
COP 28 – svjetski sastanak na vrhu o djelovanju u području klime
Ovogodišnja Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održava se od 30. studenog do 12. prosinca u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Na COP 28 bit će predstavljena Globalna analiza provedbe Pariškog sporazuma, kako bi se procijenio zajednički napredak svijeta prema postizanju dogovorenih klimatskih ciljeva. Ova ‘globalna inventura’ radi se na sredini provedbe Agende za održivi razvoj do 2030. i njenih globalnih ciljeva, uključujući cilj 13 (klimatske akcije).
Ovogodišnju konferenciju organiziraju Ujedinjeni Arapski Emirati, koji predsjedaju konferencijom COP 28. Plan djelovanja predsjedništva za ostvarenje stupova Pariškog sporazuma usmjeren je na četiri područja:
- ubrzavanje energetske tranzicije
- utvrđivanje financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena
- stavljanje prirode, ljudi, života i sredstava za život u središte djelovanja u području klime
- podupiranje svih aspekata sveobuhvatnom uključivošću.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) jedna je od tri ‘konvencije iz Rija’ usvojene na prvom Samitu o Zemlji u Riju 1992. Otkako je stupila na snagu 1994., glavni cilj Konvencije je spriječiti opasne ljudske utjecaje na klimatski sustav zalažući se za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Konvencija ima 198 stranaka.
UNFCCC je doveo do usvajanja Protokola iz Kyota 1997., koji postavlja obvezujuće ciljeve smanjenja emisija i Pariškog sporazuma 2015., čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2, po mogućnosti na 1,5 stupnja Celzijusa, u usporedbi s predindustrijskom razinom.
Najviše upravno tijelo Konvencije je Konferencija stranaka (COP), gdje su zastupljene sve države potpisnice. Svake godine COP se sastaje kako bi napravio pregled provedbe Konvencije i donio odluke potrebne za promicanje njezine učinkovitije provedbe.
Od COP20 u Peruu, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), kao dio izaslanstva EU-a sa statusom promatrača, aktivno sudjeluje u COP-ovima, uključuje se u važne razgovore, bilateralne sastanke i popratna događanja kako bi predstavljao organizirano civilno društvo u Europi u borbi protiv klimatskih promjena.
Ovogodišnja Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održava se od 30. studenog do 12. prosinca u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Na COP 28 bit će predstavljena Globalna analiza provedbe Pariškog sporazuma, kako bi se procijenio zajednički napredak svijeta prema postizanju dogovorenih klimatskih ciljeva. Ova ‘globalna inventura’ radi se na sredini provedbe Agende za održivi razvoj do 2030. i njenih globalnih ciljeva, uključujući cilj 13 (klimatske akcije).
Ovogodišnju konferenciju organiziraju Ujedinjeni Arapski Emirati, koji predsjedaju konferencijom COP 28. Plan djelovanja predsjedništva za ostvarenje stupova Pariškog sporazuma usmjeren je na četiri područja:
- ubrzavanje energetske tranzicije
- utvrđivanje financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena
- stavljanje prirode, ljudi, života i sredstava za život u središte djelovanja u području klime
- podupiranje svih aspekata sveobuhvatnom uključivošću.
Glavne točke programa COP 28 su: globalni pregled stanja; program rada za ublažavanje klimatskih promjena; globalni cilj prilagodbe te financiranje borbe protiv klimatskih promjena, uključujući financijske aranžmane za gubitke i štete.
Izaslanstvo EGSO-a bit će dio izaslanstva EU-a i uključuje predsjednika EGSO-a, šest članova skupine za COP te izaslanice mladih EGSO-a pri UNFCCC-u. EGSO-a će se usredotočiti, između ostalog, i na ulogu organiziranog civilnog društva u ubrzavanju provedbi klimatskih mjera.
U rezoluciji EGSO-a usvojenoj 2022. ‘Zajedničko rješavanje egzistencijalne prijetnje – socijalni partneri i civilno društvo za provedbu ambicioznih klimatskih mjera’, EGSO je naglasio da živimo u vrijeme klimatske krize, istaknuo je da političke odluke moraju odgovoriti na znanstvene spoznaje te je pozvao Europsku komisiju i države članice EU-a da preuzmu vodeću ulogu i ažuriraju nacionalno određeni doprinos nakon Glasgowskog pakta o klimi. Ključne poruke iz Rezolucije 2022. ostaju na snazi.
Osim toga, EGSO je 2023. kao doprinos pregovorima usvojio dva dokumenta o provedbi klimatskih mjera za hranu i poljoprivredu te o radnom programu za pravednu tranziciju.
EGSO je također izrazio zabrinutost zbog stalnog napada na ljudska prava i slobode kako se navodi u Zajedničkoj izjavi organizacije Human Rights Watch i poziva vladu UAE da poštuje svoje obaveze prema međunarodnim zakonima o ljudskim pravima.
EGSO, zajedno s partnerima organizira i popratne događaja: npr. ‘Beyond Growth’ na kojem će se raspravljati o praktičnim primjenama dostatnosti u upravljanju, jednakosti i socijalnoj pravdi te o iskustvu pravedne tranzicije i socijalnog dijaloga. Pogledajte detalje o popratnim događanjima i nađite poveznice za praćenje.
