan okvir za zaštitu i osnaživanje organizacija civilnog društva.
• Ključne mjere koje EGSO pozdravlja:
• uspostava Platforme civilnog društva za strukturirani dijalog s EU institucijama;
• stvaranje Knowledge Huba za razmjenu informacija o građanskom prostoru;
• jačanje financijske podrške kroz novi program AgoraEU.
• Upozorenja:
• nedostaje konkretan mehanizam za prijavljivanje napada na civilno društvo;
• potrebno je osigurati da sredstva budu dostupna i manjim, lokalnim organizacijama;
• Strategija mora imati jasne pokazatelje uspješnosti i sustav praćenja.
• Preporuke:
• Upravljanje Strategijom – EGSO traži da se civilno društvo uključi u upravljanje Strategijom i da se osigura pravna zaštita organizacija od represivnih mjera u državama članicama.
• Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva – EGSO traži da EU osigura stabilno i dugoročno financiranje, uključujući jednostavnije procedure za pristup fondovima.
• Zaštita prostora za djelovanje – Naglašava se potreba da se organizacije civilnog društva mogu slobodno organizirati, izražavati mišljenja i sudjelovati u javnim raspravama bez prijetnji ili ograničenja.
• Uključivanje u procese donošenja odluka  – EGSO preporučuje da se civilno društvo sustavno uključuje u oblikovanje politika na razini EU-a i država članica, kako bi se osigurala participativna demokracija.
• Digitalna i zelena tranzicija – Organizacije civilnog društva trebaju imati podršku za prilagodbu digitalnim alatima i za aktivno sudjelovanje u zelenoj tranziciji.
• Povezanost s Europskim štitom demokracije – Strategija se treba uskladiti s inicijativom Europski štit demokracije, posebno u borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti demokratskih institucija.
• Međunarodna dimenzija – EGSO naglašava da EU treba podržati civilno društvo i izvan svojih granica, osobito u zemljama gdje je građanski prostor ugrožen.

• Zaključak

EGSO je Strategiju civilnog društva prepoznao kao ključni instrument za obranu demokracije i ljudskih prava. Njegove preporuke idu u smjeru osnaživanja, zaštite i uključivanja organizacija civilnog društva u sve razine donošenja odluka. EGSO vidi oba dokumenta kao ključne korake u jačanju demokratske otpornosti EU-a, ali naglašava da bez obvezujućih mehanizama zaštite, praćenja i uključivanja civilnog društva postoji rizik da ostanu samo političke deklaracije.

Mišljenje EGSO-a o Strategiji EU-a za civilno društvo:

https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/eu-strategy-support-protect-and-empower-civil-society

#StrategijaCivilnoDruštvo # EuropskiŠtitDemokracije #EESC #EGSO