Lidija Pavić-Rogošić u ime EGSO-a na seminaru tripartitne razmjene (TES) 2024. o zelenoj i pravednoj tranziciji

Prvog dana seminara predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pozdravio je organizatore i sudionike.

Neki od naglasaka rasprave prvog dana:

Konkretni izazovi socijalnog dijaloga za zelenu pravednu tranziciju

• Ekonomija (brzina tranzicije, konkuretnost, ospseija rastom, MSP)
• Politička pitanja (povjerenje, rast desnice, dugoročno razmišljanje)
• Definicije (nema zajedničkog razumijevanja, nedostatak perspektive)
• Nedsotatak/slab socijalni dijalog (nema zakonodavstva, nema prakse, slabe institucije)
• Financije (ograničena sredstva ili ih nema)
• Upravljanje (kakvo i na kojim razinama, provedba, planiranje temeljeno na podaciam)
• vještine/trening (uključujućo trening za poslodavce i radnike, bolji obrazovni sustav, poticaji)
• Inkluzija (prava radnika i uvjeti rada, sektori koji propadaju, ranjive skupine, svi glasovi se trebaju čuti i poslušati)

Konkretne mogućnosti socijalnog dijaloga za zelenu pravednu tranziciju

• zajednički interes/dijeljena vizija
• uključivanje socijalnih partnera i kapacitet
• investiranje i financiranje (npr. investiranje u stratešku neovisnost socijalnih partnera, investiranje u infrastrukturu)
• liderstvo i reguliranje (bolji zakoni, nove javne politike i zakoni u području zelena pravedne tranzicije
• stvarane win-win rješenja (promocija socijalnih partnera, kvalitetni poslovi)
• obrazovanje i trening (za radnike i industrije na koje utječe tranzicija, reskilling/upskilling/otpornost kompanija, jasni planovi usvaršavanja)
• prihvaćanje i osvještavanje

Potrebne promjene specifičnih politika

• reguliranje (više regulacije/manje regulacije), uključivanje socijalnih partnera
• kolektivno pregovaranje (jačanje) i socijalni dijalog
• sektorske ekspertize/stvaranje ekspertnih sentara/hubova o socijalnom dijalogu
• implementacija politika (veći fokus na zelenu pravednu tranziciju)
• ostale javne politike (npr. o dostojanstvenom radu, socijalnoj uvjetovanosti)
• trening/vještine (financiranje programa za obuku o zelenoj pravednoj tranziciji, jačanje strukovnog obrazovanja, bolje obrazovne politike)

Akcije koje su već poduzete

• sustav kolektivnog pregovaranja/kolektivni sporazumi (tranzicijski sporazumi, uključivanje zelenih poslova, inicijative socijalnih partnera koje podržava država)
• socijalni partneri provode zajedničke projekte (zajedničke analize, definiranje uputa, odjeli za zelenu tranziciju unutar organizacija, pokretanje iskustvenih istraživanja na razini radnih mjest, bilateralni projekti)
• alati za javne politije/aktivnosti temeljem politika (sheme subvencija, klauzule za socijalnu uvjetovanost, obuka o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, fond za zelenu pravednu tranziciju, komisija za zelenu pravednu tranziciju)
• podizanje svijesti i jačanje vještina (obuka unutar organizacija)
• savjetovanje i preporuke vladama (odbori).

Sudjelovanje EGSO-a

Drugi dan je održana rasprava sa stručnjacima iz EGSO-a o temama koje su proizašle iz rasprave prethodnog dana o zelenoj i pravednoj tranziciji (izazovi i prilike, promjene javnih politika).

O ulozi socijalnog (i civilnog) dijaloga u zelenoj i pravednoj tranziciji te stajalištima skupina EGSO-a govorile su:

• Mariya Mincheva, Grupa poslodavaca
• Cinzia del Rio, Grupa radnika
• Lidija Pavić-Rogošić, Grupa organizacija civilnog društva.

O zapošljavanju i socijalnoj dimenziji zelene tranzicije govorio je Frank Siebern iz DG EMPL.

