
Konferencija o Budućnosti Europe _ Pravedna i učinkovita tranzicija Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti
Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), sudjelovala je u pripremi i provedbi panel-rasprave za organizacije civilnog društva na temu pravedne i učinkovite tranzicije, koja je održana 6. listopada 2021.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Uprava za klimatske aktivnosti je u razdoblju od 20. rujna do 11. listopada 2021. održala niz panel rasprava kako bi potaknula raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Završna konferencija planirana je 27. listopada 2021. godine

Klimatska ambicija EU-a, koju dijeli i Hrvatska, utjecat će na sve segmente društva te se želi uspostaviti dijalog u društvu kako bi ono bilo svjesno promjena koje treba poduzeti, uz postizanje širokog konsenzusa svih dijelova društva. Postavlja se pitanje kako razni dionici mogu pomoći našem društvu u ovom zahtjevnom procesu!
Kroz osam zasebnih panel rasprava dana je prilika da ciljane skupine prvo rasprave unutar svoje skupine i razmisle o svojoj ulozi u tranziciji. Paneli su održani za poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mlade, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate i organizacije civilnog društva.
Za svaki panel je izrađena posebna anketa sa svrhom prikupljanja podataka o informiranosti i stavovima ciljane skupine. O rezultatima ankete su uživo na panelima raspravljali odabrani panelisti uz pomoć moderatora, dok su ostali sudionici mogli pratiti raspravu na daljinu s mogućnošću davanja komentara.
Na završnoj konferenciji 27. listopada 2021. predstavnici svakog od panela predstavit će zaključke i preporuke sa svoje panel rasprave te će se nastaviti rasprava. Objedinjeni zaključci i preporuke bit će objavljeni na mrežnoj stranici MINGOR-a te na platformi Konferencije.
Ova se događanja održavaju u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe što je pokrenula Europska komisija kako bi se čuo glas građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe. Države članice EU-a su donijele Europski propis o klimi, koji postavlja zajednički cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine. Scenariji smanjenja emisije stakleničkih plinova su opisani u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja će zajedno s novim zakonodavstvom usmjeriti razvoj Hrvatske prema drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Uloga organizacija civilnog društva
O pitanju uloge organizacija civilnog društva (OCD) i kako one mogu pomoći u kataliziranju tog procesa raspravljalo se na panel raspravi održanoj 6. listopada 2021.
Panelisti su bili:
- Marko Stančec, Mreža za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slo-Hr-JIE/Tajništvo mreže; ODRAZ
- Mario Munta, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- Vjeran Piršić, Eko Kvarner, Omišalj
- Gabrijela Medunić-Orlić, Udruga Sunce, Split
- Luka Tomac, Zelena akcija, FoE Hrvatska, Zagreb
Moderatorica panela, na kojem je sudjelovalo 40-ak predstavnika OCD-a, ali i drugih dionika, bila je Lidija Pavić-Rogošić iz udruge ODRAZ-Održivi razvoj zajednice te ujedno članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).
Prije samog događanja, koji je održan u hibridnom obliku, organizacijama civilnog društva je dostavljen on-line upitnik o informiranosti i stavovima, koja je poslužila kao osnova za raspravu na panelu i kao osnova za izradu zaključaka i preporuka.
Prema rezultatima ankete, 73% ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem u Hrvatskoj, a 18% se donekle slaže.
Kod pitanja koga smatraju najodgovornijim za rješavanje problema klimatskih promjena, ispitanici u najvećem broju smatraju da smo svi odgovorni, zatim slijedi Vlada Republike Hrvatske i ministarstva, poslovni sektor i industrija te regionalna i lokalna samouprava. Ispitanici smatraju da su od nabrojanih dionika, najmanje odgovorne udruge.
Na pitanje koje mjere ispitanici osobno poduzimaju u cilju borbe protiv klimatskih promjena, na prvom mjestu je istaknuto da odvajaju otpad u prikladna mjesta (tj. recikliraju). Zatim slijedi: kupujem lokalno i sezonsko voće i povrće; sav „otpad“ pokušam najprije u potpunosti iskoristiti i upotrijebiti na druge načine prije nego ga bacim; ne koristim plastične vrećice i ostalu jednokratnu plastiku; prilikom kupnje kućanskih aparata (perilica rublja, hladnjaka i sl.) vodim računa o niskoj potrošnji energije te moj glavni oblik transporta su bicikl i slični oblici transporta uključujući hodanje. Manje je prisutan angažman u zelenim akcijama, a i manji je broj onih koji se voze javnim prijevozom ili su kupili hibridni ili električni auto ili još manje, ugradili solarne panel.
Set pitanja u anketi se odnosio na način na koji se percipiraju klimatske promjene. 66 % ispitanika smatra da se globalne klimatske promjene treba promatrati kao političko i etičko pitanje zbog negativnih efekata na ranjive skupine u društvu, a ne isključivo kao pitanje zaštite okoliša. Gotovo svi ispitanici se ‘slažu’ ili ‘donekle slažu’ da niskougljična tranzicija za građane mora voditi pravednijem društvu u kojem će se smanjivati socijalne nejednakosti. Tijekom panel rasprave govorilo se i o energetskom siromaštvu, kada građani ne mogu plaćati svoje račune za energiju, grijanje i sl. te o najavi Komisije o osnivanju Socijalnog fonda za ublažavanje posljedica. Također se razgovaralo koja bi bila uloga udruga u osiguranju pravedne tranzicije.
85 % ispitanika smatra da Hrvatskoj nedostaju natječaji kojim se osvješćuje javnost o klimatskim promjenama (lokalnih/regionalnih, nacionalnih i iz fondova EU-a koji se programiraju u Hrvatskoj) na koje se mogu prijaviti OCD-i. Potvrdili su da su natječaji često raspisani na način da ne omogućavaju inovativnost i osmišljavanje aktivnosti koje odgovaraju na stvarne potrebe (unaprijed detaljno raspisane aktivnosti koje se moraju provesti u svim projektima) te da ima previše birokratskih prepreka.
Ispitanici u velikom postotku smatraju da velik broj lokalnih vlasti ne povezuje klimatske promjene s neizravnim učincima na društvo, kao što su potencijalne štete po proizvodnju hrane ili promjene u energetskom sustavu zbog restriktivnih mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Dodatno, nisu sve lokalne vlasti osjetljive na važnost inicijativa za borbu protiv klimatskih promjena. Ispitanici smatraju da lokalne vlasti ne percipiraju OCD-e kao relevantne partnere u području niskougljične tranzicije (okolišne, proizvodne i socijalne aspekte).
Nešto više od polovice ispitanika smatra da je nedostatak kapaciteta i ekspertize u većini OCD-a ograničavajući faktor za veću ulogu OCD-a u društvu, no naglasili su da se radi o heterogenom organizacijama. Tijekom rasprave se govorilo o potrebi za većom suradnjom i povezivanjem različitih OCD-ova. Spomenut je i dobar primjer međusektorske suradnje u mreži za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slo-Hr-JIE. Čuli smo u kratkim crtama što sve udruge rade u području niskougljičnog razvoja, na terenu, u lokalnim zajednicama, ali i na razini javnih politika. Razgovaralo se i o tome što treba poboljšati kako bi utjecaj udruga bio vidljiviji i jači.
Preko 70% ispitanika se slaže da treba osmisliti i institucionalizirati protokole za promicanje informiranog i uključivog dijaloga između vladinih institucija i civilnog društva. Čuli smo neke dobre primjere pojedinih hrvatskih lokalnih zajednica.
#CoFoE #ODRAZ #EGSO #EESC