Za klimatsku neutralnost gradova potrebno je aktivno raditi na preobrazbi prometnog sustava i dodatnim rješenjima

Posjetili su “otok mobilnosti“ koji objedinjuje punjače za električne automobile, sigurna mjesta za parkiranje bicikala i romobila te pametne klupe. Upravo pokretanje mobilnih otoka predstavlja važan korak u promociji održive mobilnosti u Sarajevu i šire. Za kraj, domaćini su organizirali vožnju Sarajevskom žičarom na omiljeno gradsko izletište Trebević.

Konferencijski dio Foruma drugog dana bio je usmjeren na klimatski neutralne gradove i razmjenu iskustava među gradovima mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE koji sudjeluju u Misiji EU-a “100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.” Na području koje pokriva Mreža nalazi se nekoliko gradova s popisa Misijskih gradova – Sarajevo, Podgorica i Zagreb te slovenski gradovi Ljubljana, Kranj i Velenje. U Hrvatskoj su na platformi aktivna i dva grada blizanca – Križevci i Slavonski Brod.

Gotovo 100-tinjak prisutnih uvodno su pozdravili Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo, Luka Korlaet iz Grada Zagreba (grad koordinator Mreže) te Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a (Tajništvo mreže).

Uvod u tematska izlaganja dao je Marko Stančec iz europske mreže Polis, koordinator radne grupe za klimatski neutralne gradove koja je usredotočena na prometnu komponentu klimatskih planova i strategija pravedne tranzicije. Radna grupa pruža jedinstvenu platformu svojim članovima za sudjelovanje u ravnopravnoj razmjeni o tome kako mogu postići svoje ciljeve dekarbonizacije prometa. Predstavio je što mreža Polis čini kako bi podržala svoja 32 odabrana grada/člana u Misiji.

U nastavku, predstavljena su iskustva i izazovi s kojima se susreću Sarajevo, Zagreb, Ljubljana i Velenje.

Prva prezentacija bila je o gradu domaćinu. Provedene mjere, planove i izazove otkrila je Dalila Zečić iz Kabineta premijera Kantona Sarajevo i predsjedavajuća Radnog tijela za pripremu i implementaciju projekata u okviru Misije EU-a. Ovo radno tijelo zaduženo je za pripremu akcijskih planova i strategija realizacije projekata iz područja zaštite okoliša, upravljanja otpadom, šumarstva, prometa energetike, a u okvirima Misije. Neki od izazova koje je pritom istaknula su bolja regionalna suradnja s gradovima koji sudjeluju u Misji EU-a kao i prilagodba svih strategija i planova Vlade ciljevima Misije (nabava automobila u skladu s višim ekološkim standardima, štednja energije, promocija ekološki prihvatljivijih oblika prometa i sl.)

Matija Vuger predstavio je primjer Grada Zagreba kao jednog od 100 izabranih europskih gradova u Misiji s naglaskom na održivu mobilnost. Grad Zagreb se prijavio na Misiju EU-a prvenstveno jer je takav mehanizam vidio kao svojevrsni „nadprojekt“, okvir (framework) koji, s obzirom da se direktno provodi od strane Europske komisije, može i treba pogurati dekarbonizacijsku politiku kroz razne instrumente na lokalnoj razini. Grad trenutno intenzivno radi na dubinskim analizama i scenarijima dostizanja klimatske neutralnosti s obzirom da iz prethodnog razdoblja ima razrađen cjelokupni energetski model Grada Zagreba u programskom alatu LEAP.

Vita Kontić Bezjak iz Mestne občine Ljubljana članica je uže radne grupe za “Misiju 100” za područje prometa te aktivno sudjeluje u svim djelatnostima grupe. Kako je fokus grada orijentiran na održivi razvoj te, specifično, Misiju EU-a, sve više zadataka koje rješava povezano je s mjerama i projektima na području održive mobilnosti u odnosu na klimatsku neutralnost. U svom je izlaganju prezentirala korake koje Grad Ljubljana poduzima prema ciljevima Misije. Osvrnuvši se na Viziju Ljubljane 2025. iz 2007. godine te niz drugih strategija i akcijskih planova (Strategija održivog razvoja, Plan održive urbane mobilnosti, Program zaštite okoliš, Strategija nultog otpada i dr.), istaknula je kako Grad u 2024. planira usvojiti Strategiju / akcijski plan klimatske neutralnosti. Cilj Grada Ljubljane je postati klimatski neutralan grad do 2030. i potpisati ugovor o klimatsko neutralnim gradovima (the Climate City Contract). Do sada je potvrđen akcijski i financijski plan mjera do 2030. izrađen prema metodologiji The 2030 Climate Neutrality Action Plan Guidance and Explanations. Sektori uključeni u akcijski plan kimatske neutralnosti su: energetika i energija; mobilnost i promet; otpad i kružna ekonomija; građevine i objekti te zelena infrastruktura i prirodna rješenja.

Do sada je provedeno niz aktivnosti – između ostalog, slovenski gradovi koji sudjeluju u Misiji (Ljubljana, Kranj, Velenje) potpisali su sporazum o osnivanju slovenskog partnerstva u okviru Misije.

Posljednje izlaganje održala je Julijana Šimić iz Mestne občine Velenje. Julijana je koordinatorica svih zadataka vezanih uz Misiju EU-a te aktivnosti koje će se u Velenju izvesti u okviru programa EU Green Leaf, s obzirom da je Velenje nositelj  titutle „Zeleni list“ za 2024. godinu. Područja djelovanja u sklopu Misije usmjerena su na energiju, promet, otpad i kružno gospodarstvo, izgrađeni okoliš i zelenu infrastrukturu te tranziciju iz grada ugljena u pametni i zeleni grad. Daljni koraci koje će Velenje poduzeti su izrada akcijskog i investicijskog plana te klimatskog ugovora i provedba mjera.

Bogat program Foruma priveden je kraju pitch sesijom u kojojoj su članovi Mreže predstavili relevantne projekte u ovom području – projekte iz programa Horizon Europe – SPINE, SMCNetZero i Elaborator te projekt daljnjeg širenja zaokruženog sustava elektromobilnosti u komunalnom sektoru Grada Varaždina. Ova je sesija pružila pregled projekata i rješenja koje gradovi provode na putu prema klimatskoj neutralnosti. Neki od njih nisu dio Misije EU-a, ali su prepoznali važnost transformacije svog urbanog područja i mobilnosti.

Magdalena Makar iz ODRAZ-a predstavila je projekt SPINE koji doprinosi ciljevima misije klimatski neutralnih pametnih gradova ubrzavanjem prijelaza na klimatsku neutralnost u gradovima. Pokretači ove tranzicije su SPINE živi laboratoriji (eng. living labs) u 11 gradova (4 vodeća i 7 bratimljenih gradova) koji će biti povezani s  provedbom planova održive urbane  mobilnosti (SUMP), zajedničkim stvaranjem, razvojem, preuzimanjem te implamentacijom inovativnih rješenja u mobilnosti. Jedan od bratimljenih gradova koji sudjeluje u projektu je Grad Šibenik.

Projekt SMCNetZero nastao je kao odgovor na izazove s kojima se susreću mali i srednji gradovi koji su trenutno nedovoljno zastupljeni u europskom inovacijskom ekosustavu, a prezentirao ga je Goran Lampelj iz ODRAZ-a. Dok su veći gradovi imali pristup raznim programima i mrežama kako bi ubrzali svoju tranziciju, mali i srednji gradovi često su zaostajali. SMCNetZero se udružio sa stručnjacima iz cijele Europe kako bi se odgovorilo na potrebe malih i srednjih gradova te osiguralo potrebne resurse za ubrzanje na putu prema klimatskoj neutralnosti.

Projekt ELABORATOR prikazala je Vedrana Franić, pomoćnica pročelnice Službe za razvoj Grada Splita. Primarni cilj projekta u kojem sudjeluju i članovi mreže Grad Kruševac i Mestna občina Velenje  podržati je gradove u prijelazu prema klimatskoj neutralnosti kroz promicanje zajedničke, aktivne mobilnosti usmjerene na čovjeka bez emisija. Intervencije će se implementirati u šest gradova svjetionika („lighthouse cities“) i šest gradova sljedbenika („follower cities“).

Pilot intervencije u gradu Splitu, jednom od gradova sljedbenika, određene su temeljem  analize prometa kojom su identificirane kritične lokacije vezane za sigurnost na kojima će se postaviti video nadzor prometa s ciljem sprječavanja zlouporabe javnih gradskih površina i infrastrukture te povećanja sigurnosti u prometu.

Posljednje izlaganje u pitch sesiji održao je Marko Matijević iz tvtke Wawa d.o.o. prezentirajući dobrobiti uvođenja rješenja e-mobilnosti u komunalnom sektoru grada Varaždina. Neke od koristi zaokruženog sustava elektromobilnosti koje su istaknute: ogromne uštede u emisijama štetnih plinova; veća pouzdanost sustava, manje kvarova i  niži troškovi održavanja; povećana produktivnost radi mogućnosti rada u kasnim satima (izostanak buke); pozitivna referenca za druge ekološki učinkovite projekte i ostvarivanje EU poticaja te u konačnici zadovoljstvo građana i sretniji grad.

Zaključci konferencije:

• potrebna je sustavna i politička podrška
• naglasak je na samom procesu tranzicije i multidisciplinarnom pristupu gdje se ne smije zaboraviti na građane koji će se uključiti i tijekom analize, provedbe i kasnije evaluacije
• gleda se na prostor u kojem ljudi borave, a ne samo prolaze.
• da bi gradovi postali klimatski neutralni, možda ne nužno već za sedam godina, trebaju aktivno raditi na preobrazbi prometnog sustava i dodatnim rješenjima

Galeriju fotografija pogledajte OVDJE.

Više o aktivnostima mreže CIVINET saznajte ovdje: civinet-slohr.eu

#CIVINETForumSarajevo #OnTheWayToClimateNeutrality #ClimateNeutralCities