Smjernice za razvoj održivih javnih politika

Smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima na temelju provedenih znanstvenih istraživanja pripremljene su tijekom provedbe projekta “SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost.” 

Smjernice za razvoj javnih politika za bolje upravljanje održivim razvojem

Gdje zapinje s planovima održive urbane mobilnosti u Hrvatskoj? Razvijanje sustava javnog gradskog prijevoza temeljenog na principima čistih tehnologija, široke dostupnosti, visoke kvalitete i cjenovne priuštivosti te poticanje aktivnih oblika mobilnosti poput bicikliranja ili hodanja okosnice su razvoja mobilnosti u gradovima budućnosti. Tek 17 hrvatskih jedinica lokalne samouprave ima razvijene planove održive urbane mobilnosti (SUMP-ovi), no oni su neujednačene kvalitete, slabo se prati napredak i provedba mjera je parcijalna. Unatoč primjerima dobre prakse u pojedinim hrvatskim gradovima, razvijenost strateških okvira i mjera održive mobilnosti u prosjeku je vrlo niska, naročito u slabije razvijenim gradovima. Ne postoji nacionalni sustav upravljanja prometnim planiranjem niti podrška središnje države u planiranju i provedbi SUMP-ova. Vlada RH i resorno ministarstvo trebaju hitno razviti nacionalni okvir podrške u izradi i provedbi SUMP-ova i sustavno jačati fiskalne kapacitete gradova za održivu mobilnost. Kvalitetu lokalne demokracije treba poticati uvođenjem inovativnih oblika sudjelovanja građana u cjelokupnom procesu SUMP-a i unaprjeđenjem postojećih alata rada mjesne i lokalne samouprave. Lokalno, nacionalno i međunarodno umrežavanje može biti snažan zamašnjak u prenošenju znanja, vještina i iskustava tranzicije prema održivoj urbanoj mobilnosti

Uključivanje građana u kreiranje javnih politika: Participacija građana kao stalna djelatnost lokalne i područne samouprave

Tradicionalna predstavnička demokracija sve se više dovodi u pitanje, narušeno je povjerenje na svim razinama upravljanja, što ukazuje na potrebu za izravnim i kontinuiranim uključivanjem građana u demokratske procese. To podrazumijeva raširenu participativnu demokraciju u raznim oblicima. Građani žele u većoj mjeri doprinijeti donošenju odluka i zahtijevaju bolji učinak i bolje rezultate politika u svim područjima koja su od neposredne važnosti za njihove živote.

Za rješavanje javnih problema uz aktivno sudjelovanje građana potrebno je otvaranje lokalne i područne samouprave – JLR(P)S, ali i jačanje kolektivnih građanskih kapaciteta za pronalaženje rješenja u lokalnoj zajednici. U dijalogu trebaju sudjelovati različite skupine uz jednake mogućnosti pristupa za sve, uključujući i marginalizirane i ranjive skupine, kako bi se svi mogli očitovati i iznijeti svoje mišljenje.
Taj dijalog ne smije se svesti na jedan događaj (javnu raspravu, zbor građana, radionicu i sl.) nego se treba osmisliti unaprijed definiran plan sudjelovanja javnosti koji će se sustavno provoditi. Otvaranje lokalne i područne samouprave prema savjetovanju s građanima i drugim dionicima podrazumijeva i prilagodbu načina rada, uključujući i osposobljavanje i davanje podrške zaposlenicima. Kroz transparentno i pravodobno informiranje, sustavnu dvosmjernu komunikaciju gradi se razumijevanje i povjerenje, a usvojene javne politike i planovi imaju veći legitimitet te bolje odgovaraju na potrebe građana i lokalnih zajednica. Aktivna uloga građana s jedne strane te otvorenost i transparentnost javnih institucija s druge strane, dovode do otvorenog dijaloga, suradnje i partnerstva, a u konačnici i do kvalitetnijih odluka.

Smjernice za održivo i participativno planiranje prostora 

Prostorni plan temeljni je dokument kojeg jedinice lokalne samouprave (JLS) imaju na raspolaganju za upravljanje prostorom – ograničenim, neobnovljivim i stoga vrijednim resursom. Proces izrade prostornih planova često nije  uključiv već se javnosti otvara tek u fazi javne rasprave o prostornom planu, kada je za bitne intervencije u sadržaj plana prekasno. Nedovoljno participativna i neinkluzivna praksa prostornog planiranja ne može voditi donošenju kvalitetnih prostornih planova, realizaciji potreba lokalne zajednice, kao ni održivom razvoju.

Najbolje rješenje za ovaj problem je primjena metoda rane participacije javnosti odnosno uključivanje širokog kruga dionika lokalne zajednice – stručnjaka, organizacija civilnog društva, javnih institucija, privatnih tvrtki/obrta/društvenih poduzeća i građana u proces prostornog planiranja. Stajališta svih dionika potrebno je prikupiti, razmotriti i one relevantne ugraditi u prostorni plan. Metode rane participacije treba utemeljiti na interdisciplinarnosti odnosno ekspertizi s područja arhitekture, urbanizma, graditeljstva, infrastrukture, geografije, demografije, sociologije, komunikologije, sudioničke demokracije, ljudskih prava i zaštite okoliša, građevine i dr.

