Pojmovnik

Sektori

Javni, poslovni i neprofitni - tri velika sektora unutar kojih je postalo uobičajeno dijeliti društveni život (iako svaki od od njih sadrži veliku raznolikost organizacijskih oblika).

  • Prvi sektor ili poslovni sektor/tržište naziva se često i privatni sektor.
  • Drugi sektor ili javni sektor/uprava podrazumijeva državu i njene institucije.
  • Treći, neprofitni, nevladin sektor - čine ga slobodno udruženi pojedinci i skupine, koji su protuteža moći tržišta i države.

 

Organizacije koje svrstavamo u taj sektor su formalne (insitucionalizirane, registrirane), nevladine, neprofitne (eventualna dobit ne razdjeljuje se članovima već se koristi za svrhu za koju su osnovane), imaju vlastite unutrašnje načine/sustave upravljanja te je prisutno dobrovoljno djelovanje (u provodenju aktivnosti ili rukovođenju). Ovaj se sektor označava i drugim terminima kao što su: dobrotvorni, nezavisni, dobrovoljački.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Socijalna akcija

Predstavlja svjesnu, udruženu i oganiziranu aktivnost usmjerenu na pokretanje društenih reformi u svim oblastima organizacije društva u kojima se stvaraju uvjeti za reprodukciju ljudskog potencijala, materijalnu i socijalnu sigurnost gradana.

IZVOR: Socijalni rad u organiziranju zajednice, Halmi A.

Socijalna ekonomija

Naglasak stavlja na ulogu institucija tipa štedionica, zadruga, osiguravajućih institucija na bazi uzajamnosti i drugo. Taj pristup zagovara samoorganizaciju skupina i malih poduzetnika u lokalnim zajednicama kako bi se oduprli nepoželjnom utjecaju tržišta.

IZVOR: www.civilnodrustvo.hr

Socijalna uključenost

je proces kojim se nastoji osigurati da svatko, neovisno o okolnostima, može ostvariti svoj puni potencijal, pri čemu su zaposlenost i dohodak važni, premda ne isključivi kriteriji. Suprotan je pojam socijalna isključenost koja slabi odnos između pojedinca i zajednice te ga izolira.

Promicanje socijalnog uključivanja znači zagovaranje društva za sve ljude, koje se temelji na uzajamnom poštovanju i solidarnosti, promicanju jednakih mogućnosti te pristojne životne standarde, bez obzira na ekonomski status ili sposobnosti, spol, spolnu orijentaciju, socijalnu ili etničku pripadnost i sl. Borba protiv siromaštva je središnja komponenta socijalne uključenosti, jer siromaštvo može izazvati niz procesa isključenja - npr. u području obrazovanja, zapošljavanja, kao i u različitim područjima društvenog života i sudjelovanja građana.

Izvor: sssh.hr; ec.europa.eu

Socijalni (društveni) marketing

Marketing različitih socijalnih programa i akcija;
Specifičan oblik marketinga koji ima cilj ostvarivanje društvenih promjena u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju; zadatak socijalnog marketinga je promijeniti uvjerenja u vrijednosti

IZVOR: Gordana Čorić

Socijalni kapital

Odnosi se na veze, norme ponašanja i odnose među ljudima, skupinama i institucijama; na povjerenje koje se gradi među njima te na stvorene vrijednosti unutar određene zajednice. On raste razvojem skupnih aktivnosti i umrežavanjem različitih inicijativa i organizacija.

Na taj se način jača solidarnost unutar zajednice, poboljšava se kvaliteta života i postiže dugoročnost djelovanja većeg broja ljudi za dobrobit zajednice. Socijalni kapital se može stvoriti među grupom prijatelja, u susjedstvu, selu, crkvi, školi, udrugama, pa čak i u kafićima.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Prema Evi Cox (2002.) s Tehnološkog fakulteta u Sidneyu, socijalni kapital je "kvaliteta odnosa unutar i među grupama koja generira civilne interakcije kao što su međusobno povjerenje, sposobnost za rješavanje konflikta, zajedničke vrijednosti, mreže i povjerenje - sve to dovodi do društvenih akcija".

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Više informacija o socijalnom kapitalu dostupno je u dokumentu Što je socijalni kapital?

Socijalni razvoj

Razvoj koji promiče uključivo prepoznavanje društva i zaštitu ljudskih i građanskih prava te je podrška dignitetu svih pojedinaca i grupa; razvoj koji pojedincima i zajednicama pruža nepristran pristup ekonomskim mogućnostima ukidanjem formalnih i neformalnih socijalnih i kulturnih barijera; razvoj koji promovira efikasne, odgovarajuće i transparentne institucije i Vladu.

