29.03.16

Oduzimanje prostora u korist automobila jedan je od glavnih razloga sukoba pješaka i biciklista

Pješaci i biciklisti ne bi bili u sukobu da ih nisu istisnuli automobili, jedna je od poruka okruglog stola "Pješaci i biciklisti - kako do suživota i dijeljenja prostora?", održanog u Zagrebu 23. ožujka 2016. u organizaciji mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE, ODRAZ-a i Sindikata biciklista.

Za 40-ak sudionika - predstavnika biciklističkih udruga, Grada Zagreba, gradskih četvrti, medija, biciklista i ostalih zainteresiranih građana, zanimljive prezentacije održali su Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije, Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Vladimir Halgota iz udruge Sindikat biciklista.

Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a uvodno je predstavila mrežu za održivu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE i projekt "Dijalog o mobilnosti u Zagrebu", koji ODRAZ provodi u partnerstvu sa Sindikatom biciklista i Gradom Zagrebom, a u sklopu kojeg je organiziran i ovaj okrugli stol.

Iskustva iz Ljubljane
Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije
, stručnjak za strateško prometno planiranje i planove održive urbane mobilnosti (SUMP) govorio je o upravljanju sukobom pješaka i biciklista u Ljubljani. Prometne probleme treba sagledavati cjelovito i strateški, a kada se govori o sudionicima u prometu, istaknuo je kako uvijek prvo treba govoriti o pješacima, zatim o biciklistima, a tek nakon toga o javnom prijevozu i osobnim automobilima.

Predstavio je sudjelovanje grada Ljubljane u EU projektu CHAMP ( www.champ-cycling.eu/en/) koji je okupio sedam biciklističkih europskih gradova-  Bolzano, Burgos, Edinburgh, Groningen, Kaunas, Ljubljanu i Orebro. Grad Ljubljana je proveo istraživanje o potencijalnim mjestima sukoba između pješaka i biciklista u pješačkoj zoni grada, kojim su identificirane ključne točke sukoba u središtu grada. Usporedbom s nizozemskim rezultatima dobiveni su isti rezultati, koji pokazuju kako dijeljenje prostora između pješaka i biciklista nije moguće na prostoru kojim prolazi više od 200 ljudi u jednom satu. Provedena je i kampanja osvještavanja biciklista dijeljenjem letaka kojima ih se upozoravalo kako se trebaju ponašati u pješačkoj zoni.

Plevnik smatra kako se sukob između pješaka i biciklista u nekoliko posljednjih godina u Ljubljani smanjio. Poručio je kako je za planiranje prometne politike grada potrebno ispitati situaciju, pitati bicikliste i pješake, upoznati se s primjerima dobre prakse drugih gradova te educirati vozače javnog prijevoza.

Problem su parkirališna mjesta
Mario Ćosić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti
govorio je o održivom urbanom prometu s naglaskom na pješake i bicikliste, pri čemu je istaknuo kako je svaki grad priča za sebe te ima svoje vlastite prioritete i prometna rješenja. Naglasio je kako je vrlo važna edukacija svih sudionika u prometu, prometnih stručnjaka i planera, ali i političara. Smatra kako se u gradovima povećava mobilnost, ali na žalost, mobilnost osobnih vozila. Problemi se javljaju pri planiranju i moderiranju sustava, pri čemu najveći problem prometnim stručnjacima predstavlja to što nema praćenja i kontinuiranog  prikupljanja podataka o prometu.

Ćosić smatra kako bi prvo trebalo riješiti problem parkiranja automobila te maknuti parkirališna mjesta iz centra grada, čime bi se oslobodio prostor za pješake i bicikliste. To može biti jedan od modela kako poboljšati suživot pješaka i biciklista. Naglasak stavlja na rješavanje prometne politike parkiranja kreiranjem blokovskih garaža koje bi bile namijenjene stanarima koji žive u pješačkoj zoni te zaposlenima u ministarstvima, upravi, trgovačkim društvima.

Kao domaći primjer dobrog upravljanja parkiranjem istaknuo je istarski Novigrad i njihovu komunalnu garažu s 200 parkirališnih mjesta, čijom je izgradnjom omogućeno uvođenje pješačkih zona u grad. Sličan primjer prenamjene gradskog prostora te premještanja prometa u mirovanju s javne gradske površine u podzemnu garažu ima i susjedna Ljubljana. Izgradnjom nove garaže na pet nivoa ispod Kongresnog trga, od kojeg su dva nivoa namijenjena stanarima koji žive u pješačkoj zoni, osigurano je 720 parkirališnih mjesta. Još jedan dobar primjer micanja prometa iz središta grada je rekonstrukcija Slovenske ceste u Ljubljani, jedne od najprometnijih ljubljanskih ulica. "Oduzeta je automobilima, sužen je prostor za javni prijevoz te povećan za pješake i bicikliste - to je prvi primjer dijeljenja prostora na području grada Ljubljane" - istaknuo je u raspravi koordinator mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE Vlado Babić iz Grada Ljubljane. Babić smatra kako je glavni problem zagušenja prometa veliki broj automobila, koji su 90 posto vremena u stanju mirovanja, a u njima se vozi prosječno 1, 5 osoba. Pješaci i biciklisti ne bi nikada bili u sukobu, da ih nisu istisnuli automobili. "Treba graditi grad po mjeri čovjeka, a ne po mjeri automobila" - istaknuo je Babić. Prostor će uvijek biti isti, dodao je u raspravi Aljaž Plevnik, samo je pitanje za koga je to prostor, a to je već stvar političke odluke i vizije političara. Za  usporedbu, u gradu Beču je gradska vlast odlučila smanjiti broj osobnih automobila u užem gradskom središtu  za 20%.

Zbijanje pješaka i biciklista na nogostupe
"Zavadi pa vladaj - suživot na marginama" bio je naziv posljednje, ali ne zato manje zanimljivije prezentacije, koju je održao Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista. Pješaci i biciklisti u Zagrebu osuđeni su na zbijanje na nogostupe, a biciklističke staze često su prekinute iz različitih razloga. Mnogo je primjera biciklističkih staza koje prolaze kroz terase kafića pa su građani u šali napravili horizontalnu signalizaciju 'pazi konobar'. Halgota kao dobar primjer navodiširoke biciklističke staze u Zagrebu iz 1986., a lošim to što se danas uglavnom samo "crtaju žute crte". Zagreb ima veliki potencijal postati biciklističkim gradom, no biciklističku infrastrukturu je potrebno cjelovito osmisliti, a ne stvarati uske biciklističke staze s preprekama.

Nakon svake od prezentacija razvila se živa rasprava u kojoj je sudjelovao veći broj sudionika.

Prezentacije

* Fotogaleriju s događanja pogledajte ovdje.

 
mobilnostZG