Pojmovnik

Acquis communautaire

Zajedničke tekovine, odnosno ukupnost pravnih propisa Europske unije.
IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju

Akcijska istraživanja

Specifičan proces kombiniranja različitih metoda u socijalnom radu s ciljem podizanja svijesti, poticanja međugrupnih i međugeneracijskih interakcija te motiviranja ljudi za rad prema promjeni kako pojedinca tako i zajednice.

Akcijska istraživanja mogu unutar organiziranja zajednice predstavljati jednu od najjačih i najkorisnijih modela za aktiviranje stanovništva i stvarno postizanje promjena u životu zajednice. Njihovo provođenje traži od organizatora zajednice dobro poznavanje metodologije u društvenim istraživanjima (osobito kvalitativne) te druge kvalitete poput poznavanja interpersonalne komunikacije, pristupačnosti ljudima, vjere u mogućnost postizanja promjene itd.

IZVOR: Preuzeto iz disertacije Nine Žganca "Organiziranje lokalne zajednice u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladeži".

Analiza dionika (stakeholder analysis)

Metoda se sastoji od dva koraka. Na prvom koraku izrađuje se lista svih dionika na koje utječu rezultati nekih aktivnosti, dok se na drugom koraku provodi analiza svakog pojedinačnog dionika tako da se razmišlja o obvezama i odgovornostima dionika, što očekuju od organizacije civilnog društva, strahovi/rizici s kojima se suočavaju u odnosu na rad organizacije/projekta te njihova potencijalna podrška. Rezultati ove analize koriste se u dizajniranju projekta/programa.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Analiza problema zajednice

Način pažljivog razmišljanja o problemu ili pitanju prije pronalaženja rješenja. Ono uključuje pronalaženje mogućih razloga za problem i provjeru njihove istinitosti.
Tada (i tek tada) uključuje identifikaciju mogućih rješenja i primjenu najboljih. Tehnike za analizu problema zajednice lako je navesti. Za njih je potrebna jednostavna logika i ponekad prikupljeni dokazi. No, ponekad nas te tehnike u praksi zavedu. Reagiramo impulsivno umjesto logično ili zanemarujemo dokaze. Pažljiva analiza problema može nas vratiti na pravi put. Analiza problema u zajednici obuhvaća prikupljanje podataka i dokaza i njihovu logičnu interpretaciju.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Anketiranje

Način prikupljanja informacija za koje se nadate da predstavljaju gledišta cijele zajednice ili skupine koja vas zanima. Anketiranje se može provesti na više načina: prikupljanjem informacija od dijela skupine ili zajednice, bez pokušaja odabira reprezentativnog uzorka veće populacije; ispitivanjem određenog uzorka populacije; ispitivanjem svih članova određene skupine ili zajednice pri kojem se upitnik daje svim članovima zajednice o kojima želite nešto saznati.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Centri kompetencije

Centri kompetencije su pojedinačni (umreženi) subjekti kojima upravlja industrija, a čija je svrha pružanje podrške u jačanju kapaciteta poslovnog sektora (uglavnom malih i srednjih poduzetnika kojima nedostaju interni kapaciteti za istraživanje i razvoj) za provedbu projekata istraživanja i razvoja (naročito onih koji se bave razvojem i primijenjenim istraživanjem i komercijalizacijom rezultata). Njihov je glavni cilj povećati konkurentnost poslovnog sektora kroz ulaganja u istraživanje i razvoj.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Civilna inicijativa

Neformalna skupina građana koja se često bavi jednim konkretnim problemom ili pitanjem, ili skupina stanovnika kao što je neformalna u mjesnom odboru.
Stanovnici jedne ulice, na primjer, mogu se složiti da će poduzeti neku aktivnost u suradnji s lokalnom samoupravom.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju

Civilno društvo

Ekvivalent pojmu civilno društvo u latinskom je societas civilis, a u starogrčkom politike koinona pod kojim su Grci i Rimljani mislili na nešto poput političkog društva s aktivnim građanima koji su oblikovali njegove institucije i politiku.

Tijekom europske povijesti mijenjalo se i značenje pojma civilno društvo, a uspostavljanjem nacionalnih država ono se jasno profilira kao društvo utemeljeno na pravu u kojem su vladari i oni kojima se vlada podložni zakonu utemeljenoom na društvenom ugovoru.

Suvremena istraživanja civilnog drušva potaknuta su politički raspravama prema kojima bi se poredak na razini lokalne zajednice i društva trebao temeljiti na sudjelovanju građana i njihovih organizacija u rješavanju važnih problema. Civilno se društvo interpretira u različitim kontekstima i za različite ideološke svrhe.
Prema Michael Walzer-u, civilno društvo je"...prostor neprisilnog čovjekovog udruživanja i takoder niz povezanih mreža - formiranih po volji obitelji, vjere, interesa i ideologija - koje ispunjavaju taj prostor". Civilno društvo kao vrednota i norma sinonim je za dobro društvo u kojem su aktivnosti građana prožete civilnošću i civilnim vrlinama.

