Objavljen Izvještaj o održivom razvoju za 2022.
UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj objavila je četvrto izdanje Izvještaja o održivom razvoju Europe 2022., neovisnog kvantitativnog izvješća o napretku Europske unije (EU), njezinih država članica i drugih europskih zemalja prema ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja (COR).
Izvještaj o održivom razvoju (SDR) daje pregled napretka postignutog svake godine u pogledu Globalnih ciljeva održivog razvoja (GCOR) od njihovog usvajanja od strane država članica UN-a 2015. Uoči sastanka UN-ovog Političkog foruma na visokoj razini u rujnu 2023. u New Yorku, SDR 2022 utvrđuje glavne prioritete za obnovu i ubrzanje GCOR.
Sastanak (summit) o održivom razvoju održat će se 19. i 20. rujna 2023. Šefovi država i vlada okupit će se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi pratili i pregledali provedbu Agende za održivi razvoj do 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja (SDG).
U sažetku Izvještaja o održivom razvoju za 2023. istaknuto je sljedeće:
Mir, diplomacija i međunarodna suradnja temeljni su uvjeti za svjetski napredak prema Ciljevima održivog razvoja do 2030. i razdoblje nakon toga
Rat u Ukrajini i drugi vojni sukobi su humanitarne tragedije. Oni također utječu na prosperitet i društvene ishode u ostatku svijeta, uključujući pogoršanje stanja siromaštva, nesigurnost hrane i pristup pristupačnoj energiji. Kriza klime i bioraznolikosti pojačava učinak tih kriza. U vrijeme pisanja ovog teksta, početkom svibnja 2022., ishod rata u Ukrajini i drugih vojnih sukoba, ali i zdravstvene krize, i dalje su vrlo neizvjesni. Ipak, jasno je da su te višestruke i istodobne krize skrenule pozornost politike i prioritete sa srednjoročnih i dugoročnih ciljeva kao što su Ciljevi održivog razvoja i Pariški sporazum o klimi. Globalna suradnja i predanost temeljnim načelima GCOR (društvena uključenost, čista energija, odgovorna potrošnja i univerzalni pristup javnim uslugama) potrebni su više nego ikada kako bismo odgovorili na velike izazove našeg vremena, uključujući sigurnosne krize, pandemije i klimatske promjene. Unatoč ovim teškim vremenima, GCOR bi trebali ostati putokaz za postizanje održivog razvoja do 2030. i razdoblja nakon toga.
Drugu godinu zaredom svijet više ne napreduje u pogledu Ciljeva održivog razvoja
Prosječna ocjena indeksa Globalnih ciljeva neznatno je pala 2021., dijelom zbog sporog ili nepostojećeg oporavka u siromašnim i ranjivim zemljama. Višestruke zdravstvene i sigurnosne krize dovele su do preokreta u napretku Ciljeva. Uspješnost ostvarenja Cilja br. 1 (Svijet bez siromaštva) i Cilja br. 8 (Dostojanstven rad i ekonomski rast) ostaje ispod razine prije pandemije u mnogim zemljama s niskim dohotkom (LIC) i zemljama nižeg srednjeg dohotka (LMIC). Ovo je veliki korak unatrag, posebno ako se uzme u obzir da je prije pandemije, u razdoblju od 2015. do 2019., svijet napredovao u pogledu Ciljeva održivog razvoja po stopi od 0,5 bodova godišnje (što je također bilo presporo za dostizanje roka do 2030.). Napredak u pogledu klimatskih ciljeva i ciljeva bioraznolikosti također je prespor, posebno u bogatim zemljama. Uoči sastanka čelnika država o održivom razvoju 2023., obnova i ubrzanje napretka u cilju održivog razvoja u svim zemljama, uključujući najsiromašnije i najugroženije, trebao bi biti glavni prioritet planova oporavka i reformi međunarodnog sustava financiranja razvoja.
Potreban je globalni plan za financiranje Ciljeva održivog razvoja
Postizanje Ciljeva održivog razvoja u osnovi je plan ulaganja u fizičku infrastrukturu (uključujući obnovljivu energiju) i ljudski kapital. Ipak, najsiromašnija polovica svijeta – grubo rečeno, zemlje s niskim dohotkom (LIC) i zemlje s nižim srednjim dohotkom (LMIC) – nema tržišni pristup kapitalu pod prihvatljivim uvjetima. U izvještaju se ističu pet prioriteta prema globalnom planu za financiranje Ciljeva održivog razvoja. Prvo, G20 bi trebao jasno i nedvosmisleno objaviti svoju predanost usmjeravanju daleko većih tokova financiranja u zemlje u razvoju kako bi mogle postići gospodarski razvoj i ispuniti Ciljeve održivog razvoja. Drugo, G20 bi trebao uvelike povećati kapacitet zajmova i godišnje tokove multilateralnih razvojnih banaka (Multilateral Development Banks, MDBs). Treće, G20 bi trebao podržati i druge mjere – posebice povećanu službenu razvojnu pomoć, filantropiju velikih razmjera i refinanciranje dugova – kako bi se potaknulo financiranje ciljeva održivog razvoja za LIC i LMIC. Četvrto, MMF i agencije za kreditni rejting trebaju redizajnirati procjene održivosti dugova, uzimajući u obzir potencijal rasta zemalja u razvoju i njihovu potrebu za daleko većom akumulacijom kapitala. Peto, radeći zajedno s MMF-om i MDB-ovima, zemlje u razvoju trebaju ojačati svoje upravljanje dugovima i kreditnu sposobnost integracijom svoje politike zaduživanja s poreznom politikom, izvoznom politikom i upravljanjem likvidnošću, a sve kako bi spriječile buduće krize likvidnosti.
