16.02.12
10. sastanak zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska Zagreb, 31. siječnja 2012.
Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatska (ZSO) predstavlja
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i hrvatske
organizacije civilnog društva. ZSO se sastoji od dvanaest članova,
po šest iz EGSO-a i šest iz hrvatskih organizacija civilnog
društva.
Glavne teme 10. sastanka ZSO-a su bile vezane
za pristup Hrvatske EU te Europski
socijalni fond.
Na sastanku sudjelovali su i Mirando Mrsić,
ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske;
Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i
europskih poslova; Bo Eric Weber, veleposlanik
Kraljevine Danske u Hrvatskoj, u svojstvu predstavnika
Predsjedništva Vijeća Europske unije te Paul Vandorena, šef
delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Svoj osvrt o temi
pristupa Hrvatske EU dao je Damir Grubiša s
Fakulteta političkih znanosti. O pripremama Hrvatske za Europski
socijalni fond govorila je Katarina Knežević Ivanković
iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
O pristupu Hrvatske Europskoj
uniji
Članovi ZSO-a pozdravili su potpisivanje Ugovora o pristupanju
Hrvatske i izrazili zadovoljstvo zbog izbora građana Hrvatske na
referendumu održanom 22. siječnja. Unatoč zatvaranju pregovora i
pozitivnom rezultatu procesa ratifikacije, pozvali su hrvatske
vlasti da nastave ulagati napore na područjima pravde, slobode i
sigurnosne politike, uključujući provedbu i primjenu zahtjeva Unije
koji se odnose na upravljanje vanjskim granicama, policijsku
suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala i pravosudnu
suradnju u građanskim i kaznenim pitanjima.
Iako su pregovori zaključeni, organizirano civilno društvo,
uključujući socijalne partnere, treba obvezno biti unaprijed
uključeno u proces usvajanja zakona EU-a u trenutku podnošenja
prijedloga u njihovom području nadležnosti. U tom se smislu moraju
sustavno primjenjivati hrvatski propisi koji se odnose na
konzultacije među sudionicima.
O Europskom socijalnom fondu
(ESF)
Organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu na područjima
socijalnog dijaloga (na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj
razini), poticanja zapošljavanja i osposobljavanja radne snage,
socijalne uključenosti najugroženijih skupina, olakšavanja pristupa
socijalnim uslugama i promicanja lokalnog razvoja.
Kako bi ispunile svoje uloge, organizacije civilnog društva
moraju ojačati vlastite organizacijske, infrastrukturne i stručne
kapacitete. Članovi ZSO-a ističu važnost aktualnih programa za
jačanje kapaciteta civilnog društva u okviru IPA-e i naglašavaju da
se moraju uložiti i ojačati napori kako bi hrvatske organizacije
civilnog društva mogle prepoznati projekte koje financira EU,
prijaviti se za njih i provoditi ih, te tako u potpunosti
iskoristiti prednosti EU financiranja.
Potrebno je osigurati održivost postojećih projekata u okviru
kojih se pružaju kvalitetne usluge putem domaćih mehanizama
financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini tako da
se Hrvatska učinkovitije pripremi za ESF.
Borba protiv siromaštva te promicanje zapošljavanja i socijalne
uključenosti (osobito kroz zaposlenje) - posebice među
najosjetljivijim skupinama kao što su mladi, žene, doseljenici,
dugotrajno nezaposleni, starije osobe, osobe s invaliditetom i
etničke manjine - jesu i moraju ostati prioriteti ESF-a u razdoblju
2014.-2020. U ovom kontekstu, ESF mora biti ključni element
strategije Europa 2020.
Naglašeno je da se načelo partnerstva mora ojačati jer se njime
jamči pravilna provedba mjera vezanih uz ESF.
Izvješće o
Europskom socijalnom fonduEuropski socijalni fond - izvještaj hrvatske
straneAnaliza socijalnih partnera i sektora civilnog
društva te prikaz budućih potpora u okviru Europskog socijalnog
fonda - ESF
izdvajamo