IZVOR: Svjetska banka

Socijalno (društveno) odgovorna praksa

Odgovorna praksa unutar poduzeća koja uključuje zaposlenike i odnosi se na područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

Socijalno (društveno) poduzetništvo

Socijalno poduzetništvo (društveno poduzetništvo, točniji prijevod orginalnog engleskog pojma Social entrepreneurship) razvilo se u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susreće teško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom.

Socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem te primjenom poduzetničkih principa organizira, kreira i vodi poslovni pothvat, s ciljem društvene promjene. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene promjene i kroz profit i povrat ulaganja.

Socijalni poduzetnici često rade u organizacijama civilnog društva, no isto tako mogu raditi u privatnom i javnom sektoru, čineći važnim svoj utjecaj na društvo.

Pokret socijalnog poduzetništva obuhvaća i neprofitne organizacije koje koriste poslovne modele u ostvarivanju svoje misije, i profitne organizacije kojima je primaran cilj društvena promjena. Mnogi komercijalni biznisi imaju u svojem poslovanju integrirane i društvene ciljeve, no samo oni kojima je utjecaj na društvo i/ili okoliš primaran cilj poslovanja, mogu se nazivati socijalni poduzetnici.

Socijalni poduzetnici su pritom inovativni i rješavaju društvene probleme na nov, učinkovit i održiv način, prepoznaju potencijal gdje ga drugi ne vide i primjenjuju disciplinu, pragmatičnost, hrabrost i kreativnost u potrazi za rješenjima usprkos svim preprekama, na putu prema svijetu koji je izdašniji, sigurniji i jednako prihvaća svakog pojedinca.

Izvor: roda.hr

Nova paradigma u pristupu suvremenim socijalnim problemima. Socijalim problemima se se pristupa na poduzetnički način. Većina se tradicionalnih socjalnih institucija u tim poslovima pokazala neučinkovitim i neodgovornim.

Očekuje se da će socijalno poduzetništvo, prožeto idejama civilnog društva, razviti novi model i pridonijeti svekolikom društvenom razvoju. Važnu ulogu u funkcioniranju socijalnog poduzetništva igra vodstvo (leadership). Socijalno je poduzetništvo razultat kolektivne dinamike koja uključuje ljude iz zajednice ili skupine koja dijeli određene interese potrebe. Socijalno poduzetništvo služi lokalnoj zajednici ili specifičnoj skupini ljudi te promovira smisao za odgovornost na razini zajednice.

Izvor: Bežovan; Civilno društvo

Popis organizacija koje se bave socijalnim poduzetništvom u Hrvatskoj: http://www.pomakonline.com/sefor

Više informacija pročitajte u dokumentu Što je društveno poduzetništvo

Socijalno planiranje

Programirana društvena akcija, usmjerena na postizanje optimalnog odnosa između socijalnih ciljeva i sredstava za realizaciju tih ciljeva, koja ide u pravcu zadovoljavanja i humaniziranja životnih potreba ljudi u okviru određene zajednice (halmi).

IZVOR: Socijalni rad u organiziranju zajednice, Halmi A.

START-UP tvrtka

Start-up tvrtka je pojam koji opisuje nove tvrtke (registrirane u posljednje dvije godine), a koje su u početnim stadijima rasta i razvoja, npr. pronalaženju tržišta. Start-up tvrtke uglavnom su najrizičnije tvrtke koje privlače ulagače jer su u početku svojeg poslovanja, bez jasnog položaja na tržištu i u fazi kad im je potrebna institucijska i savjetodavna pomoć. S druge strane, start-up tvrtke omogućuju samozapošljavanje, npr. pokretanje vlastitog posla uz relativno malo troškova, a temelje se na znanju s velikim potencijalom za rast.

 

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Strategija Europa 2020.

Strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

Strategija Europa 2020. je desetogodišnja strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost. Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta - rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.

Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine te se direktno nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine.

Ciljevi strategije Europa 2020. jesu:

  1. Zapošljavanje − 75 % populacije u dobi između 20 i 64 godine trebalo bi biti zaposleno.
  2. Inovacije − 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj.
  3. Klimatske promjene − treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve "20/20/20" (uključujući i do 30% smanjenja emisije CO2 ako okolnosti dopuštaju).
  4. Obrazovanje − postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni (ili njemu odgovarajući) stupanj obrazovanja.
  5. Siromaštvo - 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva

Detaljnije informacije o strategiji Europa 2020. potražite na: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

Izvor: uzuvrh.hr

Strategijski plan

Dokument koji opisuje viziju, misiju i strategiju organizacije. Uvijek bi trebao biti dostupan, jer to je temeljni dokument organizacije.

