
Važnost povezivanja formalnog i neformalnog učenja u STEM-u: treba promovirati kulturu cjeloživotnog obrazovanja
Razvoj kritičkog mišljenja, svijest o vlastitoj vrijednosti te potreba za učenjem i prilagodbom promjenama bitne su značajke koje treba dovoljno rano ugraditi u obrazovni sustav. Zaključak je to panel rasprave o važnosti povezivanja formalnog i neformalnog učenja u područjima STEM-a, koja je održana 16. prosinca 2022. u Zagrebu. Panelisti su predstavili primjere dobre prakse, prikazali svoja iskustva i objasnili važnost cjeloživotnog obrazovanja u kvalitetnoj pripremi mladih za tržište rada.
Nakon uvodne prezentacije o projektu „STEM za održivu budućnost“ koju je održala Elizabet Gašparov iz ODRAZ-a, prikazani su primjeri i iskustva partnerskih organizacija Veleučilišta u Šibeniku i ODRAZ-a u polju formalnog i neformalnog obrazovanja u radu sa studentima u STEM područjima znanosti.

Frane Urem profesor je i prodekan za poslovanje Veleučilišta u Šibeniku. Riječ je o vrlo aktivnoj visokoškolskoj ustanovi u koju je upisano 800 studenata i koja provodi šest studijskih programa (uskoro sedam). Trenutno završavaju svoju najveću infrastrukturnu investiciju financiranu iz Europskog socijalnog fonda – Studentski dom Palacin.
Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) već su dugi niz godina prepoznate u visokoškolskom obrazovanju te unutar svoje dvije točke posebno upućuju na važnost neformalnog učenja. Upravo uvođenjem novog ESG-ovog standarda počele su promjene u visokoškolskom obrazovanju, istaknuo je Urem. Student mora biti odgovoran za svoje učenje te bi trebao istraživati dodatne nastavne resurse pomoću kojih može savladati određene ishode učenja. Također, od profesora se očekuje da to prepoznaju i vrednuju.
Dobri studijski programi iz informacijskih tehnologija koštaju te mladima treba omogućiti da kvalitetno uče, a u tom kontekstu neformalni programi obrazovanja mogu pružiti takvu podršku i znanja. Kao dobar primjer neformalnog učenja odnosno cjeloživotnog obrazovanja unutar VUŠ-a, Urem je istaknuo program Oracle Akademije. Veleučilište u Šibeniku punopravni je član programa od 2015., a u programu mogu sudjelovati svi studenti Veleučilišta, neovisno o studijskom programu ili godini studija te se u cijelosti provodi online, uz mentorstvo nastavnika. Također, sudjelovanjem u takvim programima studentima se priznaju ECTS bodovi. Primjer je to kako s malo uloženih financijskih sredstava dobiti gotov program neformalnog učenja koji je akreditiran.
Osim toga, VUŠ kontinuirano jača i kompetencije svojih nastavnika provedbom različitih EU projekata. Unutar projekata su tako kroz različita istraživanja razvijeni (ili se razvijaju) nastavni kurikulumi formalnog i neformalnog učenja. Prednost VUŠ- a zasigurno je i u tome što je riječ o maloj instituciji. „Ako si već malen, budi agilan i učini neke stvari koje velike ustanove ne mogu napraviti“, poručio je Urem na kraju svog izlaganja.
Važnu ulogu u provedbi neformalnih programa učenja mogu imati i organizacije civilnog društva. Primjer jedne takve uspješne i kvalitetne ODRAZ-ove edukacije predstavila je Magdalena Makar. Interdisciplinarne radionice i ljetna škola za studente na temu prostorno-prometnog planiranja odličan su primjer suradnje i sinergije organizacija civilnog društva i akademske zajednice, uz uključivanje studenata različitih struka i fakulteta koji svoje vještine i znanje “bruse” na konkretnim primjerima i problemima. U ove je radionice od 2018. bilo uključeno 140 studenata pod mentorstvom profesora s 11 fakulteta, a Magdalena je i sama za vrijeme svog studija bila jedna od polaznika.
Nakon izlaganja, slijedio je razgovor o STEM-u i važnosti cjeloživotnog obrazovanja u kvalitetnoj pripremi mladih za tržište rada, nakon čega je bila otvorena diskusija za razmjenu mišljenja, pitanja i odgovora.
U panelu su sudjelovali Milan Bajić (Tehničko veleučilište u Zagrebu), Frane Urem (Veleučilište u Šibeniku), Emita Blagdan (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), Deborah Hustić (Radiona) i Darko Jureković (regionalni voditelj Oracle Academy programa, Oracle HR). Moderatorica rasprave bila je Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a.
Neformalne obrazovne aktivnosti sve više su vidljivije u cijelom svijetu te je ideja uvesti neke inovativne načine poučavanja i zainteresirati mlade ljude za mnoge studijske programe, uključujući i STEM područje, na jedan drugačiji način. U mnogim našim institucijama izostaje povezanost između formalnog obrazovanja i stvarnog svijeta rada.
„U Hrvatskoj ne postoji kultura cjeloživotnog učenja te mnogi smatraju kako je nakon završetka formalnog obrazovanja sve gotovo“, smatra Urem, naglasivši kako treba promovirati kulturu cjeloživotnog učenja.
„Na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu nastoji se napraviti mix neformalnog učenja unutar studija, jer na taj se način kod studenata potiče unutrašnja motivacija“, naglasio je Milan Bajić. Sudjelovanje mladih u neformalnim programima obrazovanja potiče i razvija timsku komunikaciju u radu, što je vrlo važno. Česti je problem rad s velikim brojem studenata i u takvim je situacijama teško stvoriti dobru atmosferu u vrlo kratkom vremenu.
Mnogo toga može se napraviti samoinicijativno, ali cijelu priču treba institucionalizirati, a to ovisi o tome kako su oblikovane javne politike. Kada se govori o cjeloživotnom učenju, tema je visoko na listi prioriteta Agencije za znanost i visoko obrazovanje već dugi niz godina. Država danas pruža niz alata koji mogu pomoći pri oblikovanju takvih programa – fleksibilizacija obrazovanja u tom je smislu nužna, smatra Emita Blagdan. Tržište rada i oblikovanje osobnih karijera traži određenu dinamiku. Agencija potiče visokoobrazovne ustanove da budu proaktivne te smatra kako bi one među prvima trebale imati u ponudi programe neformalnog učenja. Agencija u tom smislu može biti u dobrim partnerskim odnosima s visokim učilištima, dok akademska zajednica treba preuzeti ulogu mjesta razvoja.
Kada se govori o suradnji gospodarstva/privrede/IT industrije i obrazovanja, treba voditi računa o tome da svaka organizacija postoji i organizira svoje procese kako bi bila uspješna. Program Oracle Akademije jedan je od programa oblika suradnje IT industrije i akademske zajednice koji je pokrenula tvrtka Oracle te Program ove godine slavi 25 godina od pokretanja, izjavio je Darko Jureković.
„Interes industrije je da zapošljava ljude koji poznaju tehnologije i koji se relativno brzo mogu uključiti u poslovne procese“, naglasio je Jureković. Suradnjom sa zainteresiranim obrazovnim ustanovama može se omogućiti da kroz povezivanje s praksom studentima pruži stjecanje iskustava koja su nalik ili odraz onoga s čime će se suočiti kada krenu na tržište rada te im se osigura da kroz studij upoznaju tehnologije i rade na konkretnim rješenjima. Ovakav primjer suradnje nije intencija stvaranja paralelnog sustava, već nadopuna formalnom obrazovanju (model švedskog stola – pogledate i koristite ono što vam se sviđa).
„Danas je user experience (hrv. iskustvo korisnika) tematika koja je u industriji top tema“, smatra Deborah Hustić. U kontekstu interdisciplinarnosti, nije dovoljno imati samo tehnološko znanje koje rezultira isključivo i jedino rezultatom, već i nekoga tko razumije potrebe ljudi. Osim formalnog i neformalnog, postoji i informalno učenje, svakodnevno prenošenje znanja kroz društvene interakcije. „Da bi donosili dobre odluke, potreban nam je i set emocionalne inteligencije, jer ako imamo super uspješan tim, a nemamo društvene vještine, nema učinka“, pojasnila je Hustić. Sve su to spektri koji trebaju dospjeti u fokus kako bi imali zadovoljno društvo. Bitna je i svijest o financijskoj pismenosti te afirmativniji pristup prema mlađim generacijama. S druge strane, rezultat edukativnog programa je i pravo na grešku (Learning by Doing) te moment dokolice. Često su izumi nastajali upravo u vrijeme slobodnog vremena i razonode.
Ono što bi sustav obrazovanja trebao ugraditi u djecu prije nego što dođu na fakultete jest svijest o tome da je život dragocjen resurs i da ga se ne troši neracionalno te da smo svi mi odgovorni za vlastitu sudbinu, zaključio je Jureković. Ne postoji država i sustav u kojem bi nam globalno društvo moglo osigurati sigurnu i laganu egzistenciju u kojoj ćemo biti oslobođeni od bilo kakve odgovornosti. Na kraju je ustvrdio kako su razvoj kritičkog mišljenja, svijest o vlastitoj vrijednosti te potreba za učenjem i prilagodbom promjenama bitne značajke koje treba dovoljno rano ugraditi u obrazovni sustav.
Snimka panel rasprave dostupna je OVDJE.
Više o projektu pročitajte OVDJE.
Galerija fotografija s panel rasprave je dostupna OVDJE.
.
.
.
Pojekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost ODRAZ-a.