Analiza mogućnosti i ograničenja djelovanja LAG-ova u Hrvatskoj

Znanstveni rad “Analiza mogućnosti i ograničenja djelovanja LAG-ova u Hrvatskoj” pripremljen je tijekom provedbe projekta “SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost.” Rad predstavlja rezultate znanstvenog istraživanja utjecaja lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) na lokalni održivi razvoj kojeg je proveo Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s udrugom ODRAZ.

 Rezultati su pokazali da su ljudski resursi LAG-ova uglavnom zadovoljavajući uz snažno naglašene potrebe za edukacijom i potporom. Njihovi proračuni rastu, no vidi se još prostora i potreba za diversifikacijom izvora financiranja te većom alokacijom financijskih sredstava. Ističu se veliki administrativni zahtjevi koji su prepreka učinkovitom radu i razvoju LAG-ova.

Naglašene su i neke potrebe poput veće autonomije i fleksibilnosti, što bi pospješilo njihov rad u zajednici i podupiranje lokalnog razvoja. Rezultati sugeriraju da LAG-ovi nisu prepoznati kao prioritet na nacionalnoj razini politika, no ističe se i njihov potencijal kao dionika razvoja ruralnih područja prema vlastitim potrebama i prioritetima.

Lokalne akcijske grupe (LAG) donekle su zanemareni (uključujući i Hrvatsku), ali važni dionici ruralne i teritorijalne politike te općenito europeizacije. One mogu predstavljati važne prilike za razvoj ruralnih područja prema vlastitim potrebama i prioritetima. Ovo je istraživanje sagledavalo nekoliko ključnih dimenzija veznih za rad LAG-ova u Hrvatskoj – ljudske resurse i financijske kapacitete LAG-ova, način rada i utjecaj LAG-ova, njihovo umrežavanje i vidljivost te vanjsko okruženje za njihov rad.
Kapaciteti su uglavnom ocijenjeni prikladnima uz značajan aspekt potrebe za dodatnim edukacijama.

Kvaliteta ljudskih resursa ističe se kao ključna za rad LAG-ova imajući u vidu potrebu za relevantnim znanjima i vještinama. Što se tiče financijskih kapaciteta, općenito možemo vidjeti da proračuni LAG-ova rastu te oni očekuju da će ostati slični ili dalje rasti. No, LAG-ovi vide dodatni prostor i potrebu za diversifikacijom izvora financiranja u svojem radu te više financijskih sredstava kojima bi poticali rad lokalnih dionika i umrežavanje. Za namicanje dodatnih sredstava ključne su poduzetničke vještine zaposlenih u LAG-ovima.

U ovom kontekstu treba otvoriti i teme održivosti projekata u koje se ulažu sredstva. Dio projekata, pokazuje studija slučaja, izgledno će imati problema s održivošću. Pored toga, treba napraviti ravnotežu ulaganja u infrastrukturu i u zajednicu, dakle u građane i njihove aktivnosti. Održivosti financiranih projekata na lokalnoj razini, kako govori studija slučaja, doprinijela bi i poboljšana suradnja LAG-ova, lokanih dionika, lokalnih i županijskih razvojnih agencija i sl.

LAG-ovi uglavnom imaju prikladne uvjete za rad. Također imaju perspektivu u kojoj primjećuju prevelike administrativne zahtjeve koji su prepreka njihovu razvoju, s tim da pokazuju veću želju za radom u zajednici i stvaranju odnosa s drugim dionicima u svojem području djelovanja. Uspostavu suradnje u lokalnoj zajednici smatraju lakše ostvarivom. S druge strane složenijim se čini dostizanje onih utjecaja koji se tiču rješavanja lokalnih problema, jačanja socijalnoga kapitala ili ekonomskih veza.

Pandemija bolesti COVID-19 prema dobivenim odgovorima nije u većoj mjeri utjecala na rad LAG-ova. Što se tiče komunikacije, koriste različite kanale komuniciranja i uglavnom su vidljivi i prepoznatljivi u lokalnoj zajednici. Uključeni su u različite mreže te očekuju daljnje unaprjeđenje rada Nacionalne ruralne mreže. Ono što se ističe jest to da LAG-ovi nisu prioritet za koji država ima velik interes niti se u Hrvatskoj primjereno razumije njihova svrha i uloga.

