Na summitu COP15 dogovoreno da će se do 2030. zaštititi bioraznolikost 30 posto svjetskog kopna i mora

Gotovo 200 država svijeta u ponedjeljak je postiglo ‘povijesni dogovor’ te se obvezalo da će zaštiti trećinu planeta s ciljem sprječavanja daljnjeg gubitka bioraznolikosti. Potrebna je zaštita za gotovo milijun životinjskih i biljnih vrsta kojima prijeti izumiranje.

Na summitu COP15 Ujedinjenih naroda (UN) tako je finaliziran i usvojen Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, novi sporazum čiji je cilj zaštita biološke raznolikosti (BBC). Mlađi i zanemareni brat COP27, COP15 ili Konferencija stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti održan je od 7. do 19. prosinca u Montrealu.

Tijekom COP15 koji je prvotno trebao biti održan 2020. godine u kineskom gradu Kunmingu, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa, članice UN-a pregovarale su o “Pariškom sporazumu” za bioraznolikost; glavni cilj pregovora bio je poništavanje gubitka bioraznolikosti u predstojećim desetljećima. Tako se 196 država članica koje su dio međunarodnog okolišnog sporazuma naziva Konvencija o biološkoj raznolikosti (eng. Convention of Biological Diversity, CBD) sastalo 15. put otkako je sporazum uspostavljen 1992. godine.

“Povijesni plan” koji je dogovoren naglasak stavlja na to da se do kraja desetljeća zaštiti 30 posto planete. Poznat i kao cilj “30 puta 30” on obvezuje stranke Konvencije na zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora. Stranke su obvezane i na restauraciju 30 posto degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, kao i na to da pokrenu hitne mjere za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanje rizik od zagađenja iz svih izvora, značajno smanje rizik od pesticida i štetnih kemikalija te osiguraju održivo upravljanje površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom, uz primjenu praksi bliskih prirodi.

Ovaj summit mnogi su opisivali i kao “posljednju šansu” za postizanje dogovora koji bi se suočio s jednim od najbitnijih pitanja sadašnjice, a to je gubitak bioraznolikosti. Sporazum nije pravno obvezujuć (Guardian), ali vlade će morati podastrijeti kako napreduju u ispunjavanju ciljeva nacionalnih planova za očuvanje biološke raznolikosti.

“Zdravlje našeg ekosustava o kojem mi i sve druge vrste ovisimo narušava se brže nego ikada. Uništavamo same temelje naših gospodarstava, života, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života diljem svijeta”, kazao je predsjedavajući IPBES-om Robert Watson.

Više informacija na faktograf.hr