Što za razvoj Hrvatske može napraviti civilno društvo

1. Civilno društvo u Hrvatskoj pati od slabe zauzetosti građana za probleme u društvu i u zajednicama u kojima žive. Naši su građani članovi relativno malog broja udruga, ne volontiraju, a rijetko daju materijalna dobra u općekorisne svrhe. Čini se da se građani ne osjećaju pozvanima i odgovornima za rješavanje problema s kojima su suočeni, apatični su i nezainteresirani za ono što se događa. Većina je građana izgubila samopouzdanje. Može se, dakle, reći da civilna zauzetost kod nas nije građanska vrlina.Kako povećati civilnu zauzetost građana i promovirati ju u građansku vrlinu?
2. Naše civilno društvo nedovoljno sudjeluje u glavnoj matici društvenih događanja. Često je neopravdano gurnuto u stranu. Stranačka je politika monopolizirala cjelokupni javni prostor djelovanja. Stranačka politika koja pretežno djeluje za vlastitu korist u snažnoj je opreci prema civilnoj zauzetosti za opće dobro. Kako u medijima, tako i općenito u javnosti, civilno društvo može zaslužiti pozornost te dati doprinos u rješavanju važnih pitanja i postati važan čimbenik društvenih zbivanja?
3. Razvijeno civilno društvo podrazumijeva suradnju i partnerstvo subjekata civilnog društva s gospodarstvom i državnim službama. Država je nepovjerljiva prema civilnom društvu, a gospodarstvo ne vidi razloge suradnje. Relativno niska razina suradnje i partnerstva ovih dionika naše društvo čini podijeljenim i dezintegriranim. Posljedica je da značajni resursi ostaju neiskorišteni.Kako povećati suradnju i partnerstvo države, gospodarstva i civilnog društva, kako razviti socijalnu dinamiku te povećati socijalnu koheziju kao osnovu potrebnog optimizma
4. U Hrvatskoj je očita kriza javnog djelovanja kojeg obilježava pozitivni pristup, prijedlozi i zauzimanje za ključna razvojna pitanja zemlje.Kakvi su resursi i mobilizacijski potencijali kojima za tu svrhu raspolaže hrvatsko civilno društvo? Što možemo naučiti iz dosadašnjih postignuća različitih organizacija civilnog društva?

Sažetak rasprave