Participacija nije samo javna rasprava, već i društveni proces koji uključuje jako puno dionika

14.12.2021 | Istaknuto, Novosti, ODRAZ-ove vijesti

U preuređenom kinu Urania – prostoru posvećenom kreativnom djelovanju, 10. prosinca 2021. održano je zanimljivo događanje kojemu je fokus bio na temama promocije održivog lokalnog razvoja i građanske participacije u revitalizaciji javnih prostora. Hibridno događanje, u kojem je uživo i na daljinu sudjelovalo preko 90 sudionika, organizirano je kao dio projekta SUSTINEO-Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost.

Program je započeo predstavljanjem projekta SUSTINEO koji ima za cilj povezivanje i umrežavanje udruga, lokalne samouprave i visokoobrazovnih institucija te jačanje kapaciteta za zajedničko djelovanje u provedbi održivog razvoja. 

Riječ je o prvom od ukupno šest javnih događanja koja će tijekom projekta biti organizirana sa svrhom uspostave strukturiranog dijaloga u području održivog lokalnog razvoja s donositeljima odluka.

Nakon uvodnog pozdrava i kratkog predstavljanja projekta, studenti s Geografskog odsjeka PMF-a, Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti te Odsjeka za sociologiju s Filozofskog fakulteta predstavili su svoje ideje uređenja javnih prostora na pet zagrebačkih lokacija:

(1) SUMP Gradske četvrti Donji Grad
(2) Superblok Martićeva 
(3) Organizacija prostora i prometna rješenja u okolici Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta
(4) Upravljanje mobilnošću na području KBC Rebro
(5) Organizacija superbloka u okolici Filozofskog fakulteta

Prijedlozi su nastali tijekom prvog ciklusa radionica za studente u organizaciji ODRAZ-a i Fakulteta prometnih znanosti u projektu “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti”.

Grupa koja se bavila temom SUMP Donji Grad zaključila je kako je potrebno poboljšati prometnu infrastrukturu unutar gradske četvrti te promicati održivi nemotorizirani promet i javni gradski prijevoz. Organizacijom četvrti Donji Grad u 18 superblokova nastoji se oblikovati područje u bolju sredinu za život.

Egzaktnijim primjerom superbloka Martićeva prikazani su ciljevi i mjere postizanja veće kvalitete života na području superbloka uređenjem zelenih površina, shared spacea, područja za odlaganje otpada i uvođenjem sadržaja za sve dobne skupine.

U proces planiranja potrebno je uključiti stanovnike kao krajnje korisnike prostora što je zaključila grupa koja se bavila organizacijom prostora oko Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta.

Na području KBC-a Rebro trenutno utvrđeno stanje je nezadovoljavajuća mobilnost klijenata, zaposlenika i stanara. Predložene mjere za rješavanje ovoga problema su prilagodba voznog reda javnog autobusnog prijevoza, proširenje postojećeg parkinga i kreiranje posebne zone parkinga, uvođenje javnog biciklističkog prijevoza i površina za parkiranje e-romobila te optimizacija sustava za orijentaciju pješaka unutar samoga bolničkoga kompleksa.

Organizacija prostora i prometa u okolici Filozofskog fakulteta podrazumijeva unaprjeđenje pješačke i biciklističke infrastrukture, uređenje javne rasvjete na predviđenim lokacijama, smirivanje prometa te uređenje zelenih površina za rekreaciju studenata i stanovnika toga područja. Uz pomoć navedenih mjera cilj je postići veću sigurnost korisnika promatranog prostora i veću kvalitetu života.

Program okruglog stola upotpunjen je s dva vrlo zanimljiva izlaganja.

Marko Dabrović iz Studija za arhitekturu i dizajn 3LHD prikazao je projekt Urbane revitalizacija zone Gredelj – riječ je o jednom od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba koji je od centra udaljen svega 15 minuta hoda. Uređenjem zone Gredelj riješio bi se jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba, a to je nepovezanost sjevera i juga.

