601. plenarna sjednica EGSO-a

08.12.2025 | Novosti iz EGSO-a

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na ambiciozniji proračun EU-a u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), upozorivši pritom na opasnost od pretjerane centralizacije sredstava. Odbor naglašava da je za rješavanje izazova – od klimatske tranzicije do socijalne kohezije – nužno osigurati veća sredstva, ali i zadržati ravnotežu između europske razine i država članica.

Prosinačka plenarna sjednica Europskog i gospodarskog odbora (EGSO) održana od 3.–4. prosinca 2025., osim usvajanja mišljenja na dnevnom redu je imala i rasprave s gostima:

plenarna sjednica

Zadruge grade bolji svijet: doprinos EGSO-a Međunarodnoj godini zadruga, uz Jeroena Douglasa, glavnog direktora Međunarodnog saveza zadruga; Carlien van Empel, direktoricu Ureda Međunarodne organizacije rada za EU i zemlje Beneluxa; Amal Chevreau, voditeljicu jedinice za socijalnu ekonomiju i inovacije u Centru za poduzetništvo, MSP-ove, regije i gradove te dr. Joachima Schwerina, glavnog ekonomista u jedinici za odgovorno poslovanje pri Glavnoj upravi za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove (DG GROW) Europske komisije. Rasprava je bila povezana s usvajanjem mišljenja o industrijskim zadrugama: alat za izazov uključive i održive konkurentnosti.

Sljedeći višegodišnji financijski okvir, s Piotrom Serafinom, europskim povjerenikom za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu; Carlom Tavares, zastupnicom u Europskom parlamentu te profesorom Enricom Giovanninijem, bivšim talijanskim ministrom, trenutno znanstvenim direktorom ASviS-a (Talijanska alijansa za održivi razvoj).

COP (Conference of the Parties – Konferenciju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama – UNFCCC)

Trideset COP-ova poslije i desetljeće nakon Pariškog sporazuma: procjena globalne klimatske akcije i prilike za civilno društvo, s Elisom Morgera, posebnom izvjestiteljicom UN-a za klimatske promjene i ljudska prava; Ivone Kaizeler, zamjenicom voditelja jedinice za multilateralne poslove pri Glavnoj upravi za klimatsku akciju (DG CLIMA) Europske komisije te Samirou Ben Ali, mladom delegatkinjom EGSO-a na COP.

Novi višegodišnji financijski okvir (SOC/662)

EGSO je naglasio potrebu za odvažnijim proračunom Europske unije u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. Poruka je jasna: postojeći kapaciteti EU-a nisu dovoljni da odgovore na rastuće izazove, od klimatske tranzicije i digitalne transformacije do socijalne kohezije i jačanja demokratske participacije. Odbor smatra da je nužno osigurati veća sredstva kako bi se Unija mogla nositi s krizama i istodobno graditi otpornost za budućnost.

Istodobno, EESC upozorava na opasnost od pretjerane centralizacije sredstava u Bruxellesu. Prevelika koncentracija moći na europskoj razini, tvrde, može oslabiti inicijative država članica i lokalnih zajednica, koje su često najbliže građanima i njihovim stvarnim potrebama. Odbor se zalaže za ravnotežu između europske koordinacije i nacionalne fleksibilnosti, naglašavajući da proračun mora biti instrument koji jača povjerenje građana u europske institucije, a ne da ga narušava.

Ovaj stav otvara važnu raspravu o budućnosti europske integracije. S jedne strane, sve je očitija potreba za zajedničkim resursima kako bi EU mogla djelovati kao globalni igrač i nositelj ambicioznih politika. S druge strane, postoji strah da bi centralizacija financijskih odluka mogla udaljiti Uniju od građana i stvoriti osjećaj da se odluke donose “odozgo”, bez dovoljno uključenosti lokalnih razina. Upravo zato EESC poziva na proračun koji je istodobno snažan i inkluzivan, sposoban mobilizirati sredstva za velike ciljeve, ali i dovoljno fleksibilan da podrži raznolikost europskih društava.

U konačnici, rasprava o proračunu nije samo tehničko pitanje raspodjele sredstava, nego i političko pitanje povjerenja, demokratske legitimnosti i vizije budućnosti Europske unije.

Mišljenje EGSO-a možete naći na sljedećoj poveznici: https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/road-next-multiannual-financial-framework

 

AgoraEU: ambiciozan korak prema konsolidiranoj podršci demokraciji, kulturi i civilnom društvu – ali bez zaštitne mreže ostaje ranjiv prostor djelovanja (SOC/843)

U skladu s prioritetom „slobodna i demokratska Europa” iz Strateškog programa EU-a za razdoblje 2024. – 2029. Europska komisija najavila je program AgoraEU, čija je svrha poduprijeti stupove snažne demokracije, uključujući kulturu, medije i civilno društvo. Prijedlog uredbe o uspostavi programa AgoraEU dio je paketa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. i tom se uredbom želi od 1. siječnja 2028. zamijeniti Uredbu (EU) 2021/692 (program Građani, jednakost, prava i vrijednosti) i Uredbu (EU) 2021/818 (program Kreativna Europa). Spajanjem postojećih programa poput CERV (Građani, jednakost, prava i vrijednosti), Creative Europe i drugih, Komisija želi pojednostaviti pristup sredstvima i osnažiti organizacije koje djeluju u području ljudskih prava, kulture, medija i participacije. Najavljeni kao novi financijski okvir vrijedan je oko 9 milijardi eura.

Pozitivno:

  • Veća vidljivost i strateška koherentnost europskog financiranja za demokratske aktere.
  • Potencijal za jačanje sinergije između kulturnih, medijskih i civilnih sektora.
  • Otvaranje prostora za inovativne projekte koji povezuju umjetnost, aktivizam i demokratsku otpornost.

Međutim, ostaje ključna praznina: Novi program ne uključuje konkretne mehanizme za praćenje i prijavljivanje napada na civilno društvo – što je sve važnije u kontekstu rastućih pritisaka, sužavanja prostora djelovanja i digitalnih prijetnji. Bez takvog mehanizma, organizacije ostaju bez institucionalne zaštite i bez jasnog puta za eskalaciju slučajeva ugrožavanja.

Što nedostaje?

  • Sustav za brzo reagiranje na prijetnje i napade (pravne, digitalne, fizičke).
  • Platforma za sigurno prijavljivanje i dokumentiranje slučajeva.
  • Uključivanje civilnog društva u dizajn i upravljanje zaštitnim mehanizmima.

AgoraEU je važan korak prema jačanju europskog demokratskog ekosustava, ali bez paralelne zaštitne infrastrukture riskira da financira organizacije koje istovremeno ostaju izložene napadima. Prava podrška ne uključuje samo sredstva – već i sigurnost, priznanje i institucionalnu obranu.

Industrijske zadruge: alat za izazov uključive i održive konkurentnosti (CCMI/242)

Ovo mišljenje na vlastitu inicijativu ima za cilj rasvijetliti i promovirati model industrijskih zadruga, budući da je UN proglasio 2025. godinu Međunarodnom godinom zadruga. U posljednje vrijeme svjedočimo rastućem priznanju međunarodnih institucija o ulozi koju imaju poduzeća socijalne ekonomije. Naime, zadruge djeluju u gotovo svim sektorima gospodarstva, s poduzećima različitih veličina.

Europska unija je u svojoj industrijskoj strategiji prepoznala specifičan ekosustav definiran kao socijalna i bliska ekonomija. Ovo mišljenje želi istaknuti da je zadrugarski model već pokazao sposobnost izgradnje konkurentnih i prosperitetnih poduzeća, a njihov uspjeh temelji se na uključivosti, sudjelovanju radnika i povezanosti s lokalnim zajednicama. Posebno u ovim vremenima globalne nesigurnosti, očuvanje industrijskih kapaciteta u EU-u ključno je za našu sigurnost i postizanje strateške autonomije.

Stoga je cilj mišljenja promovirati i širiti informacije o prednostima modela industrijskih zadruga, kao i zagovarati bolje financijske poticaje i zakonodavni okvir na razini EU-a, koji bi podržao postojeće zadruge i nastanak novih industrijskih zadruga.

Sažetak usvojenih mišljenja te poveznice na puni tekst mišljenja možete naći na: https://www.eesc.europa.eu/hr/our-work/opinions-information-reports/plenary-session-summaries

#EESC #EGSO #PlenarnaSjednica #VFO #Zadruge #AgoraEU

 

     

    Pin It on Pinterest

    Share This