Regionalna konferencija u Velikoj Gorici: razmjena iskustava o planovima održive urbane mobilnosti
Konferencija s naglaskom na razmjenu iskustava i dobre prakse o planovima održive urbane mobilnosti (SUMP) u malim i srednje velikim gradovima, koja je održana 5. travnja 2024. u novootvorenom Poduzetničkom inkubatoru u Velikoj Gorici, okupila je 80-ak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.
Ovo događanje pružilo je izvanrednu priliku za razmjenu ideja, iskustava i primjera najbolje prakse među gradovima i općinama iz Slovenije, Hrvatske i Jugoistočne Europe. Cilj je bio istaknuti izazove i mogućnosti u području održive mobilnosti i prometno-prostornog planiranja u urbanim sredinama.
Bogat i raznovrstan program počeo je 11. skupštinom mreže za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa, tijekom koje su prezentirani rezultati Mreže za proteklu i planovi za tekuću godinu, uključujući predstavljanje Smjernica za djelovanje Mreže u 2024. godini, u kojima su istaknute ključne teme kojima se Mreža bavi ove godine.
Prethodnog dana, tijela Mreže održala su svoje sastanke: zajednički sastanak Upravnog i Političkog odbora te sastanak Akademskog odbora.
Središnji dio konferencije naziva “SUMP za male i srednje velike gradove” službeno je otvorila Lidija Pavić-Rogošić, direktorica ODRAZ-a koji obnaša funkciju Tajništva mreže.
SUMP ili plan održive urbane mobilnosti, predstavlja strateški pristup koji nastoji unaprijediti mobilnost u gradovima na održiv način. Cilj je osigurati bolji pristup prijevozu, zadovoljiti sve složenije potrebe građana za mobilnošću te poboljšati kvalitetu života u gradskim područjima i njihovoj okolini.
Izlaganja na konferenciji su obuhvatila raznolike teme, uključujući konkretne primjere i prakse u području održive urbane mobilnosti.
Program je započeo prikazom iskustva Grada Velike Gorice u implementaciji održive urbane mobilnosti koja je predstavio Matija Majdak, voditelj odjela prometa Grada Velike Gorice. Majdak je obuhvatio različite aspekte, uključujući stanje javnog gradskog prijevoza putnika, neiskorišteni potencijal željeznice, uređenje željezničkog kolodvora te mjere za smirivanje prometa i nadzor prometa, kao i uređenje pješačkih zona i šetnica u gradu. Nakon toga, Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti predstavio je rezultate ankete provedene s građanima grada Velike Gorice, koja je imala za cilj analizu i poboljšanje mobilnosti na tom području.
Sljedeće izlaganje s prikazom analize mobilnosti kao usluge (MaaS) na primjeru Arrive održao je Ante Nakić iz Arriva Hrvatska. Arriva je jedna od najvećih prijevnozničkih kompanija u Europi, a Arriva Hrvatska vodeći pružatelj usluga prijevoza putnika u Hrvatskoj koji pruža usluge prijevoza na lokalnoj i regionalnoj razini te na međugradskim relacijama. Nakić je istaknuo kako je važno raditi na točnosti digitalnih podataka u suradnji s prijevoznicima i lokalnim zajednicama te dijeliti podatke javno putem Open Source programa, poput Nacionalne pristupne točke. Također, naglasio je potrebu za razvojem API konekcija s prijevoznicima i lokalnim zajednicama te implementaciju MaaS projekata u sve regionalne planove, uključujući tendere gradova, kako bi se poticala mobilnost.
Mojca Balant je podijelila bogato iskustvo Urbanističkog instituta Republike Slovenije, stečeno tijekom više od 10 godina rada na SUMP-ovima u malim gradovima. Fokus njenog izlaganja bio je na specifičnostima pripreme SUMP-a u manjim gradovima, koristeći primjer Ljutomera. Naglasila je kako proces pripreme SUMP-a ima sličnosti bez obzira na veličinu općine te kako se mali gradovi suočavaju s određenim nedostacima poput male administracije, ograničenih sredstava i administrativne pozicije. Ipak, istaknula je kako se ti nedostaci mogu pretvoriti u prednosti, posebice u kontekstu planiranja održive urbane mobilnosti. Predstavila je ključne prednosti i aktivnosti koje mogu olakšati proces izrade SUMP-a za male gradove te zaključila s tri ključne poruke: SUMP radi na različitim razinama, koraci procesa mogu biti optimizirani i usmjereni na bitno, te da lokalno prilagođene smjernice stvarno olakšavaju proces.