Smjernice za jačanje lokalnog razvoja vođenog zajednicom

Europeizacija ruralnog razvoja osnivanjem i djelovanjem lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) te pripremom i provedbom strategija lokalnog razvoja, bila je izvjesna inovacija u hrvatskom socio-kulturnom prostoru, koja je došla odozgo. Načelo “lokalni razvoj vođen zajednicom-CLLD”, u okolnostima teritorijalne fragmentiranosti, velikog broja jedinica lokalne samouprave koje su oslabile teritorijalnu i socijalnu koheziju, suočava se s nedostatnim ljudskim i institucionalnim resursima te je podložna politizaciji djelovanja.

LAG-ovi kao hibridne organizacije različito su razvijeni te imaju različita postignuća, a to redovito ovisi o razvijanosti dijela zemlje u kojem djeluju te angažiranosti vodstva LAG-a. Uglavnom sredstva LAG-ova dolaze iz Mjere 19 Programa ruralnog razvoja, a kvalitetne iskorake čine oni LAG-ovi koji povlače i sredstva za druge lokalne projekte kojima se podmiruju lokalne potrebe. Ulaganja u ljudske i institucije resurse čine se izazovima koje, na različite načine, dijeli velik broj LAG-ova. Bolja umreženost, bolja vidljivost te bolja ukorijenjenost u lokalnim zajednicama mogu biti značajni doprinosi pokretanja održivog lokalnog razvoja.

Obrazlaže se osam smjernica: svrhovita ulaganja u izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta LAG-ova; unaprjeđenje procesa izrade i praćenja provedbe lokalnih razvojnih strategija; učenje iz iskustva drugih; razvijanje okvira CLLD vladavine i jačanje participacije; jačanje vidljivosti rada LAG-ova; ruralni razvoj učiniti vidljivim prioritetom razvoja zemlje; temu lokalnog razvoja vođenog zajednicom treba istraživati i predavati u relevantnim akademskim programima.

Smjernice za razvoj ekosustava socijalnih inovacija 

Socijalne inovacije slabo su poznata tema u Hrvatskoj stručnoj i općoj javnosti. Nije razvijena sustavna i kontinuirana podrška razvoju SI. Uvidima iz istraživanja u okviru SUSTINEO projekta pokazuje se kako socijalne inovacije u području održivog razvoja kombiniraju okolišnu dimenziju s ekonomskom i socijalnom. Inovativnost se prepoznaje ne samo u obilježjima proizvoda/usluga, već i u poslovnim modelima i obilježjima vladavine. Analizirani slučajevi pokazuju potencijal za širenje i skaliranje, kao i transformativni potencijal, kroz promjene vladavine, prije svega na lokalnim razinama.

Uvidima iz istraživanja i prakse SUSTINEO projekt daje preporuke razvoja institucionalnog i financijskog okvira za sustavnu podršku razvoju socijalnih inovacija i socijalnom eksperimentiranju. Preporuča se razvijanje shema potpora za pilotiranje inovacija malog opsega na lokalnim razinama. Ostale preporuke se odnose na učenje iz primjera dobre prakse te jačanje kompetencije organizacija civilnog društva za mjerenje i demonstraciju učinaka SI.

Smjernice za socijalno poduzetništvo u području održivog razvoja

Socijalna poduzeća su novi tipovi inovativnih organizacija koje su institucionalizirale usmjerenje na socijalnu misiju u podupiranju dobrobiti ljudi ili planete te mogu imati značajnu ulogu u održivom razvoju. Socijalno poduzetništvo je relativno novo i nerazvijeno područje u Hrvatskoj. Ključne prepreke razvoju socijalnog poduzetništva su vezane za nedostatak prepoznavanja i svijesti o socijalnom poduzetništvu među financijskim institucijama, potpornim organizacijama i u općoj javnosti te nedostatno podržavajući financijski okvir.

Uvidima iz istraživanja i prakse SUSTINEO projekt daje preporuke u smjeru prepoznavanja socijalnog poduzetništva kao strateškog prioriteta za nacionalnoj i lokalnoj razini, razvoja stalnih shema financiranja, korištenja lokalnih prostora, razvoja, razvijanja i educiranja o poslovnim modelima socijalnih poduzeća usmjerenih na lokalnu zajednicu, umrežavanja aktera na lokalnoj razini, ulaganje u aktere koji imaju potencijal razvoja socijalnih poduzeća u sferama održivog razvoja, jačanja vidljivosti socijalnog poduzetništva u lokalnoj zajednici te mjerenja utjecaja.

Projekt “SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost” ima za cilj povezivanje i umrežavanje udruga, lokalne samouprave i visokoobrazovnih institucija te jačanje kapaciteta za zajedničko djelovanje u provedbi održivog razvoja.

Više na https://www.odraz.hr/projekti/svi-projekti/sustineo-suradnjom-sudjelovanjem-istrazivanjem-i-edukacijom-za-odrzivost/

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost ODRAZ-a.