Što se dešava s preporukama građana s Konferencije o budućnosti Europe
Konferencija o budućnosti Europe je provedena kroz niz rasprava koje su vodili građani i koje su omogućile ljudima iz cijele Europe da podijele svoje ideje i pomognu u oblikovanju naše zajedničke budućnosti. Fokus je sada na praćenju.
Nakon pola godine od završetka aktivnosti Konferencije o budućnosti Europe (CoFoE), 800 građana koji su sudjelovali u četiri panela pozvano je 2. prosinca 2022. u Bruxelles kako bi razmotrili na koji način je njihovih 49 prijedloga i 326 preporučenih mjera uzeto u obzir na razini predlagatelja i donositelja politika EU-a.
Paneli su tijekom CoFoE bili organizirani oko sljedećih tema:
1) Jače gospodarstvo, socijalna pravda, radna mjesta, obrazovanje, kultura, sport, digitalna transformacija; 2) EU demokracija, vrijednosti, prava, vladavina prava, sigurnost;
3) Klimatske promjene, okoliš, zdravlje i
4) EU u svijetu, migracije.
Više na web stranici: https://futureu.europa.eu/hr/.
Početkom prosinca se okupilo 565 građana, kao i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO), Odborom regija i organizacijama civilnog društva. Građani su imali priliku postavljati pitanja predstavnicima institucija EU-a i komentirati dobivene informacije o svojim preporukama.
Da podsjetimo, građani su pripremili ove preporuke tijekom tri vikenda koje je svaki od panela europskih građana organizirao, zajedno učeći i raspravljajući o temama kroz deliberativne dijaloge. U nekim su državama članicama organizirana i nacionalna događanja. Mnoge preporuke su dane i na web stranici. Završni izvještaj možete naći na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/conference-future-europe_en#final-reports-and-proposals. Stoga je bitno vidjeti koliki je utjecaj participativni proces imao na prioritete i mjere koje će se provoditi u EU-u.
Povjerenica Europske unije Dubravka Šuica, koja vodi rad Komisije na konferenciji, rekla je da je 75 posto od 49 prijedloga obuhvaćeno programom rada Komisije za 2023. Puno toga je već u pripremi i puno će se učiniti na razini Komisije, kao npr. inicijative o mentalnom zdravlju, bacanju hrane i digitalnoj agendi. Mnoge inicijative proizašle iz CoFoE već su bile dio dnevnog reda Komisije. Izazov će biti provedba nekih 10 % preporuka građana koje zahtijevaju izmjenu Ugovora, poput proširenja članstva u EU-u ili stvaranja zajedničkih vojnih snaga. To je malo vjerojatna mogućnost jer nakon skoro 14 godina od posljednje izmjene Ugovora koja je ojačala snagu EU-a, nema mnogo volje za ponovnim pokretanjem tako velikih rasprava o budućnosti Unije.
EGSO već dugo predlaže da se građanima omogući praćenje svake predložene mjere kroz proces donošenja odluka tri institucije EU-a te da se omogući uvid u razloge izostavljanja ako se to dogodi. Dojam je da građanima nije bilo lako steći jasnu ideju gdje su točno njihove preporuke u procesu provedbe.
U nastavku je ilustracija što se dogodilo s četiri preporuke s kojima su se građani složili. Europe’s People’s Forum (čiji je ODRAZ član) i njegovi članovi facilitirali su većinu panela podskupina u sva četiri tematska panela. Za odabir preporuka za ovu analizu upotrijebljene su četiri preporuke iz panela za čije facilitiranje je bio odgovoran EPF.
Panel podskupine 1.3 Zaštita ljudskih prava i prava prirode i životinja dao je sljedeće preporuke s obrazloženjima:
- “Preporučamo da se zaštiti dobrobit životinja i održivost u uzgoju izmjenom Direktive 98/58 EK o zaštiti životinja koje se drže u svrhe uzgoja. Moraju se definirati detaljniji minimalni kriteriji, koji bi trebali biti specifični, mjerljivi i vremenski ograničeni. Minimalne kriterije treba postaviti na način koji dovodi do viših standarda dobrobiti životinja i istodobno omogućuje prijelaz prema održivosti klime i okoliša te ekološkoj poljoprivredi.” Mi kao građani smatramo da je važno imati jače minimalne standarde koji će se uskladiti unutar EU-a u pogledu uzgoja životinja. Svjesni smo da bi prijelaz mogao predstavljati probleme u nekim poljoprivrednim sektorima koji imaju koristi od subvencija, a koji su u prijelazu na ekološku i održivu poljoprivredu. Međutim, smatramo da je vrlo važno osigurati da se taj prijelaz dogodi.
- “Preporučamo promicanje ekološki prihvatljivije poljoprivrede u Europi i diljem svijeta oporezivanjem svih negativnih emisija, pesticida i ekstremne upotrebe vode, i dr., imajući u vidu opterećenje za okoliš. Carinske pristojbe na svu poljoprivrednu robu koja se uvozi u EU moraju eliminirati konkurentske prednosti trećih zemalja koje nemaju iste standarde kao u EU-u. Kako bi se promicala poljoprivreda prijateljska prema životinjama, preporučujemo da se oporezuju emisije uzrokovane prijevozom životinja na velike udaljenosti”. Uspostavom takvog sustava vjerujemo da je moguće podržati prijelaz na poljoprivredu prihvatljivu za klimu i okoliš.
- “Preporučamo prestanak subvencioniranja masovne poljoprivredne proizvodnje ako to ne vodi prijelazu na klimatski, okolišno održivu i ekološku poljoprivredu. Umjesto toga preporučamo preusmjeravanje subvencija na potporu održivoj tranziciji”. Umjesto subvencioniranja poljoprivrednog sektora masovnog uzgoja, subvencije bi se trebale preusmjeriti na farme koje su u tranziciji kako bi se uskladile s novim minimalnim standardima za dobrobit životinja.
- “U aktualnom kontekstu mnogih lažnih vijesti, preporučujemo promicanje neovisnijeg, objektivnijeg i uravnoteženijeg medijskog izvještavanja: 1. Razvijanjem direktive o minimalnim standardima za neovisnost medija na razini EU-a. 2. Promicanjem razvoja medijskih kompetencija svakog građanina na razini EU-a“. EU mora izraditi direktivu koja će osigurati neovisnost medija i slobodu govora.
Kroz tematske radne skupine i plenarne sjednice, o ove četiri preporuke raspravljali su predstavnici triju europskih institucija, zastupnici nacionalnih parlamenata, organizacije civilnog društva i predstavnici građana koje su predložili sudionici četiri europska parlamenta građana.
Vijeće EU-a
Vijeće EU-a je izradilo sveobuhvatnu analizu prijedloga i povezanih mjera sadržanih u završnom izvješću Konferencije. Analiza je ažurirana u studenom 2022. kako bi odražavala radnje koje su od 9. svibnja 2022. poduzele institucije EU-a, posebice Vijeće, za provedbu prijedloga CoFoE.
Dokument možete naći OVDJE.