U nastavku je prezentiran proces implementacije SUMP-a u Gradu Labinu koji je predstavio Dalibor Zupičić, direktor tvtke Labin 2000 d.o.o. i koordinator izrade SUMP-a Grada Labina. Prilikom izrade SUMP-a u Labinu, najveći izazovi bili su mobilizacija dionika i stvaranje poticajne atmosfere koja potiče suradnju, izgradnja kadrovskih i financijskih kapaciteta, horizontalna i vertikalna usklađenost plana, integrirano prometno-prostorno planiranje te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Zupičić je na kraju istaknuo važnost jasne i jednostavne komunikacije s puno vizualnih prikaza, uz angažiranje kvalitetnih kreatora sadržaja i administratora društvenih mreža.
Domagoj Mlinarić iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba prezentirao je komparativno istraživanje pristupa planiranju i projektiranju ulica u Njemačkoj i Hrvatskoj pod nazivom “Okviri za inkluzivne i održive ulice u Hrvatskoj”. Ovo istraživanje pružilo je uvid u razlike i sličnosti u pristupima razvoju ulične infrastrukture u ove dvije zemlje, naglašavajući važnost inkluzivnosti i održivosti u urbanom planiranju.
Kao završni dio prvog seta prezentacija, Magdalena Makar je predstavila najnoviji ODRAZ-ov priručnik “Nacionalna podrška izradi planova održive urbane mobilnosti”. Priručnik nudi uvid u praćenje i evaluaciju planova održive urbane mobilnosti, koristeći primjere iz Slovenije i Hrvatske kako bi ilustrirao njihovu primjenu u praksi.
U sklopu popratnog programa konferencije prezentirana su konkretna rješenja održive mobilnosti, uključujući Famax, specijalno vozilo za mobilnost slabije pokretnih osoba i SEAK punjače za električna vozila koji se mogu postaviti na stupove javne rasvjete (SEAK Energetics).
U drugom setu prezentacija, Marko Slavulj i Matija Sikirić s Fakulteta prometnih znanosti predstavili su projekt PUMA (Plans for Urban Mobility Actions) i njegove ključne ciljeve. Cilj ovog projekta je razviti i analizirati planove održive urbane mobilnosti za gradove različitih veličina s fokusom na smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., uz naglasak na dekarbonizaciju mobilnosti te digitalnu tranziciju i jednake mogućnosti.
Jo Kempen iz obiteljske tvrtke Famax u svom je izlaganju naglasila važnost pružanja mobilnosti za slabije pokretne i starije osobe kroz inovativna rješenja. Na kraju, Heliodor Macko iz slovačke tvrtke SEAK istaknuo je ključnu ulogu integracije punjača za električna vozila u javnu infrastrukturu, posebno putem stupova javne rasvjete, kao bitnog koraka prema održivijoj mobilnosti.
Kroz ovaj segment prezentacija, željela se naglasiti ključna važnost sveobuhvatnog pristupa urbanom planiranju i mobilnosti te kako inovativna rješenja poput navedenih mogu transformirati gradove u održive, inkluzivne i klimatski neutralne zajednice.
Sva izlaganja bila su popraćena bogatom moderiranom raspravom koja je dodatno produbila teme i omogućila razmjenu ideja i iskustava. Ovakav pristup osigurava bogato i interaktivno iskustvo za sve sudionike, potičući na razmišljanje o različitim aspektima održive urbane mobilnosti i njihovoj primjeni u lokalnim zajednicama.
Konferenciju „SUMP za male i srednje velike gradove“ u okviru mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE organizirao je ODRAZ – Održivi razvoj zajednice u suradnji s Gradom Velikom Goricom.
Galerija fotografija dostupna je OVDJE.
O aktivnostima mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE više saznajte ovdje: https://civinet-slohr.eu/