Rasprava o pitanju socijalne ekonomije u vanjskim odnosima Europske unije

Sjednica Sekcije za vanjske odnose Europskog socijalnog i gospodarskog odbora (EGSO) održana u Bruxellesu 29. siječnja 2015. bila je posvećena raspravi o pitanju socijalne ekonomije u vanjskim odnosima.

U uvodnim izlaganjima i kroz raspravu obuhvaćena su stajališta organizacija civilnog društva i uloga globalnih međunarodnih institucija (OECD, ILO, FAO) u promoviranju SE. U završnoj riječi je naglašena sve veća važnost socijalne ekonomije kao komponente razvoja EU-a koja je i osnova za gradnju dobrih odnosa s drugim zemljama, u prvom redu latinoameričkim i afričkim.

EGSO poklanja posebnu pozornost temi socijalne ekonomije. Međunarodni centar za istraživanje i informacije o javnoj, socijalnoj i zadružnoj ekonomiji 2012. godine izradio je za Odbor izvještaj "Socijalna ekonomija u Europskoj uniji". Izvještaj aktualizira istoimenu studiju koju je EGSO izdao 2008. s proširenjem obuhvata na 27 zemalja članica kojima su pridodane Hrvatska i Island, kandidatkinja odnosno pristupnica u vrijeme kad je istraživanje provedeno. Premda bi brojčane podatke trebalo aktualizirati, definicije, analize i zaključci te usporedni prikazi situacije na području socijalne ekonomije u Hrvatskoj i u europskim zemljama članicama i danas su zanimljivi.

Ciljevi izvještaja su:

  1. dati jasnu i pouzdanu definiciju koncepta i različitih komponenata SE,
  2. raspoznati različite agense koji djeluju na području SE u pojedinoj zemlji i usporediti nacionalne definicije te
  3. usporedno prikazati makro-ekonomske podatke i nacionalnu legislativu, analizirati koncepte, percepciju i način na koji SE doprinosi ostvarenju ciljeva Europske strategije 2020.

Rezultati istraživanja pokazuju važnost SE za ljudstvo i gospodarstvo Europe. SE osigurava plaćeno zaposlenje za više od 14,5 milijuna Europljana što je oko 6,5% radnog stanovništva EU-27. Primjetna je nešto slabija zastupljenost SE u novim zemljama članicama. Udruge, zadruge i slični oblici najčešći su članovi "obitelji" SE koji obuhvaćaju većinu socijalnih jedinica / poduzeća i oko 65% zaposlenja uključujući plaćen i dobrovoljni rad.

Ocjenjujući ulogu relevantnih europskih politika, Izvještaj ističe Europski socijalni fond, doprinose međunarodnih kongresa i mreža te, u odnosu na ruralno područje, ključnu ulogu mjere LEADER. U odnosu na ciljeve Europe 2020., autori Izvještaja zaključuju kako SE nedvojbeno doprinosi pametnom, održivom i ukupnom razvoju te zamjeraju Europskoj komisiji što su dosadašnje mjere podrške bile minimalne, usmjerene samo na socijalna poduzeća, a zanemarujući ogromni potencijal socijalne ekonomije u cjelini

Izvještaj pripremila V. Jelic Mück, ODRAZ

 
EGSO