Civilno društvo kao zbirna imenica uključuje različite organizacije civilnog društva koje se nazivaju doborvoljačkim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom. Njihova je zajednička osnova sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro.

IZVOR: Bežovan, Civilno društvo

Civlino društvo je definirano kao područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca (i njihovih vrednota), smještenih izmedu obitelji, države i tržišta, povezanih nizom civilnih pravila koja zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa

IZVOR: Revija za socijalnu politiku, 1-3 2003.; Bežovan

Decentralizacja

Proces prenošenja nadležnosti, ovlasti, ali i javnog novca s "više" društvene razine na "nižu". Decentralizacija je stoga proces "spuštanja" odnosno "širenja" demokracije.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Dekocentracija

Proces prenošenja prava odlučivanja o javnim poslovima iz središnjih organa javne uprave na državne službe "izmještene" u lokalne sredine. Dekoncentracija je način na koji se "država približava gradanima".

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Dionik (eng. Stakeholder)

Onaj koji sudjeluje, koji je u širem smislu dio nečega. Dionici (akteri, čimbenici) su svi oni na koje utječe ili bi moglo utjecati donošenje, odnosno provođenje odluka i programa te koji su zainteresirani za sudjelovanje u odlučivanju i/ili provođenju tih odluka ili programa

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Društveno korisne inovacije

Društvene inovacije su novi modeli, metode, prakse, usluge ili proizvodi koji odgovaraju na određene društvene potrebe ili rješavaju određene društvene probleme učinkovitije od postojećih modela te su primjenjivi na široj razini, no istovremeno uzimaju u obzir specifičnosti lokalnog konteksta u kojem se primjenjuju.

One se često javljaju kao odgovor na društvene probleme koje ne zadovoljavaju postojeći ili tradicionalni institucionalni pristupi. Upravo zbog toga, često je riječ o interdisciplinarnim rješenjima društvenih problema, fleksibilnijim od postojećeg pristupa. No, društvene inovacije mogu nastati i kao odgovor na nove društvene izazove koji se javljaju ili društvene probleme na koje institucije ili tržište dosad nisu dali odgovor.

Ova širina definicije ujedno znači i da u društvene inovacije ulazi zaista širok spektar inovacija, od konkretnih materijalnih proizvoda preko društvenih praksi, do modela funkcioniranja ili metoda postizanja neke društvene promjene. Primjerice, društvena inovacija mogu biti eko-automobili raspoloživi za korištenje putem dijeljenja, no na drugoj strani spektra to može biti i široko primjenjiv model, poput fair trade trgovine.

No, ono po čemu se društvene inovacije svakako može prepoznati tj. razlikovati od ostalih inovacija jest njihova primarna namjena. Ona u ovom slučaju nije profit, već rješavanje društvenog problema odnosno izazova. Upravo zbog toga društvene inovacije često nastaju upravo u neprofitnom sektoru.

* Više pročitajte OVDJE.

Društveno korisno učenje (DKU)

Društveno korisno učenje (DKU) ili model učenja zalaganjem u zajednici je način putem kojeg studenti mogu svoja teorijska znanja primijeniti u stvarnom životu i doprinijeti razvoju svoje zajednice. Osim što se mladim naraštajima daje mogućnost aktivnog sudjelovanja u rješavanju društvenih problema, povezuje ih se s ostalim relevantnim dionicima u zajednici koji im mogu pružiti dodatna znanja i vještine.

* Više o društveno korisnom učenju pročitajte OVDJE.

Društveno odgovorno poslovanje (DOP)

Koncept u kojem kompanije integriraju brigu o društvu i okolišu u svoje poslovanje te u odnose sa svojim dionicima, i to na dobrovoljnoj osnovi. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, inverstirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetetivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijano odgovornu praksu.

IZVOR: iz predavanja Lidije Pavić-Rogošić, ODRAZ

E-government

Elektronska lokalna samouprava - pružanje usluga i obavljanje posla s građanima s distance. E-government je apsolutno pojednostavljenje i ubrzanje svih internih komunikacija, sastanaka s distance i razmijene dokumenta.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Ekološke inovacije

Ekološke su inovacije bilo koji oblik inovacije u cilju postizanja značajnog napretka u područjima održivog razvoja, kroz smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje otpornosti na pritisak u okolišu ili učinkovitiju uporabu prirodnih resursa. Inovacija ima ključnu ulogu u pomicanju proizvodne industrije prema održivoj proizvodnji, a razvoj inicijativa održive proizvodnje postiže se kroz ekološke inovacije. Razne aktivnosti ekološke inovacije mogu se analizirati kroz tri dimenzije: ciljevi (ciljno područje ekološke inovacije: proizvodi, procesi, metode stavljanja na tržište, organizacije i ustanove), mehanizmi (načini na koji se promjene unose u ciljeve: izmjena, redizajn, alternative i stvaranje) i učinci (djelovanje ekološke inovacije na okoliš).

