Na sastanku sudjelovali su i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske; Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova; Bo Eric Weber, veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, u svojstvu predstavnika Predsjedništva Vijeća Europske unije te Paul Vandorena, šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Svoj osvrt o temi pristupa Hrvatske EU dao je Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti. O pripremama Hrvatske za Europski socijalni fond govorila je Katarina Knežević Ivanković iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

O pristupu Hrvatske Europskoj uniji
Članovi ZSO-a pozdravili su potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske i izrazili zadovoljstvo zbog izbora građana Hrvatske na referendumu održanom 22. siječnja. Unatoč zatvaranju pregovora i pozitivnom rezultatu procesa ratifikacije, pozvali su hrvatske vlasti da nastave ulagati napore na područjima pravde, slobode i sigurnosne politike, uključujući provedbu i primjenu zahtjeva Unije koji se odnose na upravljanje vanjskim granicama, policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala i pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim pitanjima.

Iako su pregovori zaključeni, organizirano civilno društvo, uključujući socijalne partnere, treba obvezno biti unaprijed uključeno u proces usvajanja zakona EU-a u trenutku podnošenja prijedloga u njihovom području nadležnosti. U tom se smislu moraju sustavno primjenjivati hrvatski propisi koji se odnose na konzultacije među sudionicima.

O Europskom socijalnom fondu (ESF)
Organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu na područjima socijalnog dijaloga (na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini), poticanja zapošljavanja i osposobljavanja radne snage, socijalne uključenosti najugroženijih skupina, olakšavanja pristupa socijalnim uslugama i promicanja lokalnog razvoja.

Kako bi ispunile svoje uloge, organizacije civilnog društva moraju ojačati vlastite organizacijske, infrastrukturne i stručne kapacitete. Članovi ZSO-a ističu važnost aktualnih programa za jačanje kapaciteta civilnog društva u okviru IPA-e i naglašavaju da se moraju uložiti i ojačati napori kako bi hrvatske organizacije civilnog društva mogle prepoznati projekte koje financira EU, prijaviti se za njih i provoditi ih, te tako u potpunosti iskoristiti prednosti EU financiranja.

Potrebno je osigurati održivost postojećih projekata u okviru kojih se pružaju kvalitetne usluge putem domaćih mehanizama financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini tako da se Hrvatska učinkovitije pripremi za ESF.

Borba protiv siromaštva te promicanje zapošljavanja i socijalne uključenosti (osobito kroz zaposlenje) - posebice među najosjetljivijim skupinama kao što su mladi, žene, doseljenici, dugotrajno nezaposleni, starije osobe, osobe s invaliditetom i etničke manjine - jesu i moraju ostati prioriteti ESF-a u razdoblju 2014.-2020. U ovom kontekstu, ESF mora biti ključni element strategije Europa 2020.

Naglašeno je da se načelo partnerstva mora ojačati jer se njime jamči pravilna provedba mjera vezanih uz ESF.

Izvješće o Europskom socijalnom fonduEuropski socijalni fond - izvještaj hrvatske straneAnaliza socijalnih partnera i sektora civilnog društva te prikaz budućih potpora u okviru Europskog socijalnog fonda - ESF

U skladu s odlukom donesenom u studenom 1995. na Euro-mediteranskoj ministarskoj konferenciji, gospodarski i socijalni odbori te srodne institucije Europske Unije i euro-mediteranskih partnerskih zemalja redovito održavaju sastanke na vrhu od 1995. godine.

"Redoviti kontakti između inih europskih tijela, osobito Gospodarskog i socijalnog odbora Europske zajednice te njihovih mediteranskih partnera pridonijeli bi boljem razumijevanju glavnih tema bitnih za euro-mediteransko partnerstvo. S tim ciljem, Gospodarski i socijalni odbor pozvan je da poduzme inicijativu u uspostavljanju veza sa svojim mediteranskim partnerima i ekvivalentnim tijelima."

Barcelonska deklaracija (27.-28. studeni 1995.)

Opća svrha sastanka na vrhu bilo je promicanje boljeg razumijevanja glavnih tema koje se tiču organiziranog civilnog društva u euro-mediteranskoj regiji te jačanje zajedničke svijesti o gospodarskoj i socijalnoj realnosti. Nakon burnih ovogodišnjih događanja u regiji, na sastanku na vrhu razmotreni su politički odgovori na novo okruženje u euro-mediteranskoj regiji, uloga i buduće perspektive civilnog društva te nekoliko drugih tema ključnih za euro-mediteransku regiju kao što su socijalni dijalog, imigracija i suradnja, obnovljivi oblici energije, ruralni razvoj, poduzetništvo, inovacije te uloga žena u društvu.

Iz Hrvatske su bili pozvani članovi Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska, a na skupu su sudjelovale Nataša Novaković iz HUP-a i Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a.

Skupu je prisustvovao i Štefan Fülle, europski povjerenik za proširenje i Europsku politiku susjedstva . U svom obraćanju sudionicima skupa, istaknuo je potrebu konzultacija i uključivanja svih dionika u proces oblikovanja politika, ali i osmišljavanja i provođenja konkretnih projekata.

Kao i u ranijim prilikama, sastanak je zaključen usvajanjem završne deklaracije gospodarskih i socijalnih odbora i srodnih institucija koja će se dostaviti političkim vlastima svih strana kao doprinos civilnog društva Euro-mediteranskom sastanku na vrhu.

Detaljnije informacije i izvještaje o pojedinim temama te završnu deklaraciju možete naći na web stranici http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-euromed-summit-2011

Poruke sa skupa EUROMED

Na skupu su ispred SORZO-a sudjelovale prof.dr.sc. Natalija Koprivanac kao članica Upravnog odbora i Izvršnog odbora EEAC-a te Lidija Pavić-Rogošić, koja je pozvana da održi predavanje u sklopu konferencije. Obje su i članice Radne skupine EEAC-a za održivi razvoj (WGSD).

