10.03.20

549. plenarna sjednica EGSO-a

U Bruxellesu je 22. i 23. siječnja 2020. održana 549. plenarna sjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).

Plenarnom zasjedanju održanom 22. i 23. siječnja 2020. prisustvovali su Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske; Tom Jenkins, bivši predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora; Madeleina Kay, aktivistica, Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo; Ovais Sarmad, zamjenik izvršnog tajnika UNFCCC-a; Enrico Giovannini, glasnogovornik Talijanskog saveza za održivi razvoj (ASviS); Semia Cherif, koordinatorica i glavna autorica mreže MedECC, Tunis i Olga Kikou, voditeljica ureda organizacije Compassion in World Farming pri EU-u.

Tijekom zasjedanja usvojena su sljedeća mišljenja:

1. STRUČNA SKUPINA ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVOJ I OKOLIŠ

  • Održivo gospodarstvo kakvo trebamo: PREUZMI

EGSO ističe da se Europska unija u potpunosti obvezala na Program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja. Kako bi se zajamčila odgovarajuća provedba tog programa, EU hitno mora uspostaviti temelje održive i uključive ekonomije dobrobiti koja odgovara svima.

Vizijom društvenog napretka koja se isključivo oslanja na težnju za rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) zanemaruju se važni elementi dobrobiti pojedinaca i društva, a okolišna i društvena pitanja ne uzimaju se u obzir u odgovarajućoj mjeri.

EGSO poziva EU da predloži novu viziju blagostanja za ljude i planet koja bi se temeljila na načelima okolišne održivosti, pravu na dostojan život i zaštiti društvenih vrijednosti. Gospodarstvo je pokretač te vizije.

Ekonomija dobrobiti trebala bi štititi ekosustave, očuvati bioraznolikost i osigurati pravedan prijelaz na klimatski neutralan način života diljem EU-a i poticati održivo poduzetništvo. Obrazovni sustavi diljem EU-a imat će ključnu ulogu u promicanju takvih koncepata u društvu, čime će se građanima usaditi način razmišljanja budućih donositelja odluka i vođa.

Kako bi se postigao taj cilj, EGSO uviđa da je potrebno poduprti temeljne promjene koje su se već počele pojavljivati u prirodi poduzeća, organizaciji rada, ulozi ulaganja i strukturi monetarnog sustava.

Sažetak usvojenih mišljenja dostupan je OVDJE.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Ministar vanjskih poslova Grlić Radman predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU i izrazio spremnost na blisku suradnju s EGSO-om tijekom narednih šest mjeseci. Predstavnice i predstavnici europskog civilnog društva afirmativno su reagirali na spremnost Vlade RH da se angažira na provedbi Europskog stupa socijalnih prava u svrhu smanjenja socio-ekonomskih nejednakosti i negativnih demografskih trendova unutar EU-a. Za EGSO "Europa koja štiti" svakako treba značiti da EU svoje građane štiti od siromaštva, nejednakosti i diskriminacije. Očekivanja EGSO-a od Hrvatske posebno su velika u pogledu konkretnih, pozitivnih pomaka u politici proširenja i otvaranja pregovora sa S. Makedonijom i Albanijom koje bi trebao iznjedriti Zagrebački samit.

Europski zeleni plan

Borba protiv klimatskih promjena bila je jedna od tema na dnevnom redu plenarnog zasjedanja. Održana je rasprava o COP25 i Europskom zelenom planu.

Potrebno je poduzeti hitne mjere za zaštitu klime i održivi razvoj, a Europska unija mora preuzeti vodeću ulogu, naveo je uvodno predsjednik EGSO-a Luca Jahier. "Mi smo u kritičnom trenutku. Nažalost, svijet nije na putu da postigne ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Globalne ciljeve održivog razvoja (GCOR) i to bi moglo imati pogubne posljedice za sve nas". Predsjednik EGSO-a dodao je da su za prijelaz na održivo, ugljično neutralno gospodarstvo i učinkovitu upotrebu resursa potrebne temeljne promjene u našem društvu i našem gospodarstvu, naglašavajući da EU mora postići pomake na dvije razine, s jedne strane primjenom same Agende 2030. i s druge da je promovira u svijetu. EGSO je uvjeren da provedba Agende 2030. mora biti glavni prioritet EU-a u sljedećem desetljeću. Europa mora biti predvodnik, globalni lider u pogledu klime! nastavio je.

Luca Jahier izrazio je žaljenje zbog nedostatka političke volje zemalja prisutnih na madridskom sastanku COP25 da pojačaju svoje napore u vezi s klimom, što je dovelo do osrednjeg ishoda na međunarodnom samitu o klimi. Međutim, pohvalio je Priopćenje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u vezi s Europskimm zelenim planom i njenu čvrstu predanost klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

U tom pogledu, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius istaknuo je da Zeleni plan nije samo način rješavanja problema klimatskih promjena, već i ambicija za osiguranjem gospodarskog rasta i socijalne pravde. Riječ je o ljudima i društvu, Zeleni plan nikoga ne zapostavlja izjavio je, ističući kako će Strategija o biološkoj raznolikosti, Akcijski plan za kružno gospodarstvo i druga sustavna rješenja za postizanje ciljeva klimatskih promjena trebaju donijeti korist i ljudima i planetu, svim sektorima i dionicima.

Povjerenik Sinkevičius upozorio je i da je ključno da ideje o zelenom tranziciji ne ostanu u Bruxellesu, već da postanu stvarnost u državama članicama što je prije moguće, naglašavajući da su ciljevi održivog razvoja prioritet Komisiji i da će uvijek biti pozadina njegova rada.

Prema riječima predsjednika EGSO-a, prihvatanjem Zelenog plana kao prvog političkog koraka, nova Komisija pokazala je vodstvo i odlučnost u promicanju ambicioznih politika o klimi i okolišu unutar EU-a i širom svijeta. "Pozdravljam novu naraciju Komisije koja predlaže novu strategiju rasta - rast koji daje više natrag nego što oduzima. Kao što često kažem, ispunjavanje SDG-ova je put prema naprijed, jer je to win-win program za sve: poslodavce, sindikate, građane - i za naš planet", izjavio je.

Tijekom rasprave, Peter Schmidt, predsjednik Opservatorija za održivi razvoj EGSO-a, naveo je da se Zeleni plan ne odnosi samo na klimu te se snažno založio za zeleno i istodobno društveno opredjeljenje.

Ovais Sarmad, iz UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC), spomenuo je da je od suštinske važnosti suočavanje s klimatskom krizom, a istovremeno ostati što je moguće jači i ambiciozniji.

Enrico Giovannini, zastupnik Talijanskog saveza za održivi razvoj (ASviS), naveo je da je Agenda 2030. konačno postavljena u srž strategije održivog razvoja Komisije.

Na kraju, Semia Cherif, iz Mreže mediteranskih stručnjaka za promjenu klime i okoliša (MedECC), založila se za dugoročnu viziju i pristup zasnovan na svijesti o zagađenju čak i ako to nije odmah vidljivo.

Predsjednik EGSO-a Jahier zaključno je naglasio važnost zajedničkog djelovanja institucija EU-a kako bi se pravodobno proveo europski Zeleni plan. To ipak ne bi bilo dovoljno bez koordiniranog i dosljednog napora i podrške svih aktera civilnog društva.

Foto: eesc.europa.eu

 
Novosti iz EGSO-a