Direktorica ODRAZ-a sudjelovala na panel raspravi Europski zeleni plan: izazovi i prilike

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj je tijekom Trećeg međunarodnog multimedijalnog novinarskog festivala Fažana Media organiziralo 11. rujna 2021. Press klub Europa, panel na kojem su se okupili novinari, stručnjaci i predstavnici institucija i organizacija koje se bave ili prate “zelene” teme. Direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić je sudjelovala u panel raspravi.

Sudionici Press kluba Europa:

• Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica, European Semester Officer, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj (PEK)
• Lidija Pavić-Rogošić, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i direktorica udruge ODRAZ-Održivi razvoj zajednice
• Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP)
• Tin Bašić, urednika platforme Zgradonačelnik.hr

Moderatorica je bila Rima Joujou Deljkić, voditeljica odjela Press & Media iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. U panelu je sudjelovao i Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Panel je održan u hibridnom obliku. U dvorani je bilo prisutno 30-ak novinara iz različitih medija, a na daljinu su se uključili i neki od panelista.

Kontekst:

U okviru Europskog zelenog plana, EU je europskim propisom o klimi postavio obvezujući cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Za to je potrebno znatno sniženje trenutačnih razina emisija stakleničkih plinova u narednim desetljećima. Kratka informacija je u prilogu.

S druge strane Europska komisija i Europsko Vijeće dali su 28. srpnja 2021. zeleno svijetlo hrvatskom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost i sada je otvoren put za korištenje sredstava EU-a u cilju poticanja gospodarstva i oporavka od posljedica pandemije bolesti COVID-19. Hrvatska je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti dobila sredstva u iznosu od 12 posto BDP-a.

Ukratko o tijeku panela:

Hana Huzjak (PEK)  je uvodno objasnila da je Komisija ranije postavila cilj da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji će biti klimatski neutralan. Ukratko je informirala o tome što sve obuhvaća paket ‘Fit for 55’ i kako će Komisija poduprijeti države članice u provedbi tog paketa, jednom kada bude i donesen.

‘Od početne vizije i težnje, cilj klimatske neutralnosti postao je zakon koji je stupio na snagu u lipnju. Prvi put imamo dva obvezujuća cilja – klimatsku neutralnost do 2050. i smanjenje emisija za 55 posto do 2030.’, rekla je Huzjak. Pitanje je sada, kako to ostvariti, zbog čega postoji Europski zeleni plan koji treba pomoći transformaciji cijelog društva i gospodarstva.

Najnoviji prijedlozi Komisije žele ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova u desetljeću koje je pred nama, a jedan od načina je i povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora. Naime, proizvodnja i korištenje energije čine 75 % emisija EU-a, pa je neophodno ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Zato će se Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećati cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 % do 2030., kojem će trebati doprinositi sve države članice.

Dražen Jakšić s Instituta Hrvoje Požar izjavio je kako smo trenutačno dobri u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora zbog velikog broja hidroelektrana te da dobro stojimo po proizvodnji energije iz snage vjetra. No, na začelju smo Europe po solarnim elektranama što će trebati značajnije ubrzati. Imamo velike šanse za poboljšanja u prometnom sektoru gdje ćemo morati napraviti transformaciju iz korištenja fosilnih goriva prema korištenju električne struje i vodika’.

Europska komisija je predložila uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, iz kojeg će se pružiti potpora kućanstvima koja su u teškom financijskom položaju kako bi se mogli nositi s teretom te zelene tranzicije. Fond je težak nešto više od 72,2 milijarde eura, a udjeli za države članice će biti raspodijeljeni prema razinama energetskog siromaštva. Za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025.-2032.

Upitana mogu li naši građani uopće pratiti dinamiku promjena koje se očekuju, Lidija Pavić-Rogošić je rekla kako se ne možemo pohvaliti da dobro stojimo. Prema podacima iz 2018. godine, 17,5 posto građana nije moglo plaćati režije. Trećina ljudi iz socijalnih stanova kontinuirano duguje za režije, a najsiromašnija petina građana troši 12 posto prihoda na energiju.

‘Puno više trošimo na energiju od prosjeka EU-a i imamo visoke stope ‘energetskog siromaštva’. Postoje neke mjere za pomoć, imamo zajamčene minimalne naknade i naknade za stanovanje za siromašne građane, no to su kod nas sve socijalne kategorije’, rekla je Pavić-Rogošić. Napomenula je da velik broj građana nema pristup informacijama o mogućnosti financiranja energetske obnove zgrada i drugim poticajima te je pozvala na osnivanje stalnih i mobilnih one-stop-shopova koji će pratiti i odgovarati na potrebe građana.

Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije pa je Tin Bašić s portala Zgradonačelnik.hr pojasnio kako je zgradarstvo segment našeg društva koji se tiče svih nas.

‘Najveći problem je to što gdje god živjeli uvijek postoje neka otvorena pitanja poput susjeda, održavanja, obnove, ugradnje lifta… Kada me pitate što je problem u zgradarstvu ja bih rekao nažalost – sve’, kazao je Bašić. Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije i emitiraju velike količine stakleničkih plinova, zbog čega Bašić misli da su najveći problemi – zakonodavni okvir, edukacija samih vlasnika i stanara, dokumentacija potrebna za energetsku obnovu i financiranje.

‘Nema kontinuiteta, ne znate kad će koji natječaj. Mi nemamo raspored natječaja, kako ćete bez njega angažirati građevinsku operativu? Inače je to bilo teško organizirati i napraviti, a pogotovo sad nakon dva potresa.’, istaknuo je i poručio kako je prvi korak za poboljšanje situacije edukacija građana.

Europski gospodarski i socijalni odbor kao i organizacije civilnog društva doprinose zelenoj tranziciji informirajući o novim politikama i mogućim načinima provedbe za poboljšanje kvalitete življenja građana. Stoga je tema s kojom se bavi i održivi promet. Cestovni promet je također jedno od ključnih područja novopredstavljenog paketa. Jedan od ciljeva Komisijinog prijedloga u tom području je i taj da svi novi automobili registrirani od 2035. nadalje budu automobili s nultom emisijom.  Automobilska industrija je najavila velika ulaganja u proizvodnju električnih automobila, međutim i javni prijevoz igrat će svoju ulogu. Ova godina je proglašena Europskom godinom željeznica i simbolično vlak zvan Connecting Europe Express trenutno putuje Europskom unijom i stiže i u Zagreb.

Lidija Pavić-Rogošić je predstavila pozitivno djelovanje mreže za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slo-Cro-JIE, koja okuplja različite dionike – od gradova i ministarstava, fakulteta i instituta do udruga i poduzeća. Mreža informira relevantne dionike o trendovima održivog prometa u EU, upoznaje ih s dobrim primjerima te potiče donošenje SUMP-ova (planovi održive urbane mobilnosti. Upozorila je da je, nažalost, u Hrvatskoj zanemarena željeznica te se ne daje dovoljno pažnje nemotoriziranim oblicima kretanja, za koje nedostaje adekvatna infrastruktura. Spomenula je djelovanje EGSO-a, koji  je izradio niz mišljenja kojima se zalaže i zagovara potreba čistijih vozila na goriva kao što su električna struja ili zeleni vodik, javni promet te planiranje mobilnosti na način da se doprinese boljoj kvaliteti življenja.

U završnom obraćanju, panelisti su se složili da zelena tranzicija mora biti pravedna te da su najveći izazovi za Hrvatsku prometni sektor i energetska obnova zgrada.

#EESC #EGSO