 

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

EURES

EURES je mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s Europskom komisijom (zemlje europskog ekonomskog prostora plus Švicarska) pokrenuta 1993. godine kao instrument  poboljšanja mobilnosti odnosno prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage na europskom tržištu rada. Svrha je EURESA pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching) kako za poslodavce tako i tražiteljima zaposlenja, ali i svim građanima koji smatraju da im može doprinijeti princip slobodnog kretanja ljudi.

Ciljevi EURES-a su za tražitelje zaposlenja i poslodavce promovirati: razvoj jedinstvenog europskog tržišta rada otvorenog svim radnicima zemalja članica EU-a, međudržavnu, međuregionalnu i međugraničnu razmjenu slobodnih radnih mjesta i prijava za zapošljavanjem, kao i transparentnost i razmjenu informacija o pojedinim nacionalnim/regionalnim tržištima rada, uvjetima života, obrazovanju, te metodologiji i indikatorima na statističkom stupnju.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvatski zavod za zapošljavanje postaje dio Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), a time hrvatskim građanima postaje dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju u drugim članicama Europske unije.

Više informacija o mogućnostima života i rada na području Europske unije, te Norveške, Islanda i Lihtenštajna kao i Švicarske možete pronaći na web stranici EURES mreže http://ec.europa.eu/eures/.

Izvor: hzz.hr

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Jedan od strukturnih fondova Europske unije osnovan je 1975. godine s ciljem jačanja socijalne i ekonomske kohezije te smanjivanja razlika između regija unutar EU. U financijskom smislu radi se o najznačajnijem fondu koji se prije svega fokusira na izravna ulaganja i sve vrste investicija.

Aktivnosti su usmjerene na:

  • izravnu pomoć ulaganjima u tvrtke (ponajviše za malo i srednje poduzetništvo) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje te stvaranja novih i održivih radnih mjesta;
  • Infrastrukturne projekte ključne za gospodarski razvoj određenog područja, naročito one vezane uz stvaranje ili održavanje trans-Europske prometne mreže, telekomunikacije, očuvanje okoliša, energetiku i inovacije;
  • Financijske instrumente (npr. fondove za lokalni razvoj) čija je svrha pružanje podrške regionalnom i lokalnom razvoju te poticanje suradnje između gradova i regija;
  • Mjere tehničke pomoći, koje se odnose na poboljšanje kvalitete izvedbe projekata za koje su odobrena sredstva Europske Unije (npr. savjetodavne usluge)

Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.

Potencijalni prijavitelji su tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća
te znanstveno-istraživački sektor.

// Vezani linkovi //
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4407

http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/regional/index_en.cfm

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) postoji od samih početaka onoga što se danas naziva Europskom unijom - osnovan je 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora. To je forum koji pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti EU, tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini.

* Više o EGSO-u pročitajte OVDJE.

Europski konsenzus za razvoj ˝Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost˝

Europski konsenzus za razvoj je potpisan u lipnju 2017. To je zajednička vizija i okvir za aktivnost u području razvojne pomoći EU-a i zemalja članica. To su svojevrsne smjernice koje povezuju razvojnu politiku EU-a sa Programom 2030 za održivi razvoj.

Ova zajednička i ambiciozna razvojna politika EU-a na integrirani način bavi se glavnim naglascima Programa 2030: ljudi, planet, prosperitet, mir i partnerstvo. Ovaj dokument doprinosi sferama i načelima te vanjskim akcijama EU-a predviđenim Lisabonskim ugovorom te podupire Globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike EU-a iz 2016.

Glavni cilj konsenzusa ostaje iskorjenjivanje siromaštva kroz uključivanje ekonomske, društvene i okolišne dimenzije održivog razvoja.  Istovremeno, dokument naglašava povezanost između razvojne i ostalih politika, kao npr. mir i sigurnost, humanitarna pomoć, migracije, okoliš i klimatske promjene.

Konsenzus naglašava važnost horizontalnih elemenata kao što su npr. mladi, ravnopravnost spolova, mobilnost i migracije, održiva energija i klimatske promjene, investicije i trgovina, dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava, mobiliziranje i korištenje domaćih resursa.

Tekst dokumenta dostupan je OVDJE.