U Velenju održana dvodnevna radionica o evaluaciji planova održive urbane mobilnosti
U Velenju je 13. i 14. listopada 2022. godine u sklopu 7. CIVINET Foruma održana dvodnevna radionica o evaluaciji planova održive urbane mobilnosti (SUMP) za 40-ak članova mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Radionicu je organizirao ODRAZ (Tajništvo mreže) u suradnji s Mestnom občinom Velenje u okviru projekta CLIMASUM.
U ime Tajništva mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa sve prisutne uvodno je pozdravio Goran Lampelj iz ODRAZ-a te gradonačelnik Velenja Peter Dermol koji je pritom istaknuo brojne aktivnosti kojima Velenje kontinuirano radi na provedbi mjera održive urbane mobilnosti.
Na radionici koju je vodio Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije raspravljalo se o tri teme: evaluaciji SUMP-a te evaluaciji mjera i procesa SUMP-a.
Dosad je, u prvoj generaciji planova održive urbane mobilnosti, fokus bio na optimizaciji cestovnog prometa i prakinga, dok nove generacije planova naglasak trebaju staviti na dekarbonizaciju, smanjenje obujma cestovnog prometa, realokaciju ulica, javni prijevoz, pješačenje i bicikliranje.
Postavilo se pitanje jesu li planovi održive mobilnosti u regiji učinkoviti u postizanju zadanih ciljeva. Tijekom rada u grupama zaključeno je kako se ne može govoriti o učinkovitosti planova jer ne postoji jasan sustav i zakonska obveza za njihovo praćenje. Većina je planova nastala samo radi planova, umjesto s ciljem pobošljanja stanja mobilnosti na pojedinoj prostornoj jedinici. Kako bi planovi postali učinkovitiji, potrebno je donijeti sektorsku strategiju s relevantnim indikatorima te zakonodavni okvir i kontinuirano pratiti cijeli proces.
Govoreći o mjerama, učinkovitima su se pokazale zone smirenog prometa, proširenje pješačkih zona, naplata ulaska u centar grada, transformacija cestovnog prostora i odgovarajuće upravljanje parkingom. To su uglavnom mjere koje ne uključuju značajna sredstva, a može se dodati i bojenje ulica, uvođenje kamera te uličnog namještaja.
Učinkovitost cjelokupnog procesa planova održive urbane mobilnosti poboljšat će se kontinuiranom edukacijom, ulaganjem, mijenjanjem navika, praćenjem procesa te prilagodbom na trendove i aktualno stanje.
Predavač je naglasio da prometno-prostorno planiranje treba usmjeriti na ljude i bolju kvalitetu života svih skupina, umjesto samo na promet jer promet je tek jedna od sastavnica svakodnevnog života. Izražena je i potreba za intirdisciplinarnim pristupom u kreiranju novih planova održive mobilnosti koji su dosad bili u domeni prometnih inženjera.
Za kraj prvog dana, domaćini su za sudionike priredili terenski posjet električnim biciklima i autobusom Lokalc do Velenjskog jezera i parka za događanja Vista. Katarina Ostruh iz MO Velenje terenski je posjet najavila kratkom prezentacijom u kojoj je istaknula sve najvažnije okosnice održive urbane mobilnosti u Velenju. S 33.170 stanovnika i 15.000 radnih mjesta, od kojih polovinu čine dnevne migracije iz okolnih općina, Velenje planira svoj modalni udio osobnih vozila umanjiti s 50 % koliko iznosi u 2022., na 35 % do 2035. godine. Velenje svojim stanovnicima pruža besplatan javni prijevoz autobusom Lokalc te ima uspostavljen sustav javnih bicikala Bicy, koji uključuje 86 bicikala na 19 postaja za najam, od kojih je 14 u Velenju i pet u Šoštanju. Prošle je godine u sustav uveden i najam devet novih električnih bicikala. Godine 2017. Mestna občina Velenje usvojila je Plan održive urbane mobilnosti koji obuhvaća pet prioritenih ključnih područja: odživo planiranje, pješačenje, biciklistički promet, javni prijevoz i motorizirani promet, točnije promjene navika korisnika motoriziranog prometa. Od 2018. u ponudi imaju i besplatan prijevoz za starije i nemoćne osobe (Kamerat).
Drugi dan programa nastavljen je sesijom “SUMP-praksa koja donosi promjene” koja je bila posvećena primjerima dobre prakse i prijenosu iskustava u planiranju i provedbi SUMP-ova iz Slovenije i Hrvatske. Prije izlaganja konkretnih primjera, prisutnima se uvodno obratio koordinator mreže Matija Vuger iz Grada Zagreba.
Zatim smo poslušali zanimljive primjere iz Slovenije.