S obzirom na to da članovi Grupe organizacija civilnog društva ne sudjeluju u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, Lidija Pavić-Rogošić se osvrnula na ostale komentare/zaključke prethodnog dana. Konstatirala je da bi i predstavnici udruga naveli slične probleme, mogućnosti te potrebe u mijenjaju javnih politika.

Suradnja socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva

Napomenula je da je za promjene svakako potrebna i politička volja, ali je naglasila i potrebu za suradnjom i partnerstvom između socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva i dionika. To se može npr. ostvariti u pripremi i provedbi projekata od zajedničkog interesa. Mnoge udruge, uključujući i onu iz koje ona dolazi, ODRAZ-Održivi razvoj zajednice imaju dugogodišnje iskustvo u pisanju i provedbi europskih projekata, uključujući i Obzor, u suradnji s akademskom zajednicom. Putem tih projekata mogu se financirati istraživanja i inovativni pristupi u zelenoj pravednoj tranziciji.

Također je spomenula moguću suradnju u području obuke, počevši od pripreme projekata do strateškog planiranja. Naglasila je i važnost sistemskog razmišljanja i strateškog predviđanja kako bi se izvidjele moguće budućnosti i odabrala ona kakvu želimo.

Dodatno je naglasila je da organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu u pravednoj zelenoj tranziciji – one podižu javnu svijest i razumijevanje zelene pravedne tranzicije, zagovaraju promjenu politika, osiguravaju platformu za sudjelovanje javnosti i nude tehničku stručnost i znanje. Također, pokreću inovativne projekte (npr. građansku energiju) i inovativne načine financiranja (npr. crowdfunding).

Mišljenja EGSO-a

Spomenula je i mišljenje EGSO-a iz 2022. “Socijalni dijalog u okviru zelene tranzicije” te mišljenje iz 2023. “Unapređenje okvira politike pravedne tranzicije EU-a: koje su mjere potrebne?”  u kojem je navedeno šest ključnih elemenata okvira politike pravedne tranzicije:

• Holistički, koordinirani i integrirani politički pristup u središtu okvira za politike pravedne tranzicije
• Takav okvir trebao bi omogućiti održivo gospodarstvo koje osigurava dobrobit za sve unutar planetarnih granica
• Europski socijalni model i sustavi socijalne skrbi država članica okosnica su okvira
• Socijalni dijalog, civilni dijalog i sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti od ključne su važnosti
• Jaka i otporna održiva poduzeća preduvjet su za funkcioniranje takvog okvira
• Adekvatno ulaganje u pravednu tranziciju je vrlo važno i neophodno.

EGSO potiče razvoj planova pravedne tranzicije na svim razinama, zajedno sa zaštitom i obukom radnika.

EGSO smatra da su trenutačne inicijative EU-a o pravednoj tranziciji uglavnom fragmentirani dodaci klimatskim i okolišnim mjerama zelenog plana EU-a i naglašava da ne može biti „zelenog plana” bez integriranog „socijalnog plana”.

Okvir politike pravedne tranzicije trebao bi omogućiti punu provedbu međunarodnih sporazuma, ciljeva održivog razvoja te ‘Smjernica ILO-a za pravednu tranziciju prema okolišno održivim gospodarstvima i društvima za sve’.

Socijalni dijalog mora biti popraćen kontinuiranim i snažnim civilnim dijalogom, posebno s organiziranim civilnim društvom te uključivanjem dionika. Za pravedan prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom važno je izgraditi pravednija društva, iskorijeniti siromaštvo i uhvatiti se u koštac s problemima prilagodbe svojstvenim zelenoj tranziciji. Organizacije civilnog društva predstavljaju milijune ljudi u ranjivim situacijama i one koji su sustavno isključeni te stoga predstavljaju važan glas koji mora biti uključen u odluke o tranziciji.

#EESC #EGSO #Socijalni Dijalog #CivilniDijalog #ZelenaPravednaTranzicija