Očekivanja EGSO-a objasnio je Peter Schmidt, predsjednik Stručne skupine EGSO-a za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš: „Povećajmo ambicije, budimo predvodnici: vizija EGSO-a za zasjedanje COP28 UNFCCC-a – premošćivanje klimatskog jaza putem pravedne tranzicije.“
“U trenucima kada prijetnje klimatskih promjena na našem planetu postaju sve neposrednije, konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP) ima golemu važnost …
… Znanstvena zajednica tvrdi da će 2023. biti najtoplija godina u ljudskoj povijesti i da se posljedice porasta temperature osjećaju u cijelom svijetu. Međutim, unatoč velikom broju jasnih dokaza, postoji golem jaz između aktualnih politika i mjera koje je potrebno poduzeti.
Na zasjedanju COP28 UNFCCC-a dovršit će se prvi globalni pregled stanja provedbe Pariškog sporazuma. Vlade sada imaju priliku i odgovornost ponovno postaviti globalne ambicije uzimajući u obzir taj pregled stanja.
Međutim, sa zabrinutošću primjećujemo da neki akteri djeluju u suprotnosti s ciljevima Pariškog sporazuma traže prilike za širenje izvoza nafte i plina i zadržavanje zemalja u ovisnosti o fosilnim gorivima. U rezoluciji EGSO-a ‘ iz 2022., Odbor je naglasio da odluke o politikama moraju biti u skladu sa znanošću i znanstvenim spoznajama, pozvao na trenutačnu obustavu subvencija za fosilna goriva i potaknuo Europsku komisiju i države članice EU-a da preuzmu vodeću ulogu i ažuriraju nacionalno utvrđene doprinose. Te poruke i dalje vrijede, a situacija iziskuje još hitnije djelovanje …
… Ove godine EGSO usmjerava svoje napore na dva područja pregovora. S jedne strane, tu je usvajanje doprinosa provedbi klimatske politike u području hrane i poljoprivrede, a s druge, doprinosa programu rada za pravednu tranziciju.
Kad je riječ o poljoprivredi i sigurnosti opskrbe hranom, EGSO poziva na provedbu tri ključna načela. Prvo, potreban nam je sveobuhvatan pristup javnih politika kojim bi se klimatska pitanja uključila u poljoprivredne i prehrambene politike. Drugo, naglašavamo važnost demokratizacije poljoprivredno-prehrambenih sustava i pristupa upravljanju utemeljenog na pravima. Naposljetku, ističemo da je potrebno osigurati pravednu i djelotvornu dodjelu financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u području poljoprivrede, kojima bi se podupirale inicijative za promicanje otpornosti, održivosti i socijalne pravde u tom sektoru. Te su preporuke u skladu sa sveobuhvatnijim ciljem stvaranja otpornog, uključivog i okolišno održivog globalnog sustava opskrbe hranom.
Osiguravanje pravedne tranzicije ključno je za sve zemlje na svim razinama razvoja. Ključno je i za sve gospodarske sektore, a ne samo za opskrbu energijom, i u urbanim i u ruralnim područjima.
Međutim, lako je složiti se s navedenim, ali nije lako to i provesti. Kad je riječ o programu rada za pravednu tranziciju, EGSO poziva na to da taj proces ima jasnu dodanu vrijednost, na temelju pristupa zasnovanog na pravima i putem osiguravanja socijalnog dijaloga i aktivnog sudjelovanja pogođenih zajednica.
Imajući u vidu aktualne rasprave o klimi, ključno je uzeti u obzir najnovije izvješće Oxfama koje otkriva zabrinjavajuće nejednakosti u utjecaju na klimu. U izvješću se navodi da 1 % najbogatijeg svjetskog stanovništva ispušta više emisija koje uzrokuje zagrijavanje planeta nego 50 % najsiromašnijeg stanovništva zajedno. Taj snažan kontrast naglašava hitnu potrebu za pravednim djelovanjem u području klime i ističe važnost uklanjanja socioekonomskih razlika u nastojanju da se ostvari održiva budućnost.
Vjerujem da bi zasjedanje COP28 UNFCCC-a trebalo biti više od međuvladinih pregovora, da bi trebalo poslužiti kao katalizator za uključivanje velikog broja dionika, među ostalim poduzeća, civilno društvo i znanstvenu zajednicu, u ambiciozno djelovanje u području klime. Ta je uključivost od presudne važnosti jer borba protiv klimatskih promjena iziskuje višedimenzionalan pristup kojim bi se iskoristila stručnost, jasna predanost i resursi raznih sektora.
Ishodi zasjedanja imat će dalekosežne posljedice za budućnost naših građana i planeta. Međunarodna zajednica mora iskoristiti tu priliku kako bi ojačala obaveze, ubrzala djelovanje u području klime i osigurala da se obećanja iz Pariškog sporazuma pretvore u opipljive i održive rezultate. Nadam se da će zasjedanje COP28 UNFCCC-a biti odraz zajedničke predanosti očuvanju budućnosti našeg planeta.”
#EESC #EGSO #COP28