Prvi takav primjer predstavile su Nela Halilović iz IPoP- Instituta za politike prostora i Katarina Ostruh iz Mestne občine Velenje. Naime, IPoP u sklopu projekta Life Care4Climate provodi projekt Otvorene ulice (eng. Open Streets) kojim žele isprobati drugačiju prometnu regulaciju kojom će poboljšati uvjete za pješačenje i biciklistički promet te omogućiti kratkoročne i dugoročne pozitivne učinke na kvalitetu života, suradnju i gospodarstvo u lokalnoj sredini. Velenje je bio jedan od gradova koji su napisali najbolju prijavu te su izabrani da sudjeluju u projektu. Na Forumu je tako predstavljen primjer privremene prenamjene Rudarske ceste te lekcije koje su predstavnici Grada naučili tijekom provedbe pilot aktivnosti zatvaranja ove važne gradske prometnice kojoj je potrebna obnova. U izlaganju je tako istaknuto kako je sudjelovanje šire javnosti pozitivan, ali vrlo zahtjevan proces te je potreban oprez u provedbi. Unatoč tome što je dio građana bio nezadovoljan privremenim zatvaranjem ulice, čemu su pridonijele i društvene mreže, u MO Velenje smatraju kako je potrebno dalje nastaviti zacrtanim smjerom makar i malim koracima.
Mojca Balant iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije govorila je o slovenskim iskustvima prilikom izrade alata za procjenu kvalitete sadržaja SUMP-ova fokusirajući se u svom izlaganju na razvoj alata, sustav ocjene kvalitete SUMP-ova i pravne osnove. Svrha procjene kvalitete sadržaja SUMP-ova je podizanje kvalitete dokumenata i osvještavanje o ključnom sadržaju, a ne odobravanje ili odbijanje dokumenata, istaknula je u svom izlaganju. Provjerava se sadržajna povezanost između ključnih elemenata SUMP-a: vizija – ciljevi – ključni izazovi i mogućnosti – strateške smjernice – mjere – akcijski plan.
Upoznati smo i s primjerima aktivnosti iz Hrvatske.
Mateo Uravić iz tvrtke Ernst&Young prezentirao je proces izrade SUMP-a Grada Zadra. Pritom se u svom izlaganju posebno osvrnuo na informacije o obuhvatu, metodologiji stvaranja SUMP-a, modeliranju i senarijima razvoja, viziji, ciljevima i mjerama te akcijskom i evaluacijskom planu. Kroz čitavo razdoblje razvoja SUMP-a organizirano je niz radionica i javnih rasprava putem kojih su brojni relevantni dionici (ministarstva, akademska zajednica, prometni stručnjaci, gradska vlast i poduzeća, udruge) i građani bili upoznati s procesom te sudjelovali u davanju prijedloga i mišljenja.
Ivan Nemet iz Grada Križevaca govorio je o prilikama i izazovima s kojima se susreću mali gradovi prilikom provedbe SUMP-ova. Križevci su zbog svog geografskog položaja tranzitni grad što uzrokuje glavninu prometnog zagušenja u gradu. Grad nema mogućnost sam riješiti taj problem, no ono što je u njihovoj nadležnosti uspješno rješava smirivanjem prometa i uvođenjem zona 30, širenjem biciklističke infrastrukture te novom parkirnom politikom u skladu s Planom održive urbane mobilnosti Grada Križevaca. Pristup upravljanju mobilnošću u Gradu Križevcima temelji se na primjeni integriranog prometno-prostornog planiranja, promociji pješačenja i korištenja bicikala u svakodnevnom kretanju, razvoju atraktivnog javnog gradskog prijevoza, promociji održive mobilnosti u funkciji održivog razvoja Grada i racionalizaciji korištenja motornih vozila.
Posljednji primjer o uključenosti i iskustvu Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba u pripremi i izradi SUMP-ova predstavili su profesori Marko Slavulj i Mario Ćosić. Od 2013. godine Fakultet je kontinuirano uključen u izradu studija i planova mobilnosti za gradove, a od 2014. sudjelovao je u pripremi i izadi osam SUMP-ova (Koprivnica, Sisak, Nin, područje gradske četvrti Maksimir, Bjelovar, Novalja, Slavonski Brod, Split). Fakultet je trenutno uključen u postupak izrade SUMP-a na području Grada Rovinja i Grada Labina.
Za kraj, donosimo zaključke radionice koje je podijelio Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije:
- potreba za nacionalnim i zakonodavnim okvirima u svim zemljama u regiji;
- rad na unaprjeđenju kapaciteta za evaluaciju i provedbu;
- potreba za dobrim polaznim primjerima – suradnja, inspiracija i učenje od najboljih gradova u Europi;
- ista metodologija i jezik stručnjaka
Prezentacije svih govornika dostupne su OVDJE.
Fotogaleriju pogledajte OVDJE.
Događanje je organizirano u suradnji s Mestna občina Velenje u okviru projekta #CLIMASUM.
* Više o aktivnostima Mreže pogledajte na web stranici https://civinet-slohr.eu/