Transformacija urbanog prostora i prometne politike u fokusu radionice u Zagrebu
U Zagrebu je 12. studenog 2025. održana radionica „Transformacija urbanog prostora i prometne politike“, na kojoj se okupilo 45 sudionika – predstavnika gradova, udruga, akademske zajednice, javnih komunalnih poduzeća i privatnog sektora. Kroz grupni rad raspravljalo se o glavnim problemima i potrebama korisnika, stavovima različitih dionika u tom procesu te konkretnim koracima potrebnima za transformaciju urbanog prostora.
Transformacija urbanog prostora znači konkretne promjene u načinu korištenja ulica, trgova i parkirališta, a to nužno pretpostavlja i poticanje odnosno obeshrabrivanje pojedinih načina kretanja. Želimo li javni prostor oblikovati u korist ljudi i njihove kvalitete života, a ne automobila, potrebno je pažljivo kombinirati različite „push“ i „pull“ mjere – od ograničenja i regulacije prometa do poboljšanja javnog gradskog prijevoza, biciklističke i pješačke infrastrukture.
Radionica
Radionica u Zagrebačkom energetskom centru održana je u okviru projekta CLIMove – ODRAZ-ovog projekta usmjerenog na povezivanje klimatskih ciljeva i održive urbane mobilnosti te jačanje kapaciteta gradova kroz suradnju stručnjaka. Cilj radionice bio je bolje razumijevanje procesa preraspodjele cestovnog prostora i izazova koje takve promjene nose.
U uvodnom dijelu Aljaž Plevnik iz Urbanističnog instituta Republike Slovenije istaknuo je kako prometno i prostorno planiranje može smanjiti ovisnost o automobilima te poboljšati sigurnost i funkcionalnost gradskih prostora. Osvrnuo se na iskustva europskih gradova, važnost kvalitetnog dizajna biciklističkih rješenja te potrebu reguliranja pristupa pješačkim zonama.
Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost predstavio je stanje u Zagrebu — od izazova urbanog širenja i svakodnevnog opterećenja prometa, do propuštenih prilika za transformaciju tijekom pandemije. Kroz primjere recentnih transformacija javnog prostora u Zagrebu naglasio je da je građanima potrebno ponuditi održivu alternativu, ali i da promjene često izazivaju otpor zbog utjecaja na navike.
Primjer dobre prakse donijela je Matea Petrunijević iz Grada Pule, prikazavši projekte ozelenjivanja gradskih površina, drvorede, kišne vrtove, planiranje urbanih šuma i nove parkovne površine, uz naglasak na važnosti edukacije građana.
Praktični dio radionice bavio se konkretnim primjerom — transformacijom Maksimirske ceste u skladu sa zadanim ciljevima. Zadatak je bio sagledati trenutne probleme u ulici (promet, parkiranje, sigurnost, buka, pristupačnost), definirati zajednički izazov i zatim izraditi viziju ulice koja podržava:
- 30% manje automobilskog prometa
- 30% manje parkiranja na ulici
- 50% više korištenja javnog prijevoza, bicikliranja i hodanja
- učinkovito korištenje velikih ulaganja u modernizaciju prometnog sustava
Sudionici su radili u mješovitim grupama u kojima je svaki od sudionika bio u ulozi dionika ovog procesa, od predstavnika gospodarstva i urbanista do stanovnika.
Problemi i izazovi
Sudionici su kao glavne izazove istaknuli prevelik broj automobila, nedostatak kvalitetne biciklističke i pješačke infrastrukture, buku, uski prostor za pješake, konfliktne točke između korisnika te nedostatak zelene infrastrukture. Ključni izazov bio je pomiriti potrebe stanovnika, vlasnika poslovnih objekata, korisnika javnog prijevoza i prometa u mirovanju.
Vizije i rješenja
Svaka je grupa razvila svoju viziju, od umjerenijih do radikalnijih rješenja:
- uklanjanje okomitog parkiranja i dodavanje zelenih pojaseva
- uvođenje uzdužnog parkiranja uz povećanje sigurnosti pješaka
- shared space koncept
- smanjenje parkiranja i proširenje prostora za pješake
- potpuna rekonstrukcija ulice s podzemnom garažom i novim zelenilom
- izmještanje tramvajske pruge na sredinu ulice i proširenje zone za pješake
- multifunkcionalna parkirna mjesta za dostavu
- ograničenje brzine na 30 km/h
Zajednički je naglašeno da uključivanje svih dionika donosi kvalitetnija rješenja te da rješenja koja zadiru u parkiranje i prostor za automobil najviše doprinose dugoročno održivim promjenama.
Ovo događanje organizirano je u sklopu projekta RESPONSIBLE EDUCATED AGILE LEADING RIS koji financira EIT Urban Mobility, inicijativa Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).