Na sredini puta do 2030. politički napori i obveze koje podupiru Ciljeve održivog razvoja značajno se razlikuju među zemljama, uključujući zemlje G20
Nacionalni ciljevi, strategije i planovi presudni su za pretvaranje Ciljeva održivog razvoja u program djelovanja. Svake godine Mreža rješenja za održivi razvoj (Sustainable Development Solutions Network, SDSN) provodi istraživanje na koji način su Ciljevi integrirani u službene govore, planove, proračune i sustave praćenja nacionalnih vlada. Ovogodišnja pilot ocjena predanosti i napora vlada za Ciljeve održivog razvoja, sastavljena za više od 60 zemalja, otkriva da među državama članicama G20, Sjedinjene Države, Brazil i Ruska Federacija pokazuju najmanju potporu Agendi 2030. i Ciljevima održivog razvoja. Sjedinjene Države su među rijetkim državama članicama UN-a koje nikada nisu podnijele dobrovoljni nacionalni pregled (Voluntary National Report, VNR). Nasuprot tome, nordijske zemlje pokazuju relativno visoku podršku Ciljevima održivog razvoja, kao i Argentina, Njemačka, Japan i Meksiko (sve zemlje G20). Neke zemlje, poput Benina i Nigerije, imaju velike nedostatke u svom SDG indeksu, ali također zarađuju relativno visoke ocjene za svoje političke napore. To bi im moglo pomoći u postizanju boljih rezultata u narednim godinama. Zanimljivo je da su i Benin i Meksiko posljednjih godina izdali SDG suverene obveznice kako bi povećali svoja ulaganja u održivi razvoj. Radi se o specijaliziranom financijskom alatu za brže i lakše postizanje COR.
Bogate zemlje stvaraju negativna međunarodna prelijevanja osobito kroz neodrživu potrošnju; Europa poduzima akcije
Indeks Ciljeva održivog razvoja (SDG Index) za 2022. predvode tri nordijske zemlje – Finska, Danska i Švedska – a svih 10 najboljih zemalja su europske zemlje. Ipak, čak se i te zemlje suočavaju s velikim izazovima u postizanju nekoliko Ciljeva održivog razvoja. Indeks međunarodnog prelijevanja (International Spillover Index) za 2022. uključen u ovo izvješće naglašava kako bogate zemlje, uključujući mnoge europske zemlje, stvaraju negativna socioekonomska i ekološka prelijevanja, posebice kroz neodržive trgovinske i opskrbne lance. U Europskoj uniji raspravlja se o nekoliko instrumenata i zakona koji bi se bavili međunarodnim efektima prelijevanja u kontekstu Europskog zelenog dogovora. Na razini država članica, 2022. godine, Švedska je postala prva zemlja koja je objavila svoju namjeru da postavi nacionalni cilj za smanjenje uvezenih emisija CO₂.
Pandemija COVID-19 natjerala je pružatelje podataka na inovacije i izgradnju novih oblika partnerstava
Pandemija je dovela do golemog i iznenadnog pomaka u potražnji za pravovremenim i kvalitetnim podacima za praćenje utjecaja COVID-19 na zdravlje i informiranje o političkim intervencijama na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Zdravstvena situacija i karantene utjecali su na tradicionalne mehanizme prikupljanja podataka. Pružatelji podataka bili su prisiljeni inovirati i modernizirati svoje metode i procese prikupljanja podataka, koristeći mobilne i bežične tehnologije. To je bilo popraćeno naglim ubrzanjem u korištenju netradicionalnih izvora podataka, uključujući ˝znanost za građane˝, društvene medije i podatke o promatranju Zemlje. Nove dinamičke nadzorne ploče, GIS instrumenti i poboljšane vizualizacije podataka i infografike omogućili su bolje razumijevanje podataka i statistike. Gledajući unaprijed, konsolidacija i povećanje podatkovnih inovacija i novih oblika partnerstva, uz istovremeno održavanje visokih standarda za kvalitetu podataka i osiguranje privatnosti, moglo bi pomoći u promicanju Ciljeva održivog razvoja. Općenitije, znanost, tehnološke inovacije i podatkovni sustavi mogu pomoći u prepoznavanju rješenja u kriznim vremenima i mogu doprinijeti rješavanju velikih izazova našeg vremena. To zahtijeva dugotrajna ulaganja u statističke kapacitete, istraživanje i razvoj te obrazovanje i vještine.
SDR 2022 kombinira podatke i analize koje su izradile međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva i istraživački centri.
Tekst preveo i uredio: ODRAZ, 2023
Izvor: Sachs, J., Lafortune, G., Kroll, C., Fuller, G., Woelm, F. (2022). From Crisis to Sustainable Development: the SDGs as Roadmap to 2030 and Beyond. Sustainable Development Report 2022. Cambridge: Cambridge University Press.
#COR #SDGs