Javno-privatno partnerstvo

Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe

U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt donosi određene sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu.

Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.

Suprotno ranijim konceptima, javno-privatno partnerstvo podrazumijeva da privatni sektor ne sudjeluje samo u realizaciji projekata nego i u procesu odlučivanja.

Javno-privatno partnerstvo uključuje široki spektar dionika predstavljajući privatni i javni sektor, kao i civilni sektor. JPP se temelji na logičnoj podlozi udruženih resursa, know-how vještinama i ekspertizi s namjerom unaprijeđenja pristupa informacijama, infrastrukture, uslugama i proizvodima. Globalizacija, decentralizacija i sve veće zanimanje za društvenu odgovornost poduzeća i investicije za siromašne promijenilo je percepciju odgovornosti razvoja između vlasti, poslovnog sektora i organizacija civilnog društva.

Svjetska iskustva ilustriraju važnost doprinosa uspješnog javno-privatnog partnerstva putem lokalnog razvoja – povećana socijalna kohezija, jeftinije korištenje resursa, poboljšano pružanje socijalnih usluga, promocija zapošljavanja i dobro upravljanje.

JPP uključuje široki spektar partnera, integrirajući nove oblike socijalnog dijaloga na lokalnoj razini, poznate u okviru različite terminologije uključujući “dijalog među dionicima” ili “multi-partitno socijalno partnerstvo”. U stvari JPP i dijalog među dionicima zajednički pojačavaju procese. Oni su postali neophodan alat za lokalni razvoj.

Javno-privatno partnerstvo omogućuje (lokalnim) vlastima, poslovnom sektoru te organizacijama civilnog društva da poduzmu odgovornosti za razvoj i djeluju zajedno.

Prošireni socijalni dijalog među tim dionicima je neophodan za uspjeh javno-privatnog partnerstva. Njegovim uključivanjem javno-privatno partnerstvo jača i osnažuje socijalni dijalog, okrećući dijalog članova aktualnim partnerima i akterima razvoja. To je naročito korisno za incijative lokalnog razvoja.

JPP možemo definirati kao vezu između predstavnika javnog i privatnog sektora kao i civilnog društva kako bi se postigli i zajedno implementirali zajednički identificirani ciljevi i aktivnosti.

Decentralizacija obvezuje lokalnu samoupravu da potraži efikasnije odgovore na svoje nove odgovornosti. Utemeljenje partnerstva s lokalnim poduzetnicima i organizacijama civilnog društva otkrivena je kao održiva opcija, sve dok omogućava udruživanje lokalnih resursa, znanja i ekspertize.

Važni “sastojci” uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost i zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha javno-privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.

Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini. Gobalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju konkurentnost na globalnom tržišitu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne vlasti i davatelje usluga. Također organizacije civilnog društva mogu doprinijeti nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti isključenih grupa ili zaštiti okoliša.

U mnogim slučajevima lokalna dimenzija doprinosi dobrom funkcioniranju javno-privatnog partnerstva isto kao što:

  • zemljopisna bliskost omogućava razmjenu informacija i suradnju
  • dijeljenje iste povijesti i kulture stvara preduvjete za postizanje povjerenja i osjećaja sigurnosti temeljem mreže veza
  • lakša se dostupnost i korištenje lokalnih informacija i znanja
  • povjerenje, osobne veze i otvorenost povećavaju mogućnost za miran socijalni dijalog i provođenje procesa savjetovanja.

Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima. Osim toga, JPP može pridonijeti socijalnoj koheziji, socijalnoj inkluziji i zapošljavanju, poštujući radne standarde i regulativu zaštite okoliša te unaprijeđujući dobro upravljanje.

Šanse za uspjeh JPP na lokalnoj razini povećane su zbog zemljopisne i socio-kulturne bliskosti, kojima se olakšavaju veze temeljene na povjerenju, upotrebom lokalnog znanja i resursa i time, lokalnog udjela.

Potrebno je ipak naglasiti kako JPP nije “rješenje za sve”, već njegove mogućnosti i korist ovise o lokalnom konktekstu.

IZVOR: Delnet Thematic Brief no 1, Public-Private Partnerships: A Key Tool for Consolodating Social Dialogue at the Local Level, DELNET, May 2005

Pin It on Pinterest

Share This