Najveću podršku LAG-ovi dobivaju s lokalne razine, dok je kontrola države na srednjoj razini. No, stanje često može ovisiti i o situaciji pojedinog LAG-a. Pored aspekata kontrole, LAG-ovi jasno izražavaju potrebu za većom autonomijom u svojem radu. Sagledavajući budućnost, ističe se da već sada postoji
ukorijenjenost LAG-ova, ali uz ograničen prostor za njihov daljnji razvoj.

Nekoliko je ključnih aspekata u radu LAG-ova koji mogu pomoći ostvarivanju njihova većeg utjecaja na ruralni i održivi razvoj u budućnosti te ih možemo povezati s preporukama koje navodimo niže.

LAG-ovima je potrebno otvoriti veći financijski prostor. To se odnosi i na visinu alokacija koje mogu biti u skladu s financiranjem u drugim zemljama EU-a te treba poticati i omogućiti njihovo financiranje iz više izvora. Povećanje financijskih alokacija izgledno bi multipliciralo učinke u lokalnim zajednicama.
Nadalje, veća autonomija i fleksibilnost u radu LAG-ova omogućila bi i veće učinke.
Pokazalo se da LAG-ovi vide veliku zadanost svojeg rada koja se često sastoji od provođenja Mjere 19 PRR-a. Pri tome vide značajna ograničenja zbog provođenja mnogo vremena u administriranju, a ne inovativnom radu s lokalnom dionicima. To se može unaprijediti na obje strane, s jedne strane pojednostavnjenjem administrativnih procedura, pri čemu se mogu primijeniti lekcije naučene u razdoblju 2014.–2020., s druge strane jačanjem kapaciteta samih LAG-ova za takve vrste aktivnosti.

Autonomija je i posebno pitanje koje se ističe u odnosu na lokalnu i nacionalnu političku razinu. Na nacionalnoj razini LAG-ove dijelom percipiraju kao produženu ruku vlasti ili Ministarstva poljoprivrede koje provodi pristup odozgo prema dolje, a ne kao neovisne organizacije usmjerene lokalnom i ruralnom razvoju odozdo prema gore. Pored toga, često su financijski i na druge načine ovisni o promjenama u lokalnoj politici, što može ograničavati djelovanje. Stoga bi na različite načine trebalo poticati
jačanje autonomije LAG-ova i otvaranje prostora za fleksibilniji rad na zadovoljavanju lokalnih potreba.

LAG-ovi mogu i trebaju biti usmjereni na iskušavanje mogućnosti pristupa odozdo prema gore u razvoju ruralnih područja, koja su zanemarena i suočavaju se s brojnim poteškoćama. Neki od navedenih aspekata, primjerice visine alokacija ili pak pojačane autonomije, dijelom se naslovljavaju u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027. koji je u međuvremenu donesen (Ministarstvo poljoprivrede, 2022.) te će se pokazati kakva će mu biti implementacija.

Dodatna istraživanja u ovom području trebalo bi provesti glede pripreme i provedbe lokalnih strategija razvoja te njihovih učinaka. Dio LAG-ova je sinergijom relevantnih dionika učinkovito proveo strategije te doprinio pokretanju lokanog razvoja. U tom smislu trebalo bi tragati za inovativnim projektima i primjerima dobre prakse, a potom i učenja iz domaćih iskustava.

LAG-ovi kao hibridne organizacije, osnivači su im i članovi i različiti dionici, osobito u slabije razvijenim dijelovima, trebali bi raditi na pridobivanju u članstvo viđenijih i uspješnijih dionika kako bi si priskrbili dodatno povjerenje te bili utjecajniji u svojim
aktivnostima.

Trebalo bi i pomnije istražiti odnose LAG-ova prema županijskim i lokalnim razvojnim agencijama. K tome, izgradnja povjerenja među lokalnim dionicima jedan je od izazova kojim bi se množio socijalni kapital i jačala socijalna kohezija.

Autori znanstvenog rada:

• Danijel Baturina
  Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
• Gojko Bežovan
  Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
• Lidija Pavić-Rogošić
  ODRAZ – Održivi razvoj zajednice

Rad je dostupan OVDJE.

Temeljem nalaza istraživanja napravljene su smjernice za poboljšanje stanja, namijenjene donositeljima odluka. Smjernice za jačanje lokalnog razvoja vođenog zajednicom dostupne su OVDJE.

Rad predstavlja rezultate znanstvenog istraživanja utjecaja lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) na lokalni održivi razvoj provedenog u sklopu projekta SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost ODRAZ-a.