EGSO objavio intervju s direktoricom ODRAZ-a
Direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić članica je Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) iz Diversity Europe Group (GR-III) od 2013. godine. Trenutno je članica Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša (NAT), a njezin je rad posebno usmjeren na ciljeve održivog razvoja i razvoj ruralnih područja.
- Što vas potiče da budete aktivna i angažirana članica EGSO-a? Kako povezujete svoj rad u Odboru sa svojim radom u svojoj organizaciji?
Moja motivacija proizlazi i iz mog interesa za razvoj civilnog društva, deliberativnu demokraciju, pitanja razvoja na održivi način i javne politike.
Radim u udruzi ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, no imam i iskustvo rada u javnom sektoru. To iskustvo, ali i moje obrazovanje arhitektice/prostornog planera te magisterij u području prakse društvene promjene, daje mi širi pogled na razvojne probleme te na moguće načine i putove rješavanja tih pitanja.
Civilno društvo ima odgovornost i važnu ulogu sudjelovanja u procesima odlučivanja kao artikulirani glas građana i zajednice, kao korektor prakse javnog sektora, ali i kao katalizator razvoja.
Iako je fokus ODRAZ-a na održivom razvoju zajednice, dakle na pristupu “odozdo” i organiziranje zajednice, svjesni smo da na razvoj utječu i javne politike i pristup “odozgo”. Kombinacija i ravnoteža ta dva pristupa, ali i politička volja, omogućuje održivi razvoj u praksi. To pogotovo vrijedi za ruralne zajednice s obzirom na to da veliki dio tih prostora nema vlastitu vitalnu snagu za pokretanje procesa. Međusektorsko partnerstvo i učenje iz isprobanih pristupa u EU (npr. LEADER/CLLD), vrlo je važno.
Moja je organizacija jedna od osnivača Hrvatske mreže za ruralni razvoj, osnovali smo prvi LAG u Hrvatskoj, bili smo pokretači prvog Hrvatskog ruralnog parlamenta. Također smo članovi Nacionalne ruralne mreže. Stoga vjerujem da mogu doprinijeti radu EGSO-a i Sekcije za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša te vidljivosti stavova civilnog društva, predlagati teme i davati doprinos u izradi mišljenja. Važan zadatak je informiranje hrvatskih organizacija civilnog društva o tome što radimo u EGSO-u, kao i o mišljenjima i drugim informacijama. Stoga na web stranici ODRAZ-a imamo podstranicu posvećenu radu EGSO-a.
- Trenutno ste izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a o dugoročnoj strategiji za ruralna područja. Što mislite o konkretnoj provedbi ove Vizije i Ruralnog pakta?
Dugoročna vizija Europske komisije za ruralna područja dugo je očekivana inicijativa. Prijedlozi za Akcijski plan, uključujući Ruralni pakt za uključivanje aktera na EU, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da podrže viziju, su dobrodošli, kao i oni za uspostavu Ruralnog opservatorija i mehanizma za ruralnu provjeru (rural proofing).
Komisija se obvezuje ostvariti Viziju kroz Ruralni pakt i Akcijski plan. Međutim, mislim da puno ovisi o prihvaćanju svih država članica, regija i lokalnih zajednica. Ključ za ostvarivanje Vizije je imati potpuno financiran Akcijski plan s jasnim ciljevima i datumima za transparentno mjerenje. Ako se Akcijski plan provede, postojat će pravi temelji za optimističnu, sigurnu budućnost ruralne Europe.
Komisija bi također trebala osigurati dosljednost i dodanu vrijednost između Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugih politika. Po mom mišljenju, treba razjasniti implikacije oblikovanja i sadržaja nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i strateških planova država članica za dugoročnu Viziju.
Također vjerujem da provedba Ruralnog pakta zahtijeva od Komisije stvaranje modela upravljanja koji uključuje lokalnu samoupravu, lokalna poduzeća, socijalne partnere i organizacije civilnog društva kako bi se osiguralo da su lokalni glasovi u potpunosti uključeni i kako bi se dugoročna Vizija mogla uspješno provesti. Pakt bi trebao učiti iz iskustva s najboljim od LEADER-a i CLLD-a, a Komisija i države članice trebale bi biti aktivni posrednici i financijeri pilot projekata.
Ukratko, vjerujem da je potrebno više kontinuiranog angažmana i osnaživanja lokalnih ruralnih/urbanih organizacija civilnog društva kako bi se Vizija u potpunosti razumjela i bila uključiva.
- Također ste aktivni u provedbi Ciljeva održivog razvoja u EGSO-u i u svojoj organizaciji. Koja je uloga ruralnih zajednica u postizanju tih ciljeva?
Održiva ruralna transformacija potrebna je za postizanje ciljeva održivog razvoja, prosperitet i ostvarivanje načela „nitko nije zaboravljen“. To uključuje međusektorske politike koje izravno utječu na više od jedne dimenzije ruralnog razvoja. Za postizanje ciljeva održivog razvoja nužne su odgovarajuće strategije ruralnog razvoja.
Transformacija gospodarske strukture ruralnih područja održiv je put ruralnog razvoja. Tehnologije mogu pomoći u prevladavanju ruralno-urbane podjele. Veća povezanost može učiniti rad na daljinu dostupnijim. Zemlje koje su uspjele smanjiti i ruralno siromaštvo i nejednakost uložile su u infrastrukturu i javne usluge te proširile socijalnu zaštitu u ruralnim područjima.
Jača provedba kružnih praksi i očuvanja, kao i obnovljeni napori za jačanje uloge lokalnih institucija i poticaja u upravljanju prirodnim i okolišnim resursima, važni su za održivu ruralnu transformaciju i postizanje ciljeva održivog razvoja. Strategije ruralnog razvoja trebale bi biti specifične za državu, temeljene na prirodnim i ljudskim resursima u zemlji. Trebalo bi postojati odgovarajuća javna ulaganja u osnovnu ruralnu infrastrukturu (uključujući širokopojasni internet i održivi javni prijevoz) i uključivi razvoj ljudskog kapitala.
Potrebno je riješiti ruralnu nejednakost i nejednakost između ruralnih i urbanih područja, a poštivanje političkog glasa i zabrinutosti ruralnog stanovništva mora biti dio procesa koji ima za cilj poboljšanje njihovih života.
Mišljenje ˝Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a˝ o kojem je izvijestila Lidija Pavić-Rogošić je dostupno OVDJE.
#EGSO #EESC