Doprinos javnosti ključan je za planiranje i uređivanje javnih prostora. Maja Kireta, stručnjakinja programa Urbact,  govorila je upravo o uključivanju građana u izradu idejnog rješenja rekonstrukcije glavnog trga u Koprivnici, što je postignuto provedbom participativnog procesa u prikupljanju mišljenja i prijedloga građana Koprivnice. Participativni proces proveden je prema alatima programa međuregionalne suradnje URBACT. Cilj programa je razmjena znanja i izgradnja kapaciteta europskih gradova (i općina) koji izrađuju ili provode integrirane strategije i akcijske planove održivog urbanog razvoja. Udruge gradova ima ulogu kontakt točke ovog programa za Hrvatsku.

U nastavku je održana zanimljiva panel rasprava “Promocija održivog lokalnog razvoja i građanska participacija u revitalizaciji javnih prostora”, u kojoj su istaknute koristi građanske participacije u urbanom planiranju, izazovi u njenoj provedbi te domaći primjeri dobre prakse (Koprivnica, Zagreb i gradovi u URBACT programu).

U panelu koji je moderirala Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a sudjelovali su: Irena Matković  Grad Zagreb, pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranje), Ksenija Ostriž (zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice), Marko Ercegović (Udruga gradova u RH), Rene Lisac (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Jana Vukić (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Naglasci s panela: 

  • želimo li prikupiti relevantne podatke, potrebno je pažljivo odabrati i kombinirati alate te dobro pripremiti proces
  • javnost treba u što ranijoj fazi uključiti u participativne procese te je važno u javnom prostoru što više govoriti o tome
  • najbolja rješenja nastaju kada se za mišljenje pita svoje građane – politička kultura i politička volja te podizanje svijesti vrlo su važni – hrvatski građani nemaju povjerenja u sustav te u Hrvatskoj ne postoji visoka razina političke kulture
  • za postizanje građanskog društva potrebno je 60 godina, Hrvatska je u ovome trenutku na pola puta
  • treba poznavati proces, treba imati vremena i sredstava te biti svjestan da je riječ o dugoročnom procesu – minimalno pet godina potrebno je za jedan mali korak naprijed
  • vrlo je važan kontinuitet u prikupljanju podataka – potrebno je sistematizirano prikupljanje, dijeljenje i korištenje podataka, koji u Hrvatskoj ne postoji;  veliki potencijal leži u akademskoj zajednici – primjerice, studenti mogu prikupiti briljantne podatke
  • zajednica treba biti kontinuirano uključena i osjećati se uključenom, a stručnjaci trebaju znati komunicirati
  • participacija nije samo javna rasprava, nego i društveni proces koji uključuje jako puno dionika
  • ako se građanima objasni da će proces trajati, oni će razumjeti – vrlo je važan kontinuitet
  • potrebna su specifična znanja i iskustva (know-how) kako organizirati cijeli proces od početka do kraja
  • činjenica je da su inovativni elementi koje provodi javni sektor vezani uz (europske) projekte, što nije nužno loše, jer su zaposlenici izloženi novim znanjima i vještinama te usvojena znanja mogu koristiti dalje u svome radu
  • u Hrvatskoj postoje sjajni primjeri i postoji interes među relevantnim dionicima (gradovima) da pokrenu stvari na bolje; vrlo je važno promoviranje dobrih primjera gradova koji nešto rade, kao i kontinuirana edukacija 
  • primjerice, Grad Zagreb je sudjelovao u nekoliko URBACT-ovih projekata u sklopu kojih su napravljene sjajne pripremne stvari (često kasnije u provedbi javlja se problem financija ili neriješenih imovinsko-pravnih odnosa)
  • u Gradu Koprivnici jako veliki (pozitivni) utjecaj stvorili su europski projekti; između ostalog, gradska uprava kontinuirano pita građane Koprivnice za mišljenje i prijedloge te ih redovito informira (kroz sve medije).

Galeriju slika s događanja pogledajte OVDJE.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost ODRAZ-a.

   

Pin It on Pinterest

Share This