EGSO na rujanskoj sjednici: Strategija za jadransku i jonsku regiju ne smije proći bez uključenosti civilnog društva!

10. i 11. rujna održana je 501. po redu plenarna sjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Zasjedanje bogato raspravama o cijelom spektru politika Europske unije obilježila su mišljenja vezana uz reguliranje neprijavljenog rada u Europskoj uniji, razmatračko mišljenje EGSO-a o reformi imigracijske politike EU-a te izvješće o novom prijedlogu viznog režima prema trećim zemljama. Izneseno je i samoinicijativno mišljenje o ulaganjima s društvenim učinkom te razmatračko mišljenje vezano za Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju.

Vezano uz reguliranje neprijavljenog rada u EU-u, EGSO je pozdravio prijedlog Europske komisije o uspostavi Europske platforme za unapređenje suradnje zemalja članica oko borbe protiv neprijavljenog rada i lažnog samozapošljavanja. EGSO je izrazio uvjerenje kako će zajednički koordinirano djelovanje unaprijediti kontrolu neprijavljenog rada i radnika iz trećih zemalja bez prikladnih dokumenata. Isto tako se pozdravljaju mjere poreznih olakšica koje mogu poslužiti za odvraćanje od neprijavljenog rada.

* Službenu komunikaciju Europske komisije pogledajte ovdje: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014PC0221&from=EN

EGSO je također iznio razmatračko mišljenje vezano uz europsku imigracijsku politiku u kojem se poziva institucije EU-a da uključe socijalne partnere i organizacije civilnog društva u planove vezane za imigracijsku politiku. Priziva se osmišljavanje zajedničkog europskog imigracijskog zakonika kako bi se spriječile nacionalne prepreke i diskriminirajuće prakse u pristupu na tržište rada.  Potrebu za više solidarnosti i zajedničke odgovornisti u provedbi imigracijske i granične politike detektira se i u azilantskom režimu. Mjesto za socijalne partnere i nevladin sektor u svemu tome vidi se u uspostavljanju stalne europske platforme za migracije radne snage gdje bi se inkluzivno raspravljalo o nacionalnim politikama prema radnoj imigraciji.

Nadalje, EGSO je podržao prijedlog Europske komisije o uspostavi turističkih viza na području EU-a kojim se pojednostavljuje vizni režim za državljane trećih zemalja, napose mladih. Prijedlogom se nastoje uvesti turističke vize u trajanju od godinu dana, uz uvjet da se u pojedinoj zemlji EU-a ne boravi duže od 90 dana.

Puni tekst prijedloga Europske komisije možete naći ovdje: http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/dossier/document/COM20140163.do

Od zanimljivijih tema za hrvatsku javnost, pripadnike civilnog društva i socijalne poduzetnike svakako su bila mišljenja vezana uz ulaganja s društvenim učinkom te Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

Ulaganja s društvenim učinkom označena su u samoinicijativnom mišljenju kao hvalevrijedan postupak koji nadopunjuje javno financirane aktivnosti u socijalnom sektoru, ali koji ne bi smio biti supstitut za javno financiranje. Ističe se kako takva vrsta ulaganja pridonosi međusektorskom spajanju snaga i resursa u svrhu ostvarenja zajedničkih društveno-korisnih ciljeva. EGSO je pozdravio raspravu u Europskoj komisiji o izuzimanju socijalnih ulaganja iz izračuna državnog neto deficita, ali poziva na konkretnije istraživanje potencijalnih instrumenata za osiguravanje kapitala socijalnim poduzetnicima.

Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) podravljena je od strane EGSO-a kao korak naprijed u razvoju gospodarske konkurentnosti i socijalne kohezije regije. Podsjećamo, Strategijom se nastoje riješiti zajednički problemi i razlike u razvoju jadransko-jonske regije u skladu s širom strategijom o pametnom, održivom i uključivom razvoju. Regiju obilježavaju infrastrukturni nedostaci, nepovezana energetska mreža, zajednička opasnost od eko-katastrofa i institucionalni nedostaci koji koče prekograničnu suradnju.

Europska komisija vidi rješenje u:

  • prometnom i energetskom umrežavanju,
  • poticanju plavog rasta,
  • poboljšanju kvalitete okoliša i
  • promociji održivog turizma.

EGSO pak smatra kako se povećana pozornost treba posvetiti uključenosti članova civilnog društva u EUSAIR te uspostavi ad hoc pokazatelja uspješnosti praćenja, provedbe i vrednovanja mjera EUSAIR-a.

Mišljenje je kako se regionalnom razvoju i rješenju zajedničkim izazovima može pridonijeti u suradnji s istraživačkim centrima i sveučilištima, programima financiranja EU-a te olakšanim pristupom financijskim sredstvima malim i srednjim poduzetnicima (MSP).

U tu svrhu EGSO preporuča:

  • uspostavu transnacionalne platforme za istraživanje, razvoj i inovacije,
  • razvoj transnacionalnih studija pametne specijalizacije,
  • uključivanje poduzetnika u odlučivanje o istraživačko-razvojnim politikama,
  • pokretanje «platforme za povezivanje jadranske i jonske regije» kojom bi se MSP-ima omogućilo lakše financiranje.

*** Više o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju potražite u komunikaciji Europske komisije: http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/dossier/document/COM20140357.do?appLng=HR

*** Cjeloviti sažetak usvojenih mišljenja na plenarnoj sjednici 10. i 11. rujna možete preuzeti na: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.summary-plenary-sessions.33183

Slika: www.eesc.europa.eu

 
EGSO