Direktorica ODRAZ-a za Direktno: Povlačenje novca iz europskih fondova nije jedini smisao članstva Hrvatske u EU

Približavanje Europske unije građanima

To je forum koji pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini.

“Zadatak mu je i promicati razvoj EU-a uz što veće uključivanje raznih dionika kako bi Uniju što više približio građanima. EGSO osigurava institucionalnu platformu organiziranom civilnom društvu za zastupanje, informiranje, izražavanje i dijalog”, kazala je Pavić-Rogošić u razgovoru za portal Direktno.

Članove EGSO-a čine predstavnici udruženja poduzetnika, zatim sindikalne središnjice koje zastupaju interese radnika te u konačnici i skupina koju se svrstava pod naziv “Raznolikost Europe”, a u sklopu koje unutar EGSO-a djeluje i naša sugovornica.

Ideja je da se kroz tu skupinu zastupaju interesi različitih socijalnih, profesionalnih, gospodarskih i kulturnih organizacija koje sačinjavaju civilno društvo u državama članicama. Članovi dolaze iz organizacija za zaštitu potrošača i okoliša te udruga koje zastupaju rodnu ravnopravnost, mlade, manjinske i socijalno ugrožene skupine, osobe s invaliditetom, volonterski sektor, kao i zdravstvenu, pravnu, znanstvenu i akademsku zajednicu te organizacije poljoprivrednika, slobodnih profesija, socijalne ekonomije, priča nam Pavić-Rogošić.

Odbor ima 329 članova iz svih 27 država članica EU-a, a zastupljenost svake zemlje je otprilike razmjerna veličini njezinog stanovništva.

Devet predstavnika iz Hrvatske

S obzirom na to da ne postoji unificiran način odabira članova Odbora za sve zemlje članica, hrvatska Vlada je odredila da u prvoj skupini budu predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske obrtničke komore. U drugoj skupini su to Nezavisni hrvatski sindikat, Savez samostalnih sindikata Hrvatske te Matica hrvatskih sindikata.

Naša sugovornica je direktorica udruge ODRAZ-Održivi razvoj zajednice te je članica te treće skupine, zajedno s predstavnicima Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar te Udruge Zamisli.

Vlada je, podsjetimo, na sjednici od 4. lipnja prošle godine imenovala devet hrvatskih predstavnika u EGSO na mandat od pet godina. Riječ je o Violeti Jelić (HOK), Dragici Martinović Džamonji (HGK), Davoru Majetiću (HUP), Mariji Hanževački (NHS), Anici Milićević-Pezelj (SSSH), Vilimu Ribiću (MHS), Danku Reliću (Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar), Svjetlani Marijon (Zamisli) te Lidiji Pavić-Rogošić.

Hrvatski predstavnici u radu ovog Odbora sudjeluju od ulaska Hrvatske u EU, a njezini su članovi, priča Pavić-Rogošić, aktivni i u zemlji te su inicirali, organizirali ili sudjelovali na nizu skupova na teme kao što su ruralni razvoj, smanjivanje siromaštva, sprječavanje bacanja hrane i dr. Nažalost, kaže, tijekom 2020. se uglavnom radi na daljinu te nije bilo moguće organizirati javna događanja uživo.

Održivi gospodarski i društveni razvoj te zaštita okoliša

“Europski parlament, Vijeće EU-a i Komisija imaju obvezu konzultirati EGSO o mnogim pitanjima. EGSO svoja mišljenja daje, međutim, ne samo oko tih obveznih savjetovanja, već i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za javne politike EU-a za koje smatra da je to potrebno. EGSO priprema i studije te istraživačka mišljenja, kad Komisija, Parlament ili Vijeće zatraže da EGSO razmotri i da prijedloge u područjima od naročitog značenja za organizirano civilno društvo.

EGSO tako priprema 200-tinjak mišljenja godišnje i pokriva sve teme koje se odnose na javne politike EU-a te područja važna za održivi gospodarski i društveni razvoj te zaštitu okoliša”, objasnila je naša sugovornica.

Kako je EGSO savjetodavno tijelo, Komisija, Vijeće i Parlament trebaju razmotriti preporuke i stavove iskazane u dokumentima EGSO-a, no ne moraju ih nužno uzeti u obzir.

“Može se reći da Odbor sudjeluje u procesu donošenja odluka u EU-u, ali ne posjeduje ‘formalnu glasačku moć’ poput Europskog parlamenta ili Vijeća Europske unije. Što je EGSO proaktivniji akter u izravnom promicanju svojih mišljenja, to više dobiva na vidljivosti svojih stavova i mišljenja i povećava se šansa da se mišljenja Odbora uvaže”, smatra hrvatska predstavnica EGSO-a.

EU je više od fonda

“Imam osjećaj da se o Europskoj uniji u Hrvatskoj najviše govori kroz prizmu povlačenja novaca iz europskih fondova, kao da je to gotovo jedini smisao članstva Hrvatske u EU-u. Tako se i uloga civilnog društva u kontekstu EU-a najčešće svodi na pripremu i provođenje europskih projekata. O mogućnosti sudjelovanja u procesu definiranja javnih politika EU-a i upravljačkim procesima na europskoj razini se govori u kontekstu političara i predstavnika javnih tijela, a mogućnosti sudjelovanja organizacija civilnog društva se gotovo ne spominje.

No, upravo primjer EGSO-a, savjetodavnog tijela EU-a koje okuplja nacionalne predstavnike, pokazuje da socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva imaju svoje mjesto u zakonodavnom i upravljačkom sustavu EU-a”, rekla je Pavić-Rogošić.

Kao mogući razlog da se o tom tijelu EU-a u Hrvatskoj ne zna previše navodi i inače slab interes medija za aktivnosti udruga i ostalih organizacija civilnog društva, “iako one imaju važnu ulogu u raznim aspektima života ljudi i lokalnih zajednica”.

“U EGSO-u se odvija jako puno interesantnih i korisnih aktivnosti i smatram da kao članica tog tijela imam odgovornost informirati udruge i ostale zainteresirane o tome što se tamo događa te o mišljenjima koja se donose, a koja su dostupna na hrvatskom jeziku. Ta mišljenja mogu biti korisna udrugama koje se bave određenim djelatnostima, ali i studentima i pojedinim stručnjacima.

Stoga na internetskim stranicama ODRAZ-a objavljujem vijesti iz EGSO-a te informacije o usvojenim mišljenjima s linkovima na hrvatske verzije dokumenata. To zahtijeva dosta dodatnog rada, no smatram da bi bilo šteta da naši građani ne budu informirani. Nedavno su npr. proglašeni dobitnici EGSO-ve nagrade za građansku solidarnost u vrijeme pandemije, nagradu je dobila i jedna hrvatska organizacija i svakako smatram da je o tome trebalo obavijestiti širu javnost”, ocijenila je naša sugovornica.

Neke informacije prenosi i Ured za udruge, no, kako kaže, toliko se toga događa paralelno u EGSO-u da bi trebala jedna osoba da se bavi samo time. Dodaje i da se novosti iz EGSO-a redovno ažuriraju na internetskim stranicama Odbora i društvenim mrežama, koje imaju priličan broj posjeta.

Forum za promišljanje javnih politika

Kaže da je teško sažeti što je trenutno u fokusu djelovanja EGSO-a “jer se zaista puno toga paralelno događa”.

Svaka skupina i stručna sekcija ima svoj program rada i prioritete, ali nam je otkrila koje su teme rasprava bile na zadnjim plenarnim sjednicama s vanjskim sudionicima.

“U veljači je sudjelovala Dubravka Šuica, povjerenica za demokraciju i demografiju, s kojom smo razgovarali o Konferenciji o budućnosti Europe i o uključivanju građana i organizacija civilnog društva u taj proces, koji bi trebao uskoro započeti. Rasprava s Johannesom Hahnom, povjerenikom za proračun i upravu vodila se oko rezolucije EGSO-a ‘Uključenost organiziranog civilnog društva u nacionalne planove za oporavak i otpornost – Što funkcionira, a što ne?’.

U siječnju nam je António Costa, premijer Portugala, predstavio prioritete portugalskog predsjedništva, a s Marošem Šefčovičem, potpredsjednikom Komisije za međuinstitucijske odnose i predviđanja raspravljali smo o Programu rada Europske komisije za 2021. I da se pohvalim, na siječanjskoj plenarnoj sjednici je usvojen i izvještaj ‘Održivi razvoj na području Mediterana’ za koji sam ja bila izvjestiteljica. Taj dokument je bio osnova za raspravu tijekom samita EUROMED-a, tijekom kojeg se svake godine okupljaju predstavnici gospodarskih i socijalnih odbora te ostalih organizacija civilnog društva iz svih zemalja Mediterana”.

Odbor svakako služi kao forum za promišljanje javnih politika EU-a, strategija, programa i budućnosti te u svom radu surađuje s ostalim tijelima EU-a, drugim europskim organizacijama i mrežama, sveučilištima i istraživačkim institutima, kulturnim institucijama, ali i medijima. Ono o čemu danas promišljaju u EGSO-u, svakako bi moglo bi postati dio službene politike EU-a, zaključila je Pavić-Rogošić.

Izvor: direktno.hr