28.04.16

516. plenarno zasjedanje EGSO-a

Na plenarnoj sjednici održanoj 27. travnja u Bruxellesu EGSO je usvojio dva mišljenja: (1) o integraciji izbjeglica u EU-u i (2) kružnom gospodarstvu. Tijekom drugog dana 28. travnja vodila se rasprava o inicijativi za energetsku uniju. EGSO je izradio prijedloge dva mišljenja vezana za energetiku: Stanje energetske unije 2015. i Vanjska dimenzija energetske politike EU-a,  o kojima se raspravlja na plenarnoj sjednici prije njihovog usvajanja. U raspravi sudjeluje i Maroš Šefcovic, potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju.

Integracija izbjeglica u EU-u

Europska unija i njene države članice mahom su nepripremljene za golemi priljev izbjeglica s kojim se trenutno suočavaju. Međutim, broj ljudi koji pristižu predstavlja tek neznatan dio migracija na globalnoj razini, a riječ je o pojavi koja nije bez presedana u nedavnoj europskoj povijesti. Potrebna je suradnja svih razina vlade i brojnih organizacija civilnog društva kako bi se primilo izbjeglice te se osigurala njihova integracija nakon što steknu status osoba pod zaštitom. Pristup, koristi i razina organiziranog odgovora variraju od jedne države članice do druge. Primjeri postojećih dobrih praksi mogu se naći u različitim bazama podataka te mogu poslužiti kao temelj za dublju analizu.

Cilj je razmatračkog mišljenja bio sastaviti preporuke na temelju aktualnih iskustava te na primjeru drugih geografskih područja i vremena koja su svjedočila usporedivom ili još mnogo većem priljevu izbjeglica i drugih migranata. Mišljenje će se pritom usredotočiti na ulogu organizacija civilnog društva, a trebalo bi odgovoriti na sljedeća pitanja: koji su modeli suradnje između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva najbolji? Koji inovativni pristupi već postoje? Kako ih se može prenijeti u drugi kontekst?

Kružno gospodarstvo
Europska komisija je 2. prosinca 2015. godine objavila revidirani paket mjera za kružno gospodarstvo. Prijedlozi obuhvaćaju:

  • zakonodavni dio, točnije, niz izmjena postojećeg zakonodavstva EU-a o obradi otpada i recikliranju
  • nezakonodavni dio u koji je uključena i Komunikacija "Zatvaranje kruga - akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo", koja se više usredotočuje na proizvodne procese između ostalog u brojnim ciljnim industrijskim sektorima te određeni vremenski okvir za predložene mjere do 2017. godine.

Za razdoblje do 2017. godine, nezakonodavni akcijski plan za kružno gospodarstvo uključuje između ostalog i obvezu promicanja mjera za popravljivost, trajnost i mogućnost recikliranja u zahtjevima za proizvode u sljedećoj reviziji Direktive o ekološkom dizajnu, buduće mjere za stvaranje tržišta i standarde širom EU-a za sekundarne sirovine, moguće nove odredbe o produženoj odgovornosti proizvođača i posebne mjere za ključne industrijske sektore.

Glavne odredbe zakonskih prijedloga su, osim toga, zajednički cilj na razini EU-a za recikliranje 65% komunalnog otpada do 2030. godine, zajednički cilj na razini EU-a za recikliranje 75% ambalažnog otpada do 2030. godine, gornja granica deponiranja na razini EU-a od 10% sveukupnog otpada do 2030. godine te pojednostavljenje definicija otpada i usklađivanje metoda izračuna.

Novi paket prijedloga zamjenjuje prethodni koji je Europska komisija objavila u srpnju 2014. Komisija na čelu s Jean-Claudeom Junckerom odlučila je paket zakonodavnog programa povući iz svog radnog programa za 2015. godinu te se obvezala do kraja 2015. izaći s ambicioznijim planom, bolje prilagođenim pojedinim zemljama.

*Detaljnije izvješće pročitajte ovdje.

 

Rasprava o inicijativi za energetsku uniju
EGSO je izradio prijedloge dva mišljenja vezana za energetiku: Stanje energetske unije 2015. i Vanjska dimenzija energetske politike EU-a, o kojima se raspravlja na plenarnoj sjednici prije njihovog usvajanja. U raspravi sudjeluje i Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju.

Maroš Šefčovič je članove EGSO-a iscrpno izvijestio o planovima EU-a vezano za energetsku uniju, naglasivši da je trebalo vrijeme za uspostavu odgovarajuće političke klime za prihvaćanje tog tranzicijskog procesa uz holistički pristup. Naveo je da za građane to nije apstraktno pitanje, posebno za mlade kojima su važne praktične politike koje se nose s klimatskim promjenama te koji žele živjeti u pametnim gradovima. Naveo je da se ne radi o utrci na kratke staze, već o maratonu do 2030. godine, u kojem aktivno trebaju sudjelovati i zemlje članice, uključujući i civilno društvo.Govorio je o sljedećim temama: reformi sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, postizanju niskougljičnog gospodarstva, reformi energetskog označavanja, komunikaciji s građanima o pristupu jeftinijoj energiji, potrebi inovacija i novih tehnologija koje će donijeti korist u svakodnevnom životu, postizanju sigurne opskrbe diversifikacijom ruta i dobavljača, energetskom siromaštvu, novim poslovima u zelenom gospodarstvu u kojem već radi 9 milijuna Europljana te o novim propisima koje EU planira u skorije vrijeme.

Izvjestitelji su u nastavku iznijeli osnovne naglaske dva energetska mišljenja EGSO-a, a u raspravi su sudjelovali mnogi članovi EGSO-a, ali i povjerenik Šefčovič.

* Detaljnije izvješće pročitajte ovdje.

 
EGSO