Samit UN-a o zaštiti bioraznolikosti

“Uz očuvanje divljih vrsta i bioraznolikosti, važno je i osigurati sredstva za život lokalnim i autohtonim zajednicama. Europska unija je udvostručila vanjsko financiranje za bioraznolikost, koje čini ulaganje od sedam milijardi eura diljem svijeta, a osobito u najranjivijim zemljama”, izjavila je Jutta Urpilainen, europska povjerenica za međunarodna partnerstva.

Svjedočimo ozbiljnom opadanju broja različitih vrsta i vrijeme je za djelovanje. Zaštita naših ekosustava zajednička je obveza čovječanstva, uključujući i poslovni sektor. U ovom trenutku više od milijun vrsta je pod prijetnjom izumiranja, a nestaju brzinom koja nije viđena u posljednjih 10 milijuna godina. Mnoge od njih mogle bi izumrijeti već tijekom sljedećih desetljeća. Budući da polovica svjetske gospodarske proizvodnje ovisi o prirodi, zaštita bioraznolikosti u suštini se odnosi na očuvanje temeljnih sastavnica o kojima svi ovisimo.

Porast globalne temperature predstavlja prijetnju brojnim ekosustavima i vrstama koje se ne mogu brzo prilagoditi. Sadašnje stanje pokazuje da je donekle zaštićeno tek 17 posto svjetske kopnene površine i manje od osam posto oceana. Netaknute svjetske šume izrazito su važne za očuvanje bioraznolikosti i za borbu protiv klimatskih promjena i ta područja predstavljaju neka od posljednjih mjesta na Zemlji koja još uvijek imaju obilje vrsta na gotovo prirodnoj razini. Nažalost, studija međunarodnog Društva za zaštitu divljih životinja (WCS) i Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) otkriva poraznu činjenicu – gotovo 20 posto netaknutih tropskih šuma je pod koncesijama eksploatacijskih tvrtki, poput onih koje se bave rudarstvom te eksploatacijom nafte i plina. Unatoč velikoj važnosti tih šumskih površina za bioraznolikost i čovječanstvo, njihova površina se smanjuje alarmantnom stopom. Samo od 2000. do 2013. godine izgubljeno je preko sedam posto tog dragocjenog područja.

Studija koju je ove jeseni objavio WWF-Velika Britanija otkrila je da je između 1970. i 2018. svijet izgubio 69 posto životinjske populacije. Prošlotjedni izvještaj Programa UN za okoliš utvrdio je da bi financiranje zaštite prirode trebalo povećati sa 154 milijarde dolara godišnje na 384 milijarde dolara do 2025. kako bi se ispunili ciljevi u pogledu bioraznolikosti i klimatskih promjena.

Ciljevi samita

Globalnim okvirom za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. treba se pružiti strateška vizija i globalni plan za očuvanje, zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava te održivo upravljanje njima tijekom idućeg desetljeća.

Kako bi bio uspješan, budući će okvir morati uključivati mjerljive ciljeve, poduprte čvrstim okvirom za praćenje i preispitivanje te odgovarajuća sredstva za potporu njegove provedbe.

Želi se zajamčiti da će 2030. biti više “prirode” – životinja, biljaka i zdravih ekosustava – nego što je ima sada. No, kako će se raditi na tom napretku i kako će ga se mjeriti, morat će se složiti svih 196 vlada potpisnica Povelje UN-a o biološkoj raznolikosti.

Na samitu će se okupiti više od 10.000 sudionika, uključujući vladine dužnosnike, znanstvenike i aktiviste. UN-ovi pregovori o bioraznolikosti nikada nisu privukli istu pažnju kao godišnji summit UN-a o klimatskim promjenama iako je jasno da zaštita prirode i kontrola klimatskih promjena idu ruku pod ruku. Zdravi ekosustavi, poput šuma i morskog dna obraslog morskim travama, ključni su za kontroliranje globalnog zatopljenja. Na skupu u Montrealu će sudjelovati tek nekolicina vodećih svjetskih čelnika, uključujući premijera zemlje domaćina, Justina Trudeau.

Ovaj skup je nastavak dugogodišnjih pregovora i poziva stručnjaka za zaštitu prirode da se zaštite prirodna bogatstva i zaustavi masovno izumiranje.

Globalna kampanja 30 × 30

Ukratko, UN se nada da će uvjeriti zemlje da se obvežu da će do 2030. najmanje 30 posto kopnene površine i 30 posto površine podmorja biti zaštićeno. Radi se o tzv. globalnoj kampanji 30 × 30.

Uz zaštitu kopnenih površina i podmorja, jedan od 22 cilja summita u Montrealu uključuje i smanjenje upotrebe pesticida te uskraćivanje oko 500 milijardi dolara subvencija za aktivnosti koje nanose štetu prirodi.

Također će se stremiti smanjenju za 50 posto stope širenja stranih vrsta diljem svijeta, smanjenju unošenja štetnih tvari u okoliš za najmanje polovicu, a pesticida za najmanje dvije trećine, eliminiranju plastičnog otpada te korištenju prirodnih rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 10 milijardi tona CO₂.

Tijekom 12 dana konferencije u Montrealu pregovarat će se o 22 cilja za zaštitu prirode i zaustavljanja izumiranja vrsta. Među ciljevima je suzbijanje invazivnih vrsta i smanjenje zagađenja i prekomjerne eksploatacija vrsta, održivija poljoprivreda i postepeno ukidanje subvencija za poljoprivredu i ribolov koje smanjuju bioraznolikost.

Kako sada stvari stoje, postoje prijepori u puno točaka. Najteže će, kako se čini, biti pitanje financiranja siromašnih zemalja kako bi mogle obnoviti oštećene površine te određivanje krajnjeg roka za postupno ukidanje pesticida.

Nijedan od 20 prethodnih ciljeva dogovorenih u Nagoji u Japanu 2010. godine nije ispunjen do 2020. godine, ukazuje Times, dodajući da će uslijed toga ključno pitanje biti kako nove ciljeve implementirati na nacionalnim razinama.

Čak i cilj “30 do 30” dolazi u pitanje kada se razmotre detalji, ističe Reuters, ukazujući da neke zemlje imaju ogromna kopnena ili oceanska prostranstva prepuna divljih životinja, dok druge nemaju.

Samit se održava u vrijeme rata u Ukrajini i globalnih previranja, kada su mnoge zemlje dale prioritet sigurnosti hrane u odnosu na bioraznolikost i izrazile nevoljnost u pogledu povećanja sredstava za napore u području zaštite okoliša.

S druge strane, ekolozi upozoravaju da neuspjeh u intenziviranju napora za obnavljanje prirode znači nove krize u hrani, velike gospodarske gubitke i pogoršavanje klimatskih promjena.