Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) postoji od samih početaka onoga što se danas naziva Europskom unijom – osnovan je 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora. To je forum koji pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti EU, tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini.

Odbor je zamišljen kao tijelo koje davanjem savjeta Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Europskoj komisiji pruža pomoć u nastojanju da europska politika i zakonodavstvo bolje odražavaju potrebe i želje građana . Zadatak mu je i promicati razvoj EU uz što veće uključivanje raznih dionika kako bi Uniju što više približio građanima. EGSO osigurava institucionalni forum organiziranog civilnog društva za zastupanje, informiranje, izražavanje i dijalog.

Odbor ima 329 člana iz svih 27 država članica EU, a zastupljenost svake zemlje je otprilike razmjerna veličini njezinog stanovništva. Svaka zemlja članica predlaže svoje članove koje potom mora imenovati Vijeće EU-a, a svi članovi dužnosti moraju obavljati u općem interesu EU-a, neovisno o uputama svojih vlada ili organizacija kojima pripadaju. Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, mandat članova odbora povećan je na pet godina, s mogućnošću reizbora.

Odbor odražava golem raspon raznih interesa u društvu, jer članstvo dolazi iz tri temeljne skupine – poslodavaca, radnika i tzv. skupine raznih interesa, u kojoj su predstavnici organizacija aktivnih u društvenim, gospodarskim, građanskim, profesionalnim, okolišnim, kulturnim i drugim područjima.

Europski parlament, Vijeće i Komisija imaju zakonsku obvezu konzultirati EGSO o mnogim pitanjima. EGSO svoja mišljenja daje, ne samo oko tih obveznih savjetovanja, već i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za politiku EU-a za koju smatra da je to potrebno. Pored toga, priprema i ‘istraživačka mišljenja’, kad Komisija, Parlament ili Vijeće Europske unije zatraže da EGSO razmotri i da prijedloge u područjima od naročitog značenja za organizirano civilno društvo.

EGSO ima sedam sekcija koje se bave pojedinim područjima te jednu savjetodavnu komisiju:

  1. ECO – Ekonomska i monetarna unija, gospodarska i društvena kohezija
  2. INT- Jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja
  3. TEN – Promet, energija, infrastruktura i informacijsko društvo
  4. REX – Vanjski odnosi
  5. NAT – Poljoprivreda, ruralni razvoj i okoliš
  6. SOC – Zapošljavanje, društvena pitanja i građanstvo
  7. CCMI – Savjetodavna komisija za industrijske promjene

Hrvatski članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 2020. – 2025.

Vlada Republike Hrvatske je na 234. sjednici održanoj 4. lipnja 2020. imenovala članove Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) iz Republike Hrvatske za novo mandatno razdoblje od 2020. do 2025. godine.

  1. skupina –poslodavci
  • Violeta Jelić, Hrvatska obrtnička komora (HOK)
  • Dragica Martinović Džamonja, Hrvatska gospodarska komora (HGK)
  • Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
  1. skupina – radnici
  • Marija Hanževački, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS)
  • Anica Milićević-Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
  • Vilim Ribić, Matica hrvatskih sindikata (MHS)

III. skupina – ostale organizacije civilnog društva

  • Lidija Pavić-Rogošić, ODRAZ-Održivi razvoj zajednice / HCRV
  • Danko Relić. Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar
  • Svjetlana Marijon, Udruga Zamisli

Aktivnosti hrvatskih članova

Hrvatski predstavnici su se pokazali kao aktivni članovi EGSO-a, koji sudjeluju u radnim skupinama za izradu mišljenja, izlažu svoja mišljenja i stavove na sastancima svojih grupa i na plenarnim sjednicama te sudjeluju u različitim radnim tijelima koja EGSO osniva s drugim zemljama. Tako su hrvatski članovi uključeni u rad zajedničkih savjetodavnih odbora sa Crnom Gorom, Srbijom i Čileom te u aktivnosti EUROMED-a i Skupine za praćenje zapadnog Balkana.

Članovi su aktivni i u zemlji, bilo da informiraju svoju bazu ili da organiziraju skupove na relevantne teme. Na skupove u Hrvatskoj dolaze i članovi EGSO-a, može se npr. istaknuti aktivno sudjelovanje većeg broja članova EGSO-a iz različitih zemalja na Hrvatskom ruralnom parlamentu, skupu o siromaštvu, bacanju hrane i dr.

EGSO posvećuje pažnju komunikaciji i suradnji s drugim relevantnim organizacijama, tijelima EU-a te civilnim društvom. U svakoj je zemlji jedan član dodatno zadužen za komunikaciju. Na prijedlog članova, za Hrvatsku je za tu ulogu od 2013. zadužena Lidija Pavić-Rogošić (lidija@odraz.hr).

Više o EGSO-u https://www.eesc.europa.eu/en
Više o EGSO-u i aktivnostima na hrvatskom jeziku https://www.odraz.hr/novosti/novosti-iz-egso-a/

 

Pin It on Pinterest

Share This