Rad EGSO-a u godini iza nas: 2014. u retrospektivi

2014. godina ostat će upamćena kao prva puna godina u kojoj su hrvatski predstavnici civilnog društva punopravno sudjelovali na sjednicama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Puno stvari je već sada ostvareno, mnoge tek slijede, ali informiranosti o aktivnostima EGSO-a nikada dosta.

To savjetodavno tijelo Europske Unije zasjeda i donosi mišljenja civilnog sektora vezano uz sve aktualne političke inicijative, javne politike Europske unije, prijedloge, komunikacije i već donešene direktive. Često svojim samoinicijativnim mišljenjima uspijeva postaviti dnevni red na europskoj razini i natjerati Europsku komisiju na razmatranje prijedloga i mišljenja EGSO-a. I uistinu, iako savjetodavni status EGSO-a (baš kao i u slučaju Odbora regija) naizgled ne obećava utjecaj, ispostavlja se kako Europska komisija u većini slučajeva ne samo da uzima u obzir, već i inkorporira prijedloge EGSO-a u svoje zakonodavne inicijative.

I zato je bitno da smo tamo. Po tri predstavnika iz svakog segmenta hrvatskog civilnog sektora: poslodavaca, sindikata i udruga civilnog društva, ravnopravno sudjeluju u doprinosu boljim politikama Europske unije. O Hrvatskoj se pričalo i pisalo, a i hrvatski predstavnici su bili vrlo aktivni.

U tom smislu, godina nije mogla početi bolje. Već u ožujku sastala se Komunikacijska skupina EGSO-a upravo u Zagrebu kako bi se članovi EGSO-a upoznali sa stanjem civilnog društva i socijalnog dijaloga u Hrvatskoj te da bi prenijeli dobre prakse svoga rada i uspostavili suradnju. O tome više pšročitajte ovdje.

Istog mjeseca, Opservatorij tržišta rada EGSO-a proveo je istraživanje o implementaciji EU politika zapošljavanja mladih iz perspektive civilnoga društva. Izvjestiteljica Christa Schweng obuhvatila je u istraživanju i Hrvatsku, pored pet ostalih zemalja. Predstavnici hrvatskog civilnog društva rasvijetlili su sve probleme na koje smisleno provođenje aktivnih politika zapošljavanja mladih nailazi u Hrvatskoj, unatoč optimističnim najavama ministra Mrsića. Predstavnici civilnog društva ne sudjeluju u razradi i provođenju tih politika kojima fali poveznica s ekonomskim, obrazovnim i socijalnim realitetom. Zastarjeli sustav srednjoškolskih praksi, nedovoljni kapaciteti i slaba fokusiranost mjera idalje muče sustav. Nadajmo se da će nadležna ministarstva povući pouke iz toga. Izvještaj potražite ovdje.

Hrvatski predstavnici bili su aktivni i na sjednicama EGSO-a. Na sjednici u srpnju, zajedničkim snagama pripremili su inicijativu Za veću transparentnost u pristupnim pregovorima s EU-om. U samoinicijativnom mišljenju koje je izneseno u EGSO-u, hrvatski predstavnici su naglasili potrebu za većom transparentnošću i boljom uključenosti civilnog društva u procesu pretpristupnih pregovora. Zagovarali su ažurniju objavu tijeka pregovora od strane Europske komisije kako bi se civilnom sektoru omogućila sljedivost i doprinos u raspravi. Prijedlog koji je prezentirala Marina Škrabalo prihvaćen je od strane EGSO-a. Cjelovito mišljenje dostupno je ovdje.

Nadalje, na događaju za mlade pod nazivom ,,Vaša Europa, vaše mišljenje'' u organizaciji EGSO-a, učenici (među kojima i jedan iz Hrvatske) definiralo je svoje nadasve trezvene prioritete za bolji život u Europskoj uniji za mlade.

Isto tako, valja napomenuti kako je ACT Grupa, socijalna zadruga iz Čakovca ušla u uži krug kandidata za godišnju Nagradu civilnog društva EGSO-a, koju je na koncu ipak dobio Centar za održivi razvoj iz Slovačke za svoj rad u izgradnji kuća za romske obitelji.

Gotovo pred sam kraj godine, s radom EGSO-a upoznat je i Odbor za europske poslove Hrvatskog sabora, kojem je predstavljen način rada EGSO-a i aktivnosti hrvatskih članica i članova u tome tijelu. Više o tome pročitajte ovdje.

Osim što održava sjednice o mišljenjima koja se razrađuju u sekcijama toga tijela, EGSO (su)organizira i konferencije na kojima redovito sudjeluju i hrvatski predstavnici.  Tijekom godine raspravljalo se o nizu problema, među inima i o napretku Zajedničke poljoprivredne politike (CAP),  socijalnoj ekonomiji i  socijalnim inovacijama. Mnogi od zaključaka upućuju na nedovoljnu razvijenost poticaja za socijalne inovacije i investicije koje, čini se, itekako mogu pridonijeti konkurentnosti i rastu gospodarstva, ali i dobrobiti društva.

O konferenciji o socijalnoj ekonomiji izvještavali smo ovdje.
O zamršenosti i administrativnoj opterećenosti CAP-a pisali smo ovdje.
Više o konferenciji ,,Poticanje inovacija za društveni napredak'' u Milanu možete pročitati ovdje.

* Pročitajte više
Godišnji izvještaj EGSO-a

 
EGSO