Rad Konferencije odvijao se u plenarnim sjednicama i radnim grupama, a završen je moderiranom raspravom. Tijekom Konferencije, a u okviru radne grupe posvećene institucionalnom okviru za OR, gđa Pavić-Rogošić je predstavila Akcijski plan za obrazovanje za održivi razvoj kao primjer nacionalne dobre prakse, a u čijoj je izradi sudjelovala.

Predsjednica SORZO-a je ponovno izabrana u Upravni i Izvršni odbor EEAC.
Iduća godišnja konferencija i skupština će se održati u Roterdamu, u listopadu 2012. na temu mobilnost i promet.

Izvještaj s Konferencije EEAC-a

• Stanje pristupnih pregovora između EU i Hrvatske
• Socijalni dijalog u Hrvatskoj i EU nakon Lisabonskog ugovora
• Reforma mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj i EU.

Izvještaj

• Stanje pristupnih pregovora između EU i Hrvatske
• Prometna politika na Zapadnom Balkanu
• Ekonomska i socijalna prava

Više o sastanku i temama rasprave možete saznati u priloženim dokumentima:

Izvještaj sa 7. sastanka ZSO Ekonomska i socijalna prava u Hrvatskoj

Ekonomska i socijalna prava u EU

Mišljenje EGSO o Prometnoj politici na Zapadnom Balkanu

• Stanje pristupnih pregovora između EU i Hrvatske
• Komunikacijska strategija o pridruživanju EU
• Ruralni razvoj i pristup LEADER te reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Više o sastanku i temama rasprave možete saznati u priloženim dokumentima:

Izvještaj_8.sastanak ZSO
Ruralni razvoj i LEADER u Hrvatskoj
Ruralni razvoj i LEADER u EU
EGSO_Mišljenje o reformi Zajedničke poljoprivredne politike 2013.
Hrvatska poljoprivredna politika

Tijekom konstituirajuće sjednice ovog paritetnog tijela usvojen je Program rada za sljedeće dvije godine i završni zaključci. Raspravljalo se o pristupnim pregovorima RH s naglaskom na zamjetnu razinu uključenosti predstavnika hrvatskog civilnog društva u proces. U raspravi je osobito naglašena potreba sveobuhvatne komunikacijske strategije kako bi se svi slojevi hrvatskog društva upoznali s procesom pristupanja.

Ocijenivši punopravno članstvo u Europskoj uniji temeljnim i prioritetnim ciljem hrvatske vanjske politike, državna tajnica Pejčinović Burić naglasila je kako se radi o projektu koji obuhvaća sva područja društvenog, političkog i gospodarskog života i koji stoga zahtjeva intenzivan angažman svih državnih institucija kao i nevladinog te gospodarskog sektora. Osnivanje Zajedničkog odbora civilnog društva, očekuje se, korak je dalje u boljem informiranju hrvatske javnosti o Europskoj uniji, ali i o boljem informiranju o Hrvatskoj u Europskoj uniji kao uspješnoj državi kandidatu i skoroj punopravnoj državi članici, istaknula je državna tajnica Pejčinović Burić

Zadatak Odbora je uspostavljanje dodatnog institucionalnog oblika dijaloga tijela EU-a i Hrvatske kao države kandidatkinje, poticanje javnih rasprava o posljedicama članstva u EU te općenito doprinos jačanju civilnog društva u državama kandidatkinjama.

Više o odboru

Tijekom sastanka je odlučeno da Odbor promijeni ime u Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatske, kako se i inače takva tijela nazivaju, što pridonosi lakšem prepoznavanju uloge Odbora.

Glavna tema sastanka je bilo Pregovaračko poglavlje 20: Poduzetništvo i industrijska politika.

Izvještaj Zaključci

U međuvremenu je naziv Odbora promijenjen u Zajednički savjetodavni odbor.

Odbor promiče dijalog između gospodarskih i socijalnih interesnih skupina obiju strana. Područje djelovanja Odbora obuhvaća sva gospodarska i socijalna pitanja koja se odnose na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Zadatak Odbora je uspostavljanje dodatnog institucionalnog oblika dijaloga tijela EU i Hrvatske kao države kandidatkinje, poticanje javnih rasprava o posljedicama članstva u EU te općenito doprinos jačanju civilnog društva.

U Beču je 16. travnja 2008. održan treći sastanak Odbora, nakon prvog konstituirajućeg u ožujku 2007. koji je održan u Bruxellesu te drugog, radnog u Splitu.  Glavna tema sastanka je bilo poglavlje 19. pregovora: Socijalna politika i zapošljavanje.

Pored supredsjedateljica Odbora, Lidije Horvatić te Anne-Marie Sigmund, sudionike je pozdravio i Wofgang Tritremmel iz Udruženja industrijalaca Austrije, u čijim je prostorima održan sastanak.

Izvještaj Izvještaj poglavlje 19. Hr Izvještaj poglavlje 19. EU

U Opatiji je 16. listopada 2008. Odbor održao svoj 4. sastanak. Na njemu se raspravljalo o dvije glavne teme: pregovaračkom poglavlju 28. "Zaštita potrošača i zdravlja" te o civilnom i socijalnom dijalogu.

Na sastanku u Opatiji izabrane su nove supredsjedateljice Odbora: Lidija Pavić Rogošić koja predstavlja ostale OCD te Waltraud Klasnic, koja predstavlja 1. grupu EGSO (poslodavce).

Kratki izvještaj i zaključci Civilni i socijalni dijalog u Hrvatskoj