IZVOR: NVO priručnik - Kuharica za udruge, ODRAZ

Strategijsko planiranje

Proces odlučivanja o putu i mjestu na kojem će zajednica biti u budućnosti
- obuhvaća mnoge aspekte zajednice, uvjete i okolnosti i ciljeve koji se žele postići
- dugoročno planiranje - obično pokriva razdoblje od tri do pet godina.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Studija izvedivosti

Studija izvedivosti znači evaluacija i analiza potencijala projekta, u cilju podržavanja procesa donošenja odluka objektivnim i racionalnim otkrivanjem njegovih prednosti i nedostataka, mogućnosti i prijetnji (SWOT), kao i utvrđivanjem resursa potrebnih za njegovu provedbu i, konačno, njegovih izgleda za uspjeh.

 

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Sudjelovanje javnosti (eng. public participation)

Organizirana mogućnost za gradane, javnost i neprofitne, nevladine organizacije te poslovni sektor da izraze svoje mišljenje o općoj politici i konkretnim odlukama te rasprave s donositeljima tih odluka tijekom postupka odlučivanja, odnosno provođenja prihvaćenih politika ili odluka, uključujuci mogućnost poduzimanja akcija za zaštitu svojih prava i interesa.

IZVOR: Putokaz za djelotovran rad lokalne zajednice, ODRAZ

SWOT analiza

Analiza jakosti, slabosti, prilika i prijetnji u kontekstu organizacije i/ili određene situacije;ime nastalo od akronima engleskih riječi.

IZVOR: SMART

SWOT analizom identificirate pozitivne i negativne strane unutar (snage - slabosti) i izvan (mogućnosti - opasnosti) svoje zajednice.

Jake strane jedne zajednice su svi njeni resursi i sposobnost, znanje i vještine ljudi. Kad se prepoznaju, mogu koristiti kao temelj za razvoj korištenjem komparativnih prednosti u odnosu na druge zajednice. Nedostatak određenih resursa može se smatrati slabom stranom zajednice, na kojoj treba poraditi ili je barem treba prepoznati. S druge strane, postoje utjecaji izvan zajednice, neovisni o vama i drugim članovima zajednice, koji mogu predstavljati mogućnost za boljitak zajednice ili mogu predstavljati opasnost (prijetnju).

Izazov pred zajednicom je kako aktivirati svoje jake strane i iskoristiti mogućnosti iz svojeg okruženja. Istovremeno treba izvidjeti kako bi se mogle smanjiti slabosti i nadvladati prijetnje.
Što je više zainteresiranih strana uključeno u pripremanje SWOT analize, to će analiza biti vrijednija.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Tehnika dogovaranja /deliberacije

Tehnika dogovaranja /deliberacije - se sve češće koristi prilikom definiranja problema i pripreme strategije djelovanja za rješavanje prepoznatog problema. (Deliberatio - dogovaranje, razmišljanje, rasuđivanje, razmatranje; B. Klaić - Riječnik stranih riječi.).

Temelj tehnike deliberacije je temeljito odmjeravanje različitih pristupa, za i protiv argumenata, kao i prikupljanje mišljenja drugih o tomu što bi bilo najbolje učiniti.

Tehnike sudjelovanja javnosti

Organiziranje radionica, seminari, konzultacije, različiti natječaji i izložbe, konferencije za novinare, oglasne ploče i glasila, ciljne skupine, javne rasprave i uvidi, osnivanje savjetodavnih tjela i drugo.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRA


Tehnološki centri i tehnološki parkovi -

Tehnološki centri omogućuju udruživanje istraživačkih projekta, grupa i poduzetničkih interesa. Omogućuju rad većeg broja poduzeća na jednom mjestu te pružaju poslovnu infrastrukturu, i to tako da se povezuje sa savjetodavnim institucijama i mrežama.

Centri imaju karakteristike inkubatora, jer tvrtkama omogućuju niz usluga i kooperacijskih usluga. Vrlo često imaju pristup laboratorijima, mjernim institutima, pristupima bazi patenata u okviru sveučilišne zajednice. Također, nerijetko prerastaju savjetodavnu praksu te se preoblikuju u tehnološke parkove, sa ulaskom rizičnog kapitala u pojedine programe.
Tehnološki parkovi postoje tamo gdje su u pravilu veliki proizvodni sustavi, oni koji imaju vlastiti razvoj, a koji danas imaju dio prostora slobodnih za useljenje malih poduzetnika koji će svojom djelatnošću biti u izravnoj funkciji veće cjeline, kao kooperanti firme koja ima prostor, pa i dio tehnološkog kapaciteta daje. Tu se uglavnom radi o okupljanju onih koji više rade na razvoju, na inovacijama, a manje na rutinskoj proizvodnji.

IZVOR: Iz tematskog izvještaja "Ekonomski razvoj, osnaživanje i razvoj zajednica" koji je pripremila Gordana Čorić u sklopu projekta "Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj".