Webinar „Klima i mobilnost“: Krajnje odluke trebaju biti kolaborativne, u koje su uključeni svi dionici

Pritom se najveći udio odnosi na automobilski promet, čak 70 %. Međutim, 75 % stanovnika EU-a živi u gradovima i imaju važnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti, istaknula je moderatorica Magdalena Makar iz ODRAZ-a u svom uvodnom izlaganju.

Zatim su uslijedila su zanimljiva i edukativna tematska izlaganja. Ovakve radionice doprinose da mladi stručnjaci steknu novu perspektivu o prometno-prostornom planiranju i mogućnostima koje postoje.

U prvom su izlaganju sudionici imali priliku poslušati Mladena Maradina s Geografskog odsjeka PMF-a koji je govorio o tome u kakvoj su vezi klima i promet te koja su moguća rješenja ublažavanja onečišćenja zraka u gradovima. Osvrnuo se na aspekte utjecaja prometa (i prometnica) na klimatska obilježja urbanih sredina: klimatske promjene, onečišćenje atmosfere te utjecaj na toplinski otok grada.

Multimodalnost je ključna komponenta održive mobilnosti. Matija Sikirić sa Zavoda za gradski promet na Fakultetu prometnih znanosti u svom je izlaganju istaknuo koje su prednosti i osnovne komponente multimodalnosti te izazovi i prepreke. Okosnicu multimodalnosti čine metro i željeznica, brzi sustavi koji su upotpunjeni autobusnim i tramvajskim prijevozom te na koncu održivim i aktivnim načinima kretanja – pješačenjem i biciklističkim prometom.

Jana Vukić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o participaciji, čemu ona služi, urbanoj održivosti i otpornosti u gradovima, kvaliteti života i dobrobiti te participativnom pristupu prostornom planiranju s osvrtom na dva provedena istraživanja u Dubrovniku i Zagrebu. Participacija bi trebala služiti tome da implementira lokalno znanje na pravi način. Nije bitno je li nešto stručno riješeno već jesu li to stanovnici prepoznali. Zelena infrastruktura i održiva urbana mobilnost su povezane, jer ako se dobro kombiniraju omogućit će da grad bude živi prostor na korist građanima i zajednici.

S metodologijom pristupa placemaking koji pomaže osmisliti pozitivne i praktične projekte u zajednici upoznala nas je Marta Popiolek iz Placemaking Europe, europske mreže koja povezuje praktičare, akademike, lidere u zajednici, tržišne igrače i kreatore politika. Placmaking je dobar primjer transformacije loklanih sredina na razini susjedstva.

Nakon izlaganja održana je kratka rasprava sa sudionicima i završne riječi govornika.

Istaknuto je sljedeće:

• potrebno je krenuti prema prilagodbi na klimatske promjene, jer su temperature sve više i više – važnost uloge ozelenjavanja grada i zelene infrastrukture
• zelene površine su nam potrebne, što je onda stvar lokalne politike i urbanog planiranja
• EU jedina zbog ovisnosti o energentima provodi politku klimatske neutralnosti, ali nema jasnu strategiju. U kriznim situacijama nedostaje konzistentnosti.
• uvijek treba uključiti i socijalnu komponentu / treba uključiti zajednicu
• potrebno je mudro gospodarenje prostorom
• ponuditi rješenja koja nisu značajno velika i skupa, primjerice postavljanje uličnog namještaja
• participacija je bitna ali ne može uvijek i svuda biti provedena na određeni način
• participacija bi trebala služiti da se implementira lokalno znanje na pravi način
• nije bitno je li nešto stručno rješeno već jesu li to stanovnici prepoznali
• bitna je suradnja i kontinuitet svih procesa i promjena, posebice s aspekata klimatskih promjena
• kako bi se dogodile stvarne i opipljive promjene za stjecanje povjerenja i suradnju s građanima, krajnje odluke ne smiju biti samo političke već kolaborativne, u koje su uključeni svi dionici.

Snimka webinara dostupna je na ODRAZ-ovom YT kanalu na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=qnDu6UkdRmM

Sve prezentacije dostupne su na CIVINET-ovoj web stranici: https://civinet-slohr.eu/hr/multimedija/prezentacije

.

.

.

Webinar je organiziran kao dio aktivnosti projekta #CLIMASUM. Ovaj projekt dio je Europske klimatske inicijative #EUKI njemačkog Ministarstva gospodarstva i klimatskih promjena (#BMWK).