
Odgovori na izazove proširenja pješačkih zona u gradovima
Prvi ovogodišnji webinar u organizaciji ODRAZ-a kao Tajništva mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE održan je 25. veljače 2022. godine u sklopu projekta CLIMASUM. Webinar naziva “Izazovi proširenja pješačkih zona u gradovima” okupio je više od 60 sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Sudionici su slušali o primjerima planiranja i uvođenja pješačkih zona u Zagrebu, Sisku, Ljubljani i Kruševcu.
Sudionici su pokazali veliki interes za ovu temu kojoj smo pristupili iz drugačije perspektive: uz prednosti analizirali su se i izazovi koji prate proces uvođenja pješačkih zona u gradovima. U mnogim gradovima pješačke zone doprinose kvalitetnijem životu građana, ekonomskom prosperitetu i ozelenjavanju.

Hrvoje Pilko iz Grada Zagreba održao je prezentaciju pod nazivom Planiranje zelenih oaza Grada Zagreba. Naveo je primjere provedenih prometnih studija i elaborata u Gradu Zagrebu te primjere smanjenja pritisaka u centru grada smanjenjem obujma cestovnog prometa širenjem zelenih oaza. Jednu od zelenih oaza činilo bi proširenje pješačke zone oko Glavnog kolodvora. Kao nedostatak cestovne mreže Zagreba istaknuo je pružanje većine prometnica u smjeru istok – zapad i nedostatak prometnica u smjeru sjever-jug. Ograničenja postoje i u zakonskoj regulativi koja djelomično ograničava uvođenje pojedinih oblika mikromobilnosti, a kod uvođenja Park&ride sustava ograničenje je udaljenost predviđenih lokacija parkirališta od mreže javnog gradskog prijevoza (JGP) te nerazvijen jedinstven sustav naplate parkinga i JGP-a. U planu je izrada SUMP-a kako bi se lakše prioritizirale i provodile aktivnosti koje će doprinijeti boljoj mobilnosti u Gradu Zagrebu.
Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu govorio je o proširenju pješačkih zona u gradu Sisku. Sisak je manji grad s manjim ukupnim prometnim opterećenjem. Pješačka infrastruktura formirala se do sada uz cestovne prometnice koje su širenjem davale prioritet motoriziranom prijevozu. Nakon provedene analize stanja, ispitanici su stavili naglasak na potrebu uvođenja pješačkih zona u centru grada. Nakon uvođenja pješačke zone, smanjen je broj konfliktnih točaka u prometu pa tako i broj prometnih nesreća čime je povećana sigurnost svih sudionika u prometu. Osim toga, dobrobit proširenja pješačke zone je i smanjenje buke, niža razina ugljikovog dioksida te ukupno povećanje kvalitete života stanovnika. Za kvalitetnu implementaciju SUMP-a u sklopu kojeg su proširene pješačke zone presudna je bila komunikacija s građanima i predstavnicima Grada Siska. Izradom prometnih modela se izbjeglo povećanje prometnog opterećenja na cestovnoj mreži prilikom pretvaranja prometnica u centru u pješačku zonu. Negativan aspekt koji je spomenut je vezan na visinu ulaganja – rekonstrukciji ulica je prethodio arhitektonski natječaj, reakcija građana na krajnji rezultat je pozitivna, ali troškovi nisu zanemarivi.
Vita Kontić Bezjak iz Grada Ljubljane približila je sudionicima kako proširenje pješačke zone utječe na kvalitetu života građana na primjeru središta Ljubljane. Ljubljana se godinama afirmira kao grad po mjeri čovjeka, a ne automobila. Prilikom planiranja mjera, gradska uprava se više godina konzultirala s građanima i ostalim dionicima (projekt CIVITAS ELAN 2008.-2012.) što je pridonijelo osvještavanju javnosti i boljoj implementaciji mjera. Prvotni otpor promjenama zamijenilo je zadovoljstvo građana boljom kvalitetom života u gradu, a bilježi se i veći broj turista. Vidljivo je i povećanje zadovoljstva poduzetnika, posjetitelja i ugostitelja u proširenoj pješačkoj zoni. Nastavlja se provođenje kampanja za ugodniji suživot pješaka i biciklista. Grad se uređuje i obnavlja, a zabilježeno je, također, smanjenje buke i smanjenje ugljikovog dioksida za 70 % nakon zatvaranja gradske jezgre za motorizirani promet. Ovako opsežne promjene su iziskivale i velika ulaganja. Uz kvalitetnu pripremu moguća je prijava projekata na razne fondove EU-a.
Jelena Brković i Jelena Nikolić iz Grada Kruševca pripremile su prezentaciju o izazovima u transformaciji centra grada Kruševca. Iako nismo uspjeli čuti o ovome primjeru tijekom webinara, u prezentaciji je zorno prikazana transformacija centra Kruševca sa stanjem prije i nakon provedenih mjera za poboljšanje urbane mobilnosti. Kruševac je 2017. godine samoinicijativno izradio Plan održive urbane mobilnosti, a 2020. godine bio je pobjednik Europskog tjedna održive mobilnosti u kategoriji velikih gradova jer je uspio značajno potaknuti građane na korištenje alternativnih modova prijevoza.
Zajedničko svim predstavljenim zahvatima je potreba za uključivanjem većeg broja dionika kako bi se kroz savjetovanje i edukacije u startu smanjile negativne reakcije stanovništva i poslovnih subjekata. Kvalitetno provedena istraživanja i planiranja umanjuju vjerojatnost pojave prometnih gužvi na ostatku cestovne mreže. S obzirom na veća ulaganja, postoji mogućnost privremenog pretvaranja određenog područja u pješačku zonu te kasnije provođenje trajnijih zahvata ukoliko projekt naiđe na odobravanje javnosti. Jedan od takvih primjera može se pronaći u istarskom Novigradu.
Snimka webinara dostupna je na You Tube kanalu ODRAZ-a.
Ovaj projekt dio je Europske klimatske inicijative (EUKI) njemačkog Saveznog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMU).