Pojmovnik

Acquis communautaire

Zajedničke tekovine, odnosno ukupnost pravnih propisa Europske unije.
IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju

Akcijska istraživanja

Specifičan proces kombiniranja različitih metoda u socijalnom radu s ciljem podizanja svijesti, poticanja međugrupnih i međugeneracijskih interakcija te motiviranja ljudi za rad prema promjeni kako pojedinca tako i zajednice.

Akcijska istraživanja mogu unutar organiziranja zajednice predstavljati jednu od najjačih i najkorisnijih modela za aktiviranje stanovništva i stvarno postizanje promjena u životu zajednice. Njihovo provođenje traži od organizatora zajednice dobro poznavanje metodologije u društvenim istraživanjima (osobito kvalitativne) te druge kvalitete poput poznavanja interpersonalne komunikacije, pristupačnosti ljudima, vjere u mogućnost postizanja promjene itd.

IZVOR: Preuzeto iz disertacije Nine Žganca "Organiziranje lokalne zajednice u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladeži".

Analiza dionika (stakeholder analysis)

Metoda se sastoji od dva koraka. Na prvom koraku izrađuje se lista svih dionika na koje utječu rezultati nekih aktivnosti, dok se na drugom koraku provodi analiza svakog pojedinačnog dionika tako da se razmišlja o obvezama i odgovornostima dionika, što očekuju od organizacije civilnog društva, strahovi/rizici s kojima se suočavaju u odnosu na rad organizacije/projekta te njihova potencijalna podrška. Rezultati ove analize koriste se u dizajniranju projekta/programa.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Analiza problema zajednice

Način pažljivog razmišljanja o problemu ili pitanju prije pronalaženja rješenja. Ono uključuje pronalaženje mogućih razloga za problem i provjeru njihove istinitosti.
Tada (i tek tada) uključuje identifikaciju mogućih rješenja i primjenu najboljih. Tehnike za analizu problema zajednice lako je navesti. Za njih je potrebna jednostavna logika i ponekad prikupljeni dokazi. No, ponekad nas te tehnike u praksi zavedu. Reagiramo impulsivno umjesto logično ili zanemarujemo dokaze. Pažljiva analiza problema može nas vratiti na pravi put. Analiza problema u zajednici obuhvaća prikupljanje podataka i dokaza i njihovu logičnu interpretaciju.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Anketiranje

Način prikupljanja informacija za koje se nadate da predstavljaju gledišta cijele zajednice ili skupine koja vas zanima. Anketiranje se može provesti na više načina: prikupljanjem informacija od dijela skupine ili zajednice, bez pokušaja odabira reprezentativnog uzorka veće populacije; ispitivanjem određenog uzorka populacije; ispitivanjem svih članova određene skupine ili zajednice pri kojem se upitnik daje svim članovima zajednice o kojima želite nešto saznati.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Centri kompetencije

Centri kompetencije su pojedinačni (umreženi) subjekti kojima upravlja industrija, a čija je svrha pružanje podrške u jačanju kapaciteta poslovnog sektora (uglavnom malih i srednjih poduzetnika kojima nedostaju interni kapaciteti za istraživanje i razvoj) za provedbu projekata istraživanja i razvoja (naročito onih koji se bave razvojem i primijenjenim istraživanjem i komercijalizacijom rezultata). Njihov je glavni cilj povećati konkurentnost poslovnog sektora kroz ulaganja u istraživanje i razvoj.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Civilna inicijativa

Neformalna skupina građana koja se često bavi jednim konkretnim problemom ili pitanjem, ili skupina stanovnika kao što je neformalna u mjesnom odboru.
Stanovnici jedne ulice, na primjer, mogu se složiti da će poduzeti neku aktivnost u suradnji s lokalnom samoupravom.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju

Civilno društvo

Ekvivalent pojmu civilno društvo u latinskom je societas civilis, a u starogrčkom politike koinona pod kojim su Grci i Rimljani mislili na nešto poput političkog društva s aktivnim građanima koji su oblikovali njegove institucije i politiku.

Tijekom europske povijesti mijenjalo se i značenje pojma civilno društvo, a uspostavljanjem nacionalnih država ono se jasno profilira kao društvo utemeljeno na pravu u kojem su vladari i oni kojima se vlada podložni zakonu utemeljenoom na društvenom ugovoru.

Suvremena istraživanja civilnog drušva potaknuta su politički raspravama prema kojima bi se poredak na razini lokalne zajednice i društva trebao temeljiti na sudjelovanju građana i njihovih organizacija u rješavanju važnih problema. Civilno se društvo interpretira u različitim kontekstima i za različite ideološke svrhe.
Prema Michael Walzer-u, civilno društvo je"...prostor neprisilnog čovjekovog udruživanja i takoder niz povezanih mreža - formiranih po volji obitelji, vjere, interesa i ideologija - koje ispunjavaju taj prostor". Civilno društvo kao vrednota i norma sinonim je za dobro društvo u kojem su aktivnosti građana prožete civilnošću i civilnim vrlinama.

Civilno društvo kao zbirna imenica uključuje različite organizacije civilnog društva koje se nazivaju doborvoljačkim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom. Njihova je zajednička osnova sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro.

IZVOR: Bežovan, Civilno društvo

Civlino društvo je definirano kao područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca (i njihovih vrednota), smještenih izmedu obitelji, države i tržišta, povezanih nizom civilnih pravila koja zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa

IZVOR: Revija za socijalnu politiku, 1-3 2003.; Bežovan

Decentralizacja

Proces prenošenja nadležnosti, ovlasti, ali i javnog novca s "više" društvene razine na "nižu". Decentralizacija je stoga proces "spuštanja" odnosno "širenja" demokracije.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Dekocentracija

Proces prenošenja prava odlučivanja o javnim poslovima iz središnjih organa javne uprave na državne službe "izmještene" u lokalne sredine. Dekoncentracija je način na koji se "država približava gradanima".

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Dionik (eng. Stakeholder)

Onaj koji sudjeluje, koji je u širem smislu dio nečega. Dionici (akteri, čimbenici) su svi oni na koje utječe ili bi moglo utjecati donošenje, odnosno provođenje odluka i programa te koji su zainteresirani za sudjelovanje u odlučivanju i/ili provođenju tih odluka ili programa

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Društveno korisne inovacije

Društveno korisne inovacije uključuju nova i inovativna rješenja raznih društvenih problema; sastoje se od novih strategija, koncepata, poslovnih modela, instrumenata, metodologija ili politika radi stvaranja novih rješenja za zadovoljavanje društvenih potreba. Društvene inovacije su inovacije koje su društvene i u svojim ciljevima i sredstvima - novim idejama (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno zadovoljavaju društvene potrebe (djelotvornije od alternative) i stvaraju nove društvene odnose ili suradnje. Društvene inovacije nadilaze granice između javnog sektora, privatnog sektora, trećeg sektora i kućanstva.

 

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Društveno odgovorno poslovanje (DOP)

Koncept u kojem kompanije integriraju brigu o društvu i okolišu u svoje poslovanje te u odnose sa svojim dionicima, i to na dobrovoljnoj osnovi. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, inverstirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetetivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijano odgovornu praksu.

IZVOR: iz predavanja Lidije Pavić-Rogošić, ODRAZ

E-government

Elektronska lokalna samouprava - pružanje usluga i obavljanje posla s građanima s distance. E-government je apsolutno pojednostavljenje i ubrzanje svih internih komunikacija, sastanaka s distance i razmijene dokumenta.

IZVOR: Vodič kroz lokalnu demokraciju, STINA

Ekološke inovacije

Ekološke su inovacije bilo koji oblik inovacije u cilju postizanja značajnog napretka u područjima održivog razvoja, kroz smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje otpornosti na pritisak u okolišu ili učinkovitiju uporabu prirodnih resursa. Inovacija ima ključnu ulogu u pomicanju proizvodne industrije prema održivoj proizvodnji, a razvoj inicijativa održive proizvodnje postiže se kroz ekološke inovacije. Razne aktivnosti ekološke inovacije mogu se analizirati kroz tri dimenzije: ciljevi (ciljno područje ekološke inovacije: proizvodi, procesi, metode stavljanja na tržište, organizacije i ustanove), mehanizmi (načini na koji se promjene unose u ciljeve: izmjena, redizajn, alternative i stvaranje) i učinci (djelovanje ekološke inovacije na okoliš).

 

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

EURES

EURES je mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s Europskom komisijom (zemlje europskog ekonomskog prostora plus Švicarska) pokrenuta 1993. godine kao instrument  poboljšanja mobilnosti odnosno prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage na europskom tržištu rada. Svrha je EURESA pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching) kako za poslodavce tako i tražiteljima zaposlenja, ali i svim građanima koji smatraju da im može doprinijeti princip slobodnog kretanja ljudi.

Ciljevi EURES-a su za tražitelje zaposlenja i poslodavce promovirati: razvoj jedinstvenog europskog tržišta rada otvorenog svim radnicima zemalja članica EU-a, međudržavnu, međuregionalnu i međugraničnu razmjenu slobodnih radnih mjesta i prijava za zapošljavanjem, kao i transparentnost i razmjenu informacija o pojedinim nacionalnim/regionalnim tržištima rada, uvjetima života, obrazovanju, te metodologiji i indikatorima na statističkom stupnju.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvatski zavod za zapošljavanje postaje dio Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), a time hrvatskim građanima postaje dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju u drugim članicama Europske unije.

Više informacija o mogućnostima života i rada na području Europske unije, te Norveške, Islanda i Lihtenštajna kao i Švicarske možete pronaći na web stranici EURES mreže http://ec.europa.eu/eures/.

Izvor: hzz.hr

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Jedan od strukturnih fondova Europske unije osnovan je 1975. godine s ciljem jačanja socijalne i ekonomske kohezije te smanjivanja razlika između regija unutar EU. U financijskom smislu radi se o najznačajnijem fondu koji se prije svega fokusira na izravna ulaganja i sve vrste investicija.

Aktivnosti su usmjerene na:

  • izravnu pomoć ulaganjima u tvrtke (ponajviše za malo i srednje poduzetništvo) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje te stvaranja novih i održivih radnih mjesta;
  • Infrastrukturne projekte ključne za gospodarski razvoj određenog područja, naročito one vezane uz stvaranje ili održavanje trans-Europske prometne mreže, telekomunikacije, očuvanje okoliša, energetiku i inovacije;
  • Financijske instrumente (npr. fondove za lokalni razvoj) čija je svrha pružanje podrške regionalnom i lokalnom razvoju te poticanje suradnje između gradova i regija;
  • Mjere tehničke pomoći, koje se odnose na poboljšanje kvalitete izvedbe projekata za koje su odobrena sredstva Europske Unije (npr. savjetodavne usluge)

Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.

Potencijalni prijavitelji su tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća
te znanstveno-istraživački sektor.

// Vezani linkovi //
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4407

http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/regional/index_en.cfm

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD - European Agricultural Fund for Rural Development) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007.- 2013.

Ciljevi: jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, zaštita okoliša izvan urbanih područja,
poticanje diverzifikacije ruralnog gospodarstva.

Aktivnosti koje se podupiru:

  • konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.),
  • okoliš,
  • kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine),
  • LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija.

Tko ima pravo zatražiti sredstva
Poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Europski socijalni fond (ESF)

Jedan od strukturnih fondova osnovan 1957. godine. Predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.

Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

  • Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cijeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.
  • Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka
  • Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata
  • Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
  • Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage
  • Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u policy-making procesu) za područja određena za Cilj 1,  također: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva,
    zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa); reforma znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja

Izvor: uniri.hr

Više o ESF-u saznajte ovdje.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) za razdoblje 2014.-2020.

Kohezijska politika

1. Kohezijski fond (CF-Cohesion Fund)

Strukturni fondovi
2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF-European regional Development Fund)
3. Europski socijalni fond (ESF-European Social Fund)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD-European Agricultural Fund for Rural Development)

Europski pomorski i ribarski fond (EMFF-European Maritine and Fisheries Fund)