Otkrili smo što STEM ima s prometno-prostornim planiranjem
U petak, 12. prosinca 2025., u Zagrebačkom energetskom centru održano je javno događanje „Što sad STEM ima s tim?”, posvećeno povezivanju STEM područja s prometnim i prostornim planiranjem te jačanju vidljivosti karijera u urbanoj mobilnosti s naglaskom na mlade žene.
Događanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javnog sektora, civilnog društva i privatnog sektora, s ciljem razmjene znanja i poticanja interdisciplinarne suradnje u razvoju održivih, sigurnih i uključivih gradova.
U prvom dijelu predstavljeni su završni radovi pet interdisciplinarnih studentskih timova Akademije planiranja urbane mobilnosti (PUMA).
Studenti su, uz mentorsku podršku, radili na stvarnim prometno-prostornim izazovima Grada Zagreba i predstavili prijedloge rješenja za konkretne lokacije i teme:
- Mobility hubovi / čvorišta mikromobilnosti – intermodalna čvorišta, mikromobilnost, digitalne informacije i bolja pristupačnost
- Proširenje pješačkih zona – sigurniji i kvalitetniji javni prostor uz uravnoteženje stanovanja, opskrbe i dostave
- Unaprjeđenje sustava javnog prijevoza – učinkovitiji, dostupniji i bolje integriran sustav
- Zone smirenog prometa – zone 30, povišeni pješački prijelazi, redizajn raskrižja i sigurnije ulice
- Park & Ride sustav – odabir lokacije i olakšan prijelaz s automobila na javni prijevoz
Prezentacije su pokazale kako interdisciplinarni pristup (promet, prostor, podaci, društvena održivost) donosi konkretnija i primjenjivija rješenja, uz jasniji fokus na kvalitetu života i sigurnost u gradu.
Uslijedila je panel rasprava „STEM i prometno-prostorno planiranje”. Raspravu je moderirala Magdalena Makar iz ODRAZ-a, a sudjelovali su: izv. prof. dr. sc. Marko Slavulj (Fakultet prometnih znanosti), Ivan Nemet (Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba), Daria Vidović (VGBD), Robert Medvedec (Sindikat biciklista) i Lucija Gajić (studentica sociologije, Filozofski fakultet).
- Prometno i prostorno planiranje se mijenja: u posljednjih 10–20 godina naglašeni su digitalizacija, pametni gradovi, aktivna mobilnost, elektrifikacija te koncept „15-minutnog grada”, a SUMP (Planovi održive urbane mobilnosti) sve češće služi kao krovni okvir za usmjeravanje razvoja prometa i prostora.
- Novi prostorno-planski dokumenti sve se snažnije usmjeravaju prema održivom prometu (pješačke zone, fleksibilnije prometne trake, mogućnosti za biciklističku infrastrukturu, rasterećenje cestovnog prometa u korist javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja).
- Interdisciplinarnost je preduvjet kvalitete: uz STEM struke (promet, građevina, geoinformatika, ITS), naglašena je važnost društvenih znanosti (npr. sociologija) za razumijevanje društvene održivosti, percepcije građana i kvalitete života.
- Sudjelovanje građana i transparentnost: istaknuta je potreba ranog i smislenog uključivanja građana te jasnog objašnjavanja ograničenja (vlasničkih, pravnih, financijskih). Kao primjer je navedeno da su građani vrlo spremni sudjelovati kada je proces dobro postavljen i kada vide smisao.
- Regulativa i operativne prepreke često dovode do „polovičnih rješenja”; naglašena je potreba modernizacije procedura i propisa, kao i jačeg scenarijskog i anticipativnog planiranja prije izrade rješenja.
- Vještine i karijere za mlade: uz tehničke kompetencije, sve su važniji simulacijski alati, scenarijsko planiranje, poduzetnički mindset, „soft skills”, rad s dionicima i građanima. Panel je posebno istaknuo važnost jačeg povezivanja fakulteta, industrije i javnog sektora kroz praksu, mentorstva i rad na stvarnim projektima.
- Mentorstvo i prijenos znanja: istaknuto je da mentorstvo često ovisi o dobroj volji pojedinaca te da su potrebni strukturirani programi (uključujući mogućnost angažmana iskusnih/umirovljenih stručnjaka) i modeli društveno korisnog učenja (service learning).
Zaključeno je da je kvalitetno prometno-prostorno planiranje moguće samo uz: snažnu interdisciplinarnu suradnju, aktivno uključivanje građana, modernizaciju regulative i procesa te sustavnu podršku mladima kroz praksu, mentorstvo i programe koji povezuju akademiju, javni sektor, industriju i civilno društvo.
Događanje je pokazalo da promet i prostor danas nisu samo tehnička pitanja, već pitanja sigurnosti, jednakosti, pristupačnosti, kvalitete života i prilika za mlade. Posebno je naglašena potreba da područje urbane mobilnosti postane vidljivije i dostupnije mladim ženama, koje u njemu mogu imati važnu ulogu.
Događanje je organizirao ODRAZ u sklopu projekata REAL RIS koji financira EIT Urban Mobility, inicijativa Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), tijela Europske unije te Kad ODRASTEM koji financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a (85 %); Državni proračun (15 %).
Više o projektu Kad ODRASTEM: https://www.odraz.hr/projekti/svi-projekti/kad-odrastem/
Sufinanciranje: Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a (85 %); Državni proračun (15 %)
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija niti Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.