09.03.16

Prvi kvartal Regionalnog istraživanja Zaklade Slagalica pokazao kako u Slavoniji postoji suradnja tvrtki, obrta, građana i udruga, što doprinosi razvoju lokalne zajednice

Poslovni i civilni sektor dobro surađuju, a također i pojedinci i udruge, potvrdilo je prvo kvartalno istraživanje koje pokriva područje pet slavonskih županija, a provodi ga Slagalica-zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka i partnerske udruge Projekt građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira i ODRAZ-Održivi razvoj zajednice iz Zagreba, u sklopu projekta "Povjerenje u lokalnu filantropiju".

Od 77 udruga koje su se odazvale istraživanju, njih 56 (72.72%) je navelo da je u periodu od listopada do prosinca 2015. godine primilo neki oblik donacije, pri čemu su kao glavne donatore naveli tvrtke (45.71%) ali i pojedince (46.64%). S relativno malim postotkom od samo 4.62% kao donator je navedena lokalna samouprava, dok su  regionalna samouprava i crkve pri samom dnu sa samo 1.54%.

U Slagalici ističu da su donacije različitoga tipa i mogu biti u novcu, materijalu i volonterskom radu. Vrlo često donacije su kombinirane, odnosno daje se i u materijalu i u volonterskom radu djelatnika.

Od ukupno 56 udruga, 62.5% je istaknulo da je tijekom navedenog perioda (listopad-prosinac 2015.) primilo donacije i to u novcu (61.9%) gdje je najviše donacija u kategoriji "više od 1.000 HRK" sa 65% odgovora, te zatim u materijalu (48,21%) i  volonterskom radu (50%). Ako usporedimo ove s podacima o tipu donatora, vidjet ćemo da pored tvrtki koje možda ponajprije daju u novcu i materijalu, u razvoju lokalne zajednice u velikom broju sudjeluju i pojedinci - građani koji najčešće pomažu i novcem ali i svojim volonterskim radom. Sve je to vrlo ohrabrujuće, ističu u Slagalici, jer ukazuje na model suradnje koji vodi prema održivosti udruga i lokalnih zajednica.

Donatori podupiru različita područja. Tako, u periodu listopad-prosinac 2015. godine (razdoblje prije Božića), donatori su najčešće davali za pomoć socijalno ugroženima na području Slavonije (38.96%).

S nešto manjim postotkom bile su podržane i inicijative udruga koje su obuhvatile djecu i mlade (33.76%), te inicijative humanitarne pomoći (31.16%).

Slijede aktivnosti na području ljudskih prava (14.28%) i zdravoga života i sporta (12.98%), te zdravstvene zaštite i obrazovanja (sa 9.09%) i kulture i okoliša (sa 7.79%).Iskustva udruga s traženjem donacija su međutim, vrlo podijeljena.

Pozitivno iskustvo u traženju donacija ima 48.9% a negativno čak 44.3%. Ovaj se podatak se može interpretirati na više različitih načina, ističu iz Slagalice. S jedne strane udrugama još uvijek nedostaje vještina za pisanje zahtijeva za podršku ili donaciju. Dok s druge strane tvrtke često nemaju definiranu strategiju davanja što također utječe na to da udruge ne znaju koja su područja davanja prioritetna za ovaj sektor, ali ni pod kojim uvjetima poslovni sektor daje i zašto.

U svakom slučaju, prostor za poboljšanja postoji i to na obje razine, naglašavaju u Slagalici. Najporažavajući podaci su dobiveni kod pitanja "prakse izvještavanja donatora o dobivenim sredstvima". Naime, od ukupno 77 udruga, samo 13 je odgovorilo na ovo pitanje (što je 16.8%) pri čemu je samo 7 udruga reklo da dostavlja izvješća "jer to donator traži". Ova praksa bi mogao udrugama pomoći u održavanju već uspostavljenih veza suradnje s donatorima, te u podizanju njihove razine transparentnog poslovanja.

* Istraživanje se provodi u sklopu projekta IPA 2012 "Povjerenje u lokalnu filantropiju" koje se financira potporom Europske unije, a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Njegov cilj je prikupiti podatke o kulturi davanja, donatorima i oblicima davanja u Slavoniji, njihovoj učestalosti, opsegu i načinu davanja tvrtki, obrta, lokalnih i regionalnih samouprava organizacijama civilnog društva kao potpora njihovom radu.